DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 73     <-- 73 -->        PDF

znanstvenik. Za njega je prof. B. Prpić napisao da pripada
redu skromnih i marljivih znanstvenika i da ga je posao
u nastavi i obradi članaka uvijek veselio, te da je
izuzetan primjer stručnjaka operativca koji je dao velik
doprinos u šumarskoj znanosti i visokoškolskoj nastavi.


Sigurno je da je prof. Vajda bio šumar širokih pogleda
glede struke. Ukazivao je na široka gledišta domaćeg
i inozemnog šumarstva. Bavio se vrstama šumskog drveća,
uzgajanjem i uređivanjem šuma te utjecajem šume
na okoliš i zdravlje čovjeka. Poseban je doprinos dao
zaštiti šuma.


Kao vrstan stručnjak rukovodio je (1946–1947)
ustanovom iz koje je nastao današnji Šumarski institut
Jastrebarsko. Kao čovjek bio je plemenit, skroman, tih,
nenametljiv i omiljen.


NOVI DOKTORI ZNANOSTI


Po svemu kakav je bio, što je radio, te koliko je učinio
za struku, s ponosom sam osvježio sjećanje na njega
prigodom obilježavanja Šumarskog instituta Jastrebarsko.


Život mu se ugasio 29. lipnja 1987. godine, a vječito
počivalište našao je na zagrebačkom groblju Mirogoj.


Znanstvenici i ljudi kao prof. dr. Zlatko Vajda nama
su ponos, a mladima neka budu primjer dobrih djela.


Prof. dr. sc. Milan Glavaš


Dr. sc. DINKA MATOŠEVIĆ, dipl. ing. šum.


Dr. sc. Dinka M a t o š e v ić , dipl. ing. šum. obranila
je 12. ožujka 2007. godine disertaciju pod naslovom
“Lisni mineri drvenastog bilja u Hrvatskoj i njihovi
parazitoidi”, te time stekla akademski stupanj doktora
znanosti, znanstveno polje šumarstvo.


Javna obrana disertacije obavljena je na Šumarskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom
u sastavu:


Doc. dr. sc. Josip M a rg a l e t i ć, Šumarski fakultet
Zagreb, predsjednik.


Izv. prof. dr. sc. Boris H ra š o v e c , Šumarski fakultet
Zagreb, mentor (član).


Doc. dr. sc. Mirza Dautbašić, Šumarski fakultet
Univerziteta u Sarajevu (BiH), član.


Cjelokupan rad napisan je na 207 stranica, a od toga
na samu disertaciju otpada 189 stranica. Dodaci se
odnose na idedntifikacijsku karticu na hrvatskom i
engleskom jeziku, sadržaj, popis slika, tablica i grafikona,
predgovor, sažetak, a na završetku je napisan
životopis također na oba jezika.


Tekst diksertacije obogaćen je sa 139 originalnih
slika, 29 tablica i 5 grafikona. Disertacijski dio teksta
sastoji se od sljedećih poglavlja: Uvod i cilj istraživanja,
Dosadašnja istraživanja lisnih minera i njihovih
parazitoida, Taksonomska podjela lisnih minera, Način
života lisnih minera, Uzroci mortaliteta lisnih minera,
Područje istraživanja, Materijali i metode rada, Rezultati
istraživanja, Rasprava, Zaključci i Literatura.


ŽIVOTOPIS
Dinka Matošević rođena je u Zagrebu 1. 8. 1966.
godine, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Na
Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala
je 1990. godine. Sljedeće (1991) godine započela je
raditi u Šumarskom Institutu u Jastrebarskom, gdje se
nalazi i danas. Uz stjecanje znanja u matičnoj kući,
stručno se usavršavala u Velikoj Britaniji. Tamo je kao
stipendist Britanskog savjeta 1992. godine boravila 3
mjeseca u Alice Holt Research Station. U Odjelu za zaštitu
šuma i lovstvo Šumarskog instituta radi od 1993.
godine, a usmjerena je na Šumarsku entomologiju.
Magistrirala je 2003. godine na temu pod naslovom
“Štetna entomofauna drvenastih biljnih vrsta urbanog
zelenila grada Zagareba”.Smatra
SmatraSmatram
mm d
ddaa je to najcjelovienast


tiji entomološki rad za drvenasto
oo bilj
biljbilje
ee u Zagrebu.
Kao znanstvenica radi na projektima Hrvatskih šuma


a


d.o.o. Zagreb, na izvještajno-prognoznim poslovima u
šumarstvu, kao suradnik na znanstvenim projektima
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, voditeljica
je jednog istraživačkog projekta Hrvatskih šuma i jednog
bilateralnog hrvatsko-mađarskog projekta.
Svoje spoznaje iskazivala je usmenim izlaganjima i
posterima na više domaćih i inozemnih stručnih i znanstvenih
skupova.


Dinka Matošević je do sada samostalno ili u koautorstvu
objavila 29 radova i sažetaka. Od toga ih je 8
objavljeno u stranim časopisima.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 74     <-- 74 -->        PDF

SAŽETAK RADA
Glavnina rada odnosi se na lisne minere kao štetnike
drvenastih biljaka u urbanim prostorima. Lisni mineri
su specifična grupa kukaca. Zato je u početku prikazana
njihova temeljna biologija, ekološka obilježja i
ekonomsko značenje. Ujedno su prikazane dosadašnje
znanstvene spoznaje o lisnim minerima do kojih su do-
šli drugi istraživači.
Ciljevi istraživanja grupirani su u nekoliko smjerova:
inventarizacija istih u Hrvatskoj, izrada ključa za
determinaciju biologije, štetnosti, ekonomskog značenja,
suzbijanja i parazidoida.
Detaljno je obrazložila anatomiju lisne mine, osnovna
morfoška obilježja svake mine, te detalje povezane s
bilogijom i koevolucijom kukaca koji su se prilagodili
endoživotu. Detaljno su opisani brojni oblici mina koje
su definirali istraživači lisnih minera. Autorica osobno
kritički objašnjava zapažanja do kojih je došla vlastitim
proučavanjem ovih kukaca.
Posebno poglavlje posvećeno je biološkim obilježjima
lisnih minera i njihovoj prilagodbi specifičnim uvjetima
života. U tom kontekstu opisane su faze ovipozici


. to
je, života ličink
ličinkličinki
ii u
uu mini i njihovim načinima ishrane.
Posebnu pozornost daje prilagodbenim momentima tijekom
razvoja ličinke, kukuljenju te izlasku imaga. K tomu
objasnila je hranidbena gledišta lisnih minera kao
što su: specifičnost u ishrani, odabir biljnog tkiva, odabir
domaćina, monofagija, oligofagija, polifagija, pantofagija
i ksenofagija. Slijedi opis čimbenika mortaliteta
s obzirom na njihovu biološku i ekonomsku važnost.
U najopširnijem poglavlju opisani su postignuti rezultati
istraživanja, gdje u početku nalazimo popis i opis
utvrđenih lisnih minera s detaljnim bionomijama najčešćih
vrsta iz porodica Gracillariidae i Tischeridae, ključ
za determinaciju lisnih minera priređen i temeljen na vrstama
nađenim tijekom dvoipolgodišnjeg istraživanja i
popis parazitoida najčešćih vrsta lisnih minera. Prije prelaska
na detaljnije opise utvrđenih vrsta minera autorica
daje nekoliko preglednih tablica utvrđenih vrsta i to s
obzirom na njihovu taksonomsku pripadnost, biljke na
čijim lisnim dijelovima su pronađeni, lokalitete i datume
prvih pronalazaka tijekom razdoblja istraživanja te novoutvrđene
vrste lisnih minera koje do ovog istraživanja
nisu zabilježene kao element hrvatske faune lisnih minera,
a neke nisu do sada bile niti registrirane kao prisutne u
Hrvatskoj. Usporedbom relevantne literature autorica je
tijekom istraživanja utvrdila 37 novih vrsta za područje
naše zemlje i to 27 iz reda leptira, 2 iz reda opnokrilaca i
8 iz reda dvokrilaca. Slijedi prikaz 93 utvrđene vrste lisnih
minera uz koje se nalaze i vrlo ilustrativne originalne
fotografije te osnovni podaci kako je prije navedeno.
Zatim, u tekstualnom (dihotomski ključ) i grafičkom
(blok dijagram), autorica donosi vlastiti determinacijski
ključ za jednostavnu raščlambu i determinaciju svih
utvrđenih mina, odnosno pripadajućih vrsta lisnih mine


ra. Slijedi potpoglavlje u kojem prikazuje rezultate uzgoja
parazitoida iz pojedinih lisnih minera, a i tu autorica
daje nekoliko tabličnih prikaza iz kojih se dade iščitati
povezanost nekih parazitoidnih vrsta s pojedinim lisnim
minerima, kao i njihov osnovni biološki tip (idiobiont,
endoparazitoid, koinobiont, polifag). Poglavlje rezultata
istraživanja završava preglednom tablicom svih utvrđenih
parazitoida, vezano na biljku domaćina, lisnog minera,
gornje ili donjepovršinski tip mine te broj generacija
pripadajuće vrste lisnog minera.


Raspravljajući o postignutim rezultatima kritički ih
razmatra, iznoseći svoje stavove u uspsoredbi s rezultatima
drugih, pretežno stranih autora. Osvrće se na
broj utvrđenih vrsta, vremensko razdoblje i lokalitete
istraživanja. Autorica pretpostavlja da je vjerojatno
broj lisnih minera u nas znatno veći nego što ih je ona
utvrdila. S obzirom da je istraživanjima obuhvaćen dio
unutrašnjeg i samo mali dio sredozemnog područja,
ispravno pretpostavlja da u Hrvatskoj dolazi veći broj
vrsta lisnih minera. Izuzetno je važna spoznaja da se
pojava i množina lisnih minera povezuje s brojem
istraženih drvenastih vrsta, jer je povezanost i distribucija
jednih i drugih toliko čvrsta, da se sa sigurnošću
može pretpostaviti da im se areali poklapaju.


Također je opisana specijaliziranost lisnih minera
na biljku domaćina, a te spoznaje su teoretski i znanstveno
od velike važnosti. Posebno je razmatran problem
koji se bavi novounešenim vrstama i njihovim
štetnim utjecajem na dendrofloru, pa u tom kontekstu
ističe najznačajnije vrste.


Jasno je istaknuta štetnost pojedinih vrsta u šumarstvu
i na urbanom zelenilu, međuodnosi “kukac-domaćin,
kukac-parazitoid” i mogućnost biološke kontrole
parazitoidima.


Sigurno je da se u ovoj disertaciji nalaze izvorni
podaci i nove spoznaje za hrvatsku faunu posebne skupine
kukaca-lisnih minera, a najbolji pokazatelj toga je
da su od 93 utvrđene vrste, njih 37 prvi puta zabilježene
u Hrvatskoj. Posebno značenje leži u činjenici da se
u cjelokupnom tekstu razmatraju i objašnjavaju vrlo
složeni odnosi istraživanih kukaca, biljaka domaćina i
parazitoida.


Dr. sc. Dinka Matošević je magistarskim i disertacijskim
radom ušla u entomološko područje urbanog
zelenila daleko dublje nego ijedan šumar, do sada. Zato
rezultati njenih spoznaja imaju veliku znanstvenu i
praktičnu vrijednost u šumarstvu i hortikulturi za znanstvenike,
praktičare i sve koji se susreću s ovom problematikom.
Nesporno je da ova disertacije predstavlja
vrijedno znanstveno djelo.


Dr. sc. Dinki Matošević, kao petom dr. sc. iz područja
zaštite šuma u Šumarskom institutu Jastrebarsko,
uz dobre želje upućujem iskrene čestitke.


Prof. dr. sc. Milan Glavaš