DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 69 <-- 69 --> PDF |
a) Bertovićev projekt istraživanja tipova šuma bio je jedan od ključnih istraživačkih projekata u našem šumarstvu od 1963. do 1996. godine (iako s nekim nedosljednostima poslije 1971. godine). Projekt je 1996. godine likvidiralo naše ministarstvo znanosti. U obrazloženju o ukidanju projekta stoji: “Predložena tema je u prošlosti predstavljala neuspjeli pokušaj izjednačavanja šumskih zajednica, šumarske struke i znanosti, te hrvatske bogate šumarske tradicije s vrlo lošim i neperspektivnim šumarstvom bivše države. Tipologija šuma ima korijenje u šumskim prostranstvima sjeverne Rusije i ne može naći primjenu unutar vrlo raznolikim i brojnim ekološkim promjenama izloženim u šumama Hrvatske. Tema ima samo povijesno značenje, a u današnjim gospodarskim i ekološkim uvjetima šumarstva Hrvatske ne može imati primjenu. S poštovanjem, potpredsjednik vlade i ministar znanosti i tehnologije: prof. dr. Ivica Kostović”. Razumije se, ovo je sažetak saboterski sročene recenzije, koju su napisali trojica “anonimusa” sa Zagrebačkog sveučilišta s kojom je srušen strategijski važan projekt za hrvatsko šumarstvo. b) Projekt: “Osnovna pedološka karta R. Hrvatske u mjerilu 1 : 500.000 ostao je nedovršen u bivšoj Jugoslaviji. Riječ je o prvoj, do sada jedinoj globalnoj inventarizaciji tala R. Hrvatske, podjednako važnoj za sve velike korisnike prostora (poljodjelstvo, šumarstvo, vodoprivreda i zaštita okoliša), koja se s različitim intenzitetom radila punih 35 godina. Na naša nastojanja, da taj projekt dovršimo oglušilo se Ministarstvo znanosti i tehnologije 1996. godine, ali ga je iduće godine prihvatila Državna uprava za zaštitu okoliša i Ministarstvo financija R. Hrvatske. Rad je dobro napredovao sve do trenutka, kad je ministar “3. siječanjske vlasti” (2000. god.) Božo Kovačević grubom samovoljom, bez ikakvog obrazloženja prekinuo rad na projektu, a ugovorne obveze proglasio za mrtvu stvar. Izvještaj za stručnu javnost o štetnim posljedicama ukidanja pro- a pro jekta napisao je dr. J. Martinović. Uzaludna s ssu uu bila bil i osobna pisma državnim dužnosnicima, jer su se oglušili mnogi (I. Banac, Marina Matulović Dropulić, V. Šeks, D. Primorac i dr.). Za nas, koji živimo u”zemlji znanja” valja još napomenuti, da projekt nije ni do danas dovršen, niti javnosti dostupan. U takav projekt ulagati novac 35 godina i onda ga ne dovršiti zaista je jedinstveni slučaj u svijetu. c) Na osnovi rezultata inventarizacije tala izrađena je, u razdoblju od 1992. do 1999. godine “Baza podataka o hrvatskim tlima” (J. Martinović, A. Vrankovi ć i suradnici) i predana Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja. U tom su radu na 2.351 stanišnoj čestici (na području R. Hrvatske) iskazani odnosi:”Geološke podloge, tla, klime i vegetacije”, što pruža mogućnosti za sveobuhvatniju interpretaciju naših kopnenih ekosustava. Koliko nam je poznato ta baza podataka o našim tlima još nije operacionalizirana, jer se još nalazi u nečijoj “ladici”. Naša zamisao, da se Baza podataka o hrvatskim tlima prikladnim softwerom učini javnosti dostupnom i da se u postojeću Bazu podataka i dalje, redovito, unose podaci novih istraživanja ostala je (nemarom Agencije za zaštitu okoliša i nekih znanstvenih institucija) neostvarena. d) Pred 50 godina u okviru istraživanja vegetacije Sjevero- zapadne Hrvatske izrađene su i tiskane Karte rte biljnih zajednica Zapadne Hrvatske (I. Ho rvat i sur. 1954–1958) u mj. 1 : 25.000 (Sekcije: Sušak 2a, 2c, 1b i 1d). Kasnije je na tim kartama izdvojeno (S. Be r t o v ić , J. M a rt i n o vić , 1965) 17 ključnih objekata (transekata) veličine od 100 do 1300 ha, te obavljeno njihovo pedološko kartiranje i obrađena 53 reperna pedološka profila. Zamisao je, već tada bila, da se poredbenom analizom i interpretacijom vegetacijskih i pedoloških karata spomenutih transkripata provjere zakonitosti pedološko vegetacijskog slijeda, kao temeljnog kriterija za već opisanu prirodoznastvenu klasifikaciju naših šuma. Na žalost, rezultati tih važnih i opsežnih istraživanja nikada nisu ugledali svijetlo dana. U razdoblju Jugoslavenskog samoupravnog socijalizma postojala je stručna “oporba”. Vodeći uređivači, (ali i državni menadžeri) smatrali su da bi uvođenje pedološko- vegetacijskog slijeda (tj. znanstvene klasifikacije šuma) bilo odveć “revolucionarno” i prezahtijevno i da je sasvim dovoljno ono što se ima i onako kako se radi. Naša su nastojanja, da se postojeće rezultate istraživanja, uz neke dopune o sadašnjem stanju objave, kod državne uprave (Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu okoliša, 2006; te Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva 2005.), također bila bezuspješna. Upravo je neshvatijivo obrazloženje Ministarstva kulture, da aktivnosti predviđene našim projektom “nisu u skladu sa strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske”. Drugim riječima, nije u njihovom planu pratiti što se događa s vegetacijskim i zemljišnim pokrivačem, konkretno, Zapadne Hrvatske. I na kraju, ostaje nam još nadati se, da će Hrvatske šume d.o.o. spasiti, odnosno dovršiti ova istraživanja, nesumnjivo za šumarsku praksu korisna, a za znanost vrlo značajna. 4. Tloznanstveni parametri za kontrolu šumskog gospodarenja Nakon II. svijetskog rata teorija i praksa gospodarenja šumskim ekosustavima sve više se bavi prijelazom |