DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 73 <-- 73 --> PDF |
znanstvenik. Za njega je prof. B. Prpić napisao da pripada redu skromnih i marljivih znanstvenika i da ga je posao u nastavi i obradi članaka uvijek veselio, te da je izuzetan primjer stručnjaka operativca koji je dao velik doprinos u šumarskoj znanosti i visokoškolskoj nastavi. Sigurno je da je prof. Vajda bio šumar širokih pogleda glede struke. Ukazivao je na široka gledišta domaćeg i inozemnog šumarstva. Bavio se vrstama šumskog drveća, uzgajanjem i uređivanjem šuma te utjecajem šume na okoliš i zdravlje čovjeka. Poseban je doprinos dao zaštiti šuma. Kao vrstan stručnjak rukovodio je (1946–1947) ustanovom iz koje je nastao današnji Šumarski institut Jastrebarsko. Kao čovjek bio je plemenit, skroman, tih, nenametljiv i omiljen. NOVI DOKTORI ZNANOSTI Po svemu kakav je bio, što je radio, te koliko je učinio za struku, s ponosom sam osvježio sjećanje na njega prigodom obilježavanja Šumarskog instituta Jastrebarsko. Život mu se ugasio 29. lipnja 1987. godine, a vječito počivalište našao je na zagrebačkom groblju Mirogoj. Znanstvenici i ljudi kao prof. dr. Zlatko Vajda nama su ponos, a mladima neka budu primjer dobrih djela. Prof. dr. sc. Milan Glavaš Dr. sc. DINKA MATOŠEVIĆ, dipl. ing. šum. Dr. sc. Dinka M a t o š e v ić , dipl. ing. šum. obranila je 12. ožujka 2007. godine disertaciju pod naslovom “Lisni mineri drvenastog bilja u Hrvatskoj i njihovi parazitoidi”, te time stekla akademski stupanj doktora znanosti, znanstveno polje šumarstvo. Javna obrana disertacije obavljena je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu: Doc. dr. sc. Josip M a rg a l e t i ć, Šumarski fakultet Zagreb, predsjednik. Izv. prof. dr. sc. Boris H ra š o v e c , Šumarski fakultet Zagreb, mentor (član). Doc. dr. sc. Mirza Dautbašić, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu (BiH), član. Cjelokupan rad napisan je na 207 stranica, a od toga na samu disertaciju otpada 189 stranica. Dodaci se odnose na idedntifikacijsku karticu na hrvatskom i engleskom jeziku, sadržaj, popis slika, tablica i grafikona, predgovor, sažetak, a na završetku je napisan životopis također na oba jezika. Tekst diksertacije obogaćen je sa 139 originalnih slika, 29 tablica i 5 grafikona. Disertacijski dio teksta sastoji se od sljedećih poglavlja: Uvod i cilj istraživanja, Dosadašnja istraživanja lisnih minera i njihovih parazitoida, Taksonomska podjela lisnih minera, Način života lisnih minera, Uzroci mortaliteta lisnih minera, Područje istraživanja, Materijali i metode rada, Rezultati istraživanja, Rasprava, Zaključci i Literatura. ŽIVOTOPIS Dinka Matošević rođena je u Zagrebu 1. 8. 1966. godine, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1990. godine. Sljedeće (1991) godine započela je raditi u Šumarskom Institutu u Jastrebarskom, gdje se nalazi i danas. Uz stjecanje znanja u matičnoj kući, stručno se usavršavala u Velikoj Britaniji. Tamo je kao stipendist Britanskog savjeta 1992. godine boravila 3 mjeseca u Alice Holt Research Station. U Odjelu za zaštitu šuma i lovstvo Šumarskog instituta radi od 1993. godine, a usmjerena je na Šumarsku entomologiju. Magistrirala je 2003. godine na temu pod naslovom “Štetna entomofauna drvenastih biljnih vrsta urbanog zelenila grada Zagareba”.Smatra SmatraSmatram mm d ddaa je to najcjelovienast tiji entomološki rad za drvenasto oo bilj biljbilje ee u Zagrebu. Kao znanstvenica radi na projektima Hrvatskih šuma a d.o.o. Zagreb, na izvještajno-prognoznim poslovima u šumarstvu, kao suradnik na znanstvenim projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, voditeljica je jednog istraživačkog projekta Hrvatskih šuma i jednog bilateralnog hrvatsko-mađarskog projekta. Svoje spoznaje iskazivala je usmenim izlaganjima i posterima na više domaćih i inozemnih stručnih i znanstvenih skupova. Dinka Matošević je do sada samostalno ili u koautorstvu objavila 29 radova i sažetaka. Od toga ih je 8 objavljeno u stranim časopisima. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 74 <-- 74 --> PDF |
SAŽETAK RADA Glavnina rada odnosi se na lisne minere kao štetnike drvenastih biljaka u urbanim prostorima. Lisni mineri su specifična grupa kukaca. Zato je u početku prikazana njihova temeljna biologija, ekološka obilježja i ekonomsko značenje. Ujedno su prikazane dosadašnje znanstvene spoznaje o lisnim minerima do kojih su do- šli drugi istraživači. Ciljevi istraživanja grupirani su u nekoliko smjerova: inventarizacija istih u Hrvatskoj, izrada ključa za determinaciju biologije, štetnosti, ekonomskog značenja, suzbijanja i parazidoida. Detaljno je obrazložila anatomiju lisne mine, osnovna morfoška obilježja svake mine, te detalje povezane s bilogijom i koevolucijom kukaca koji su se prilagodili endoživotu. Detaljno su opisani brojni oblici mina koje su definirali istraživači lisnih minera. Autorica osobno kritički objašnjava zapažanja do kojih je došla vlastitim proučavanjem ovih kukaca. Posebno poglavlje posvećeno je biološkim obilježjima lisnih minera i njihovoj prilagodbi specifičnim uvjetima života. U tom kontekstu opisane su faze ovipozici . to je, života ličink ličinkličinki ii u uu mini i njihovim načinima ishrane. Posebnu pozornost daje prilagodbenim momentima tijekom razvoja ličinke, kukuljenju te izlasku imaga. K tomu objasnila je hranidbena gledišta lisnih minera kao što su: specifičnost u ishrani, odabir biljnog tkiva, odabir domaćina, monofagija, oligofagija, polifagija, pantofagija i ksenofagija. Slijedi opis čimbenika mortaliteta s obzirom na njihovu biološku i ekonomsku važnost. U najopširnijem poglavlju opisani su postignuti rezultati istraživanja, gdje u početku nalazimo popis i opis utvrđenih lisnih minera s detaljnim bionomijama najčešćih vrsta iz porodica Gracillariidae i Tischeridae, ključ za determinaciju lisnih minera priređen i temeljen na vrstama nađenim tijekom dvoipolgodišnjeg istraživanja i popis parazitoida najčešćih vrsta lisnih minera. Prije prelaska na detaljnije opise utvrđenih vrsta minera autorica daje nekoliko preglednih tablica utvrđenih vrsta i to s obzirom na njihovu taksonomsku pripadnost, biljke na čijim lisnim dijelovima su pronađeni, lokalitete i datume prvih pronalazaka tijekom razdoblja istraživanja te novoutvrđene vrste lisnih minera koje do ovog istraživanja nisu zabilježene kao element hrvatske faune lisnih minera, a neke nisu do sada bile niti registrirane kao prisutne u Hrvatskoj. Usporedbom relevantne literature autorica je tijekom istraživanja utvrdila 37 novih vrsta za područje naše zemlje i to 27 iz reda leptira, 2 iz reda opnokrilaca i 8 iz reda dvokrilaca. Slijedi prikaz 93 utvrđene vrste lisnih minera uz koje se nalaze i vrlo ilustrativne originalne fotografije te osnovni podaci kako je prije navedeno. Zatim, u tekstualnom (dihotomski ključ) i grafičkom (blok dijagram), autorica donosi vlastiti determinacijski ključ za jednostavnu raščlambu i determinaciju svih utvrđenih mina, odnosno pripadajućih vrsta lisnih mine ra. Slijedi potpoglavlje u kojem prikazuje rezultate uzgoja parazitoida iz pojedinih lisnih minera, a i tu autorica daje nekoliko tabličnih prikaza iz kojih se dade iščitati povezanost nekih parazitoidnih vrsta s pojedinim lisnim minerima, kao i njihov osnovni biološki tip (idiobiont, endoparazitoid, koinobiont, polifag). Poglavlje rezultata istraživanja završava preglednom tablicom svih utvrđenih parazitoida, vezano na biljku domaćina, lisnog minera, gornje ili donjepovršinski tip mine te broj generacija pripadajuće vrste lisnog minera. Raspravljajući o postignutim rezultatima kritički ih razmatra, iznoseći svoje stavove u uspsoredbi s rezultatima drugih, pretežno stranih autora. Osvrće se na broj utvrđenih vrsta, vremensko razdoblje i lokalitete istraživanja. Autorica pretpostavlja da je vjerojatno broj lisnih minera u nas znatno veći nego što ih je ona utvrdila. S obzirom da je istraživanjima obuhvaćen dio unutrašnjeg i samo mali dio sredozemnog područja, ispravno pretpostavlja da u Hrvatskoj dolazi veći broj vrsta lisnih minera. Izuzetno je važna spoznaja da se pojava i množina lisnih minera povezuje s brojem istraženih drvenastih vrsta, jer je povezanost i distribucija jednih i drugih toliko čvrsta, da se sa sigurnošću može pretpostaviti da im se areali poklapaju. Također je opisana specijaliziranost lisnih minera na biljku domaćina, a te spoznaje su teoretski i znanstveno od velike važnosti. Posebno je razmatran problem koji se bavi novounešenim vrstama i njihovim štetnim utjecajem na dendrofloru, pa u tom kontekstu ističe najznačajnije vrste. Jasno je istaknuta štetnost pojedinih vrsta u šumarstvu i na urbanom zelenilu, međuodnosi “kukac-domaćin, kukac-parazitoid” i mogućnost biološke kontrole parazitoidima. Sigurno je da se u ovoj disertaciji nalaze izvorni podaci i nove spoznaje za hrvatsku faunu posebne skupine kukaca-lisnih minera, a najbolji pokazatelj toga je da su od 93 utvrđene vrste, njih 37 prvi puta zabilježene u Hrvatskoj. Posebno značenje leži u činjenici da se u cjelokupnom tekstu razmatraju i objašnjavaju vrlo složeni odnosi istraživanih kukaca, biljaka domaćina i parazitoida. Dr. sc. Dinka Matošević je magistarskim i disertacijskim radom ušla u entomološko područje urbanog zelenila daleko dublje nego ijedan šumar, do sada. Zato rezultati njenih spoznaja imaju veliku znanstvenu i praktičnu vrijednost u šumarstvu i hortikulturi za znanstvenike, praktičare i sve koji se susreću s ovom problematikom. Nesporno je da ova disertacije predstavlja vrijedno znanstveno djelo. Dr. sc. Dinki Matošević, kao petom dr. sc. iz područja zaštite šuma u Šumarskom institutu Jastrebarsko, uz dobre želje upućujem iskrene čestitke. Prof. dr. sc. Milan Glavaš |