DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 73 <-- 73 --> PDF |
znanstvenik. Za njega je prof. B. Prpić napisao da pripada redu skromnih i marljivih znanstvenika i da ga je posao u nastavi i obradi članaka uvijek veselio, te da je izuzetan primjer stručnjaka operativca koji je dao velik doprinos u šumarskoj znanosti i visokoškolskoj nastavi. Sigurno je da je prof. Vajda bio šumar širokih pogleda glede struke. Ukazivao je na široka gledišta domaćeg i inozemnog šumarstva. Bavio se vrstama šumskog drveća, uzgajanjem i uređivanjem šuma te utjecajem šume na okoliš i zdravlje čovjeka. Poseban je doprinos dao zaštiti šuma. Kao vrstan stručnjak rukovodio je (1946–1947) ustanovom iz koje je nastao današnji Šumarski institut Jastrebarsko. Kao čovjek bio je plemenit, skroman, tih, nenametljiv i omiljen. NOVI DOKTORI ZNANOSTI Po svemu kakav je bio, što je radio, te koliko je učinio za struku, s ponosom sam osvježio sjećanje na njega prigodom obilježavanja Šumarskog instituta Jastrebarsko. Život mu se ugasio 29. lipnja 1987. godine, a vječito počivalište našao je na zagrebačkom groblju Mirogoj. Znanstvenici i ljudi kao prof. dr. Zlatko Vajda nama su ponos, a mladima neka budu primjer dobrih djela. Prof. dr. sc. Milan Glavaš Dr. sc. DINKA MATOŠEVIĆ, dipl. ing. šum. Dr. sc. Dinka M a t o š e v ić , dipl. ing. šum. obranila je 12. ožujka 2007. godine disertaciju pod naslovom “Lisni mineri drvenastog bilja u Hrvatskoj i njihovi parazitoidi”, te time stekla akademski stupanj doktora znanosti, znanstveno polje šumarstvo. Javna obrana disertacije obavljena je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu: Doc. dr. sc. Josip M a rg a l e t i ć, Šumarski fakultet Zagreb, predsjednik. Izv. prof. dr. sc. Boris H ra š o v e c , Šumarski fakultet Zagreb, mentor (član). Doc. dr. sc. Mirza Dautbašić, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu (BiH), član. Cjelokupan rad napisan je na 207 stranica, a od toga na samu disertaciju otpada 189 stranica. Dodaci se odnose na idedntifikacijsku karticu na hrvatskom i engleskom jeziku, sadržaj, popis slika, tablica i grafikona, predgovor, sažetak, a na završetku je napisan životopis također na oba jezika. Tekst diksertacije obogaćen je sa 139 originalnih slika, 29 tablica i 5 grafikona. Disertacijski dio teksta sastoji se od sljedećih poglavlja: Uvod i cilj istraživanja, Dosadašnja istraživanja lisnih minera i njihovih parazitoida, Taksonomska podjela lisnih minera, Način života lisnih minera, Uzroci mortaliteta lisnih minera, Područje istraživanja, Materijali i metode rada, Rezultati istraživanja, Rasprava, Zaključci i Literatura. ŽIVOTOPIS Dinka Matošević rođena je u Zagrebu 1. 8. 1966. godine, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1990. godine. Sljedeće (1991) godine započela je raditi u Šumarskom Institutu u Jastrebarskom, gdje se nalazi i danas. Uz stjecanje znanja u matičnoj kući, stručno se usavršavala u Velikoj Britaniji. Tamo je kao stipendist Britanskog savjeta 1992. godine boravila 3 mjeseca u Alice Holt Research Station. U Odjelu za zaštitu šuma i lovstvo Šumarskog instituta radi od 1993. godine, a usmjerena je na Šumarsku entomologiju. Magistrirala je 2003. godine na temu pod naslovom “Štetna entomofauna drvenastih biljnih vrsta urbanog zelenila grada Zagareba”.Smatra SmatraSmatram mm d ddaa je to najcjelovienast tiji entomološki rad za drvenasto oo bilj biljbilje ee u Zagrebu. Kao znanstvenica radi na projektima Hrvatskih šuma a d.o.o. Zagreb, na izvještajno-prognoznim poslovima u šumarstvu, kao suradnik na znanstvenim projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, voditeljica je jednog istraživačkog projekta Hrvatskih šuma i jednog bilateralnog hrvatsko-mađarskog projekta. Svoje spoznaje iskazivala je usmenim izlaganjima i posterima na više domaćih i inozemnih stručnih i znanstvenih skupova. Dinka Matošević je do sada samostalno ili u koautorstvu objavila 29 radova i sažetaka. Od toga ih je 8 objavljeno u stranim časopisima. |