DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Ujedno je to i dokaz da je paratip II-E-11 naknadno ubačen nakon klasifikacije tipova u našem radu A 1979. U zaključku se autori zalažu za daljnja fitocenološka istraživanja – posebno medunčevih šuma za koje treba dati jasne i konkretne prijedloge za njihovo gospodarenje! Poznato je da su to šume zaštitnog značaja! Nisu navedeni florni parametri koji su omogućili točno razlikovanje i lakše terensko izdvajanje među tipovima, a što su autori istaknuli kao cilj istraživanja. Na kraju se predlaže “prebacivanje” bukovih šuma iz paratipa II-E-11 u tip II-D-10. ZAKLJUČAK Svrha mog članka je da se obrane i objasne temeljne postavke i cilj naše tipološke klasifikacije šuma koje su prema načelima i shemi suvremenog tipološkog istra živanja šuma postavili i objavili S. B e rt o v i ć i V. Glavač u Šumarskoj enciklopediji II (789–791) 1963. Ekološko-gospodarski tipovi šuma definiraju se na temelju analiza i mjerenja na primjernim plohama reprezentativnih sastojina, izabranim u suradnji s kolegama iz prakse. Tip šume se definira sintezom nalaza iskusnih istraživača – znanstvenika: fitocenologa, pe dologa, uzgajivača, uređivača i ekonomista. U želji da se obradi što veća površina ekološki i gospodarski znatno različitog područja Hrvatske, logično je da su ostala nedovršena neka pitanja teoretske i praktične naravi. Koristim ovu priliku da navedem neke misli i ideje o budućem zadatku koji nam je ostavio kolega Vladimir Hren u neobjavljenom rukopisu Tipološka istraživanja – historijat, sadašnjost i pravci razvoja, Zagreb 1990. Fitocenološke, pedološke i tipološke karte najveća su vrijednost naših istraživanja – stoga je potrebno organizirati njihovo sređivanje i pripremiti ih za tisak u mjerilu 1 : 100000. Za potrebe definiranja i opisa EGT-a osnovano je, premjereno i istraženo 3000 primjernih ploha – te podatke treba srediti i pripremiti ih za mehanografsku obradu i unošenje u memoriju elektroničkih računala. Provesti homologenizaciju ekološko gospodarskih tipova šuma, naših prirodno najvrednijih vrsta: bukve, bukve-jele, hrasta lužnjaka i kitnjaka – izdvojiti i niže jedinice: podtipove i varijante. Koristeći se rezulatima tipoloških istraživanja uklju čiti se u rješavanje problema višenamjenskih funkcija šuma, prostorno planiranje i sl. Za tako bogati fond podataka o ekološko-gospodarskim osobitostima i vrijednostima naših šuma sabranim u 3000 primjernih ploha i prikazanim prostorno na fitocenološkim, pedološkim i tipološkim kartama, zaista bi bila nemjerljiva šteta da ne budu objavljeni u knjizi Monografija tipova šuma Hrvatske. Zvonimir Pelcer LITERATURA Brezović, S., V. Glavač, 1963: Tipologija šuma, Šumarska enciklopedija II (789–791), Zagreb. Ce r ov e č k i , Z., 2006: Seslerio sadlerianae-Ostryetum Cerovečki ass. nov. (Ostryo- Carpinion orientalis Ht. 1959.) u Gorju sjeverozapadne Hrvatske, Šumarski list 5–6 (175–181). Cestar, D., V. Hren, Z. Kovačević, I. Martinović, Z. Pelcer, 1977: Tipološke značajke šuma slavonskog gorja, RADOVI 39, Šum. institut Jastrebarsko. Cestar, D., V. Hren, Z. Kovačević, I. Martinović, Z. Pelcer, 1981: Ekološko-gospodarski tipovi šuma na području Moslavačke gore, RADOVI 41, Šum. institut Jastrebarsko. Cestar, D., V. Hren, Z. Kovačević, I. Martinović, Z. Pelcer, 1982: Ekološko-gospodarski tipovi šuma Hrvatskog zagorja, RADOVI 48, Šum. institut Jastrebarsko. Cestar, D., V. Hren, Z. Kovačević, I. Martinović, Z. Pelcer, 1983: Ekološko-gospodarski tipovi šuma područja Bilogore, RADOVI 57, Šum. institut Jastrebarsko. H r e n , V. , 1990: Tipološka istraživanja, historijat, sadašnjost i pravci razvoja (rukopis). Medak, J., J. Medvedović, S. Perić, 2006: Fitocenološka istraživanja u tipu šume II-E-11 na dijelu slavonskog gorja, RADOVI, izvanredno izdanje 9, Šum. institut Jastrebarsko. Tri n a js t i ć, I., J. F r a n j i ć , 1999: Šuma bukve s dlakavim šašom (Carici pilosae - Fagetum Oberdorfer 1957) u vegetaciji Hrvatske, Šumarski list br. 7–8. |