DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 80 <-- 80 --> PDF |
kartiranje i prikaz površina prema zadanoj klasifikaciji, te za fotointerpretaciju koristila ESRI programska oprema. Nakon pripreme i obrade gore navedenih satelitskih snimaka, izvršena je automatska nenadgledana klasifikacija u svrhu izdvajanja površina pod šumom i površina koje nisu prekrivene šumom. Rezultat je karta granice šuma. Pomoću uzoraka s terena izvršena je nadgledana klasifikacija multispektralnih satelitskih snimaka i kontrola podataka dobivenih nenadgledanom klasifikacijom. Rezultat je karta šuma u 5 klasa. Fotointerpretacija je obuhvaćala kategorizaciju i procjenu šuma na satelitskim snimcima visoke prostorne rezolucije 5 m. Vizualnom fotointerpretacijom se obavlja procjena karakteristika šumskih zemljišta i sustava šuma na primjernim plohama veličine 0.1963 ha (R = 25 m). Finalna faza projekta sastojala se u analizi prikupljenih podataka i njihovoj usporedbi. U dolje navedenoj tablici nalazi se usporedba površina u hektarima dobivenih metodama automatske interpretacije i metodom vizualne fotointerpretacije: Slika 5. Fotointerpretacijske plohe po interpretiranim kategorijama Kategorija Šuma Ne šuma Ukupno P - fotointerpretacija 364400 296500 660900 Razlika rezultata fotointerpretacije i automatske interpretacije je 4,5 % što je unutar zahtjeva određenih prije početka projekta. Zahtjevana točnost podataka dobivenih automatskom interpretacijom trebala je biti veća od 90 %. Za ocjenu točnosti korišteno je 5 % nasumice odabranih fotointerpretacijskih ploha koje su ponovno vizualno interpretirane da bi se mogle iskoristiti kao referentne. Ostvarena točnost je iznosila 94,64 %, a dobivena je korištenjem metode izrade matrice pogrešaka po Congaltonu. Kroz pilot projekt uspješno je testirana predložena metodologija za inventarizaciju šuma upotrebom teh- P – automatska interpretacija 348118,45 314448,78 662567,23 Razlika 16281,55 -17948,78 -1667,23 nologije daljinskih istraživanja. Nenadgledana automatska interpretacija kojom se određivala granica šuma, zadovoljava sve zahtjevane uvjete što se tiče točnosti i kvalitete i preporuča se da se primjeni na cjelokupnu inventarizaciju teritorija BiH. Rezultati fotointerpretacije su također opravdali očekivanja i mogu poslužiti kao pomoć i kontrola za tehnologiju daljinskih istraživanja. Projekt je realizirala tvrtka Gisdata iz Zagreba u suradnji sa tvrtkom Waldprojekt iz Bosanske Krupe (BiH), dok je supervizor i savjetnik na projektu bio prof. Milan Hočevar sa Gozdarskog instituta iz Ljubljane. Izv. prof. dr. sc. Renata P e r n a r, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu SAVJETOVANJE NA TEMU DALJINSKA ISTRAŽIVANJA U ŠUMARSTVU Ove godine “Dani hrvatskog šumarstva” bili su posvećeni temi “Daljinska istraživanja u šumarstvu”. U okviru stručnoga savjetovanja održano je pozivno predavanje pod naslovom “Utvrđivanje zdravstvenoga stanja šuma metodama daljinskih istraživanja”. Prva snimanja pomoću ICK filma s ciljem utvrđivanja oštećenosti u šumama bukve i jele gorskoga dijela Hrvatske, provedena su 1988. godine. Cijelo je područje bukovo-jelovih šuma Gorskoga kotara snimljeno u prugama, a snimkama je bila pokrivena površi |