DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 78 <-- 78 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SAVJETOVANJE NA TEMU DALJINSKA ISTRAŽIVANJA U ŠUMARSTVU U nastavku 111. redovite skupštine Hrvatskoga šumarskog društva, kao što je je to već uvriježeno, sljedilo je Savjetovanje na gore navedenu aktualnu temu. Kao što smo u Šumarskom listu br. 5–6/2007. najavili objavljujemo skraćene referate autora-referanata. U uvodnoj riječi, predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar J u r je vi ć naglasio je: “Potrajno gospodarenje šumama i planiranje radova u šumarstvu nezamislivo je bez velikoga broja pouzdanih i pravovaljanih informacija, osobito danas u izmijenjenim i poremećenim ekološkim uvjetima. Za odvijanje toga procesa moraju postojati vjerodostojni podaci o trenutnom stanju i stvarnim mogućnostima ustanovljavanja promjena koje mogu nastupiti. U šumarstvu je osim kvalitativnih i kvantitativnih informacija o nekoj pojavi koja utječe na donošenje odluka, potrebno poznavati i njezin prostorni raspored. Klasičnim postupcima postalo je gotovo nemoguće obuhvatiti, održavati, interpretirati i analizirati tako velike količine podataka koje se odnose na stanje, količinu i i rasprostranjenos rasprostranjenosrasprostranjenost tt pojav pojavpojava aa i objekata (u ovom slučaju šuma) na površini Zemlje nekom realnom Ivan Lukić , dipl. ing. GISDATA, Zagreb vremenu. Na osnovi iznesenog može se zaključiti da šumarstvo teži za stalnim prilivom informacija kojega mogu osigurati metode daljinskih istraživanja, a čime bi se smanjio obim terenskog sakupljanja podataka i ostvarile prednosti glede vremena i ekonomičnosti. Snimke su danas postale nezaobilazno sredstvo za pro- učavanje i praćenje stanja i promjena okoliša. Daljinska istraživanja u šumarstvu Hrvatske imaju tradiciju staru preko sto godina Istraživanja pokazuju da će vodeće tehnologije u 21. stoljeću biti daljinska istraživanja, GIS i GPS. Prednost je tih tehnologija, osobito kada se koriste zajedno, da omogućuju rješavanje najzahtjevnijih zadataka, kao što su prikupljanje, selektiranje, analiziranje, zatim kontroliranje i upravljanje određenim procesima, a zasnovano na geografskim podacima. Kvalitetne prednosti navedenih tehnologija sadržane su u činjenici da se njima može, ponajprije relativno brzo, pouzdano i ekonomično registrirati i mijenjati ve1ik broj prostornih podataka, te ih multidisciplinirano analizirati i interpretirati, prema potrebama korisnika”. DRŽAVNA INVENTARIZACIJA ŠUMA NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE Pilot projekt – oblast 1 U Bosni i Hercegovini šume predstavljaju jedan od glavnih prirodnih izvora i s obzirom na područje koje prekrivaju i raznolikost u odnosu na veličinu zemlje smatraju se jednim od najbogatijih u Europi. Projekt “Inventarizacija šuma u BiH – Oblast 1” prvi je korak u procesu cjelokupne inventarizacije šuma u Bosni i Hercegovini jer se u sklopu njega testirala predložena metodologija inventarizacije šuma na 5–10 % teritorija od ukupne površine države. Pilot projekt je obuhvaćao područje sjeverozapadnog dijela BiH, ukupne površine 662 567 ha od čega je površina pod šumom približno 3377 km2. Projekt je omogućio testiranje i usporedbu predložene metodologije s ostalim metodologijama koje su korištene u svrhu inventarizacije šuma u drugim zemljama. Dodatni cilj ovog projekta bio je testiranje metode korištenja tehnologije daljinskih istraživanja u procesu inventarizacije šuma. Rezultati projekta pomoći će prilikom određivanja najboljeg načina prikuSlika 1. Područje obuhvata projekta “Inventarizacija šuma u Bi H – Oblast 1 ” 386 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 79 <-- 79 --> PDF |
pljanja i obrade traženih podataka, kao i potrebnih preduvjeta za realizaciju potpune inventarizacije kroz slijedeću fazu projekta. Metodologija korištena na projektu temelji se na primjeni visokorezolucijskih multispektralnih satelitskih snimaka u svrhu procjene veličine šumskih površina. Primjenjena je kombinacija nadgledane i nenadgledane klasifikacije, pri čemu su dobiveni slojevi podataka upotpunjeni granicama šuma u GIS okruženju. Projekt se sastojao od sljedećih faza: 1. Priprema i obrada satelitskih snimaka – ortorektifikacija – mozaiciranje – spajanje MULTI i PAN snimaka 2. Automatska interpretacija – nenadgledana – kategorije: šuma, nešuma 3. Automatska interpretacija – nadgledana – kategorije: bjelogorica, crnogorica, mješovita, čistina, nešuma nešu Fotointerpretacija 5. Karta šuma Za proizvodnju traženih podataka korišteni su IRS P6 LISS III multispektralni satelitski snimci prostorne rezolucije 23 metra i crno bijeli IRS satelitski snimci prostorne rezolucije 5.8 metara. Za dobivanje kvalitet nih i koordinatno korektnih podataka u projekciji Bosne i Hercegovine, svi korišteni snimci su ortorektificirani i mozaicirani. Za potrebe vizualne fotointerpretacije načinjen je i spoj multispektralnog i pankromatskog snimka, tzv. resolution merge, gdje pankromatski snimak preuzima spektralne karakteristike multispektralnog snimka. Slika 3. Karta šuma Za obradu, automatsku interpretaciju satelitskih snimaka i ocjenu točnosti koristio se programski paket ERDAS IMAGINE 9.0 i Feature Analyst, dok se za Slika 2. Satelitski snimak IRS P6 LISS III u 3-4-2 kombinaciji spektralnih kanala Slika 4. Karta interpretacije šuma u 5 kategorija |