DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 65 <-- 65 --> PDF |
TIPOLOŠKO ISTRAŽIVANJE ŠUMA SLAVONSKOG GORJA UVOD Grupa autora: D. Cestar, V. Hren, Z. Kovačević , J. Ma r t i n o v i ć i Z. Pe l c er objavili su 1979. g. u našoj reviji RADOVI br. 39 studiju “Tipološka istraživanja šuma slavonskog gorja” (u daljnjem tekstu rad A). U prošlom broju RADOVI – izvanredno izdanje 9, 2006. g. grupa autora: J. Medak, J. Medvedović i S. Pe r i ć objavila je rad: “Fitocenološka istraživanja u tipu šume II-E-11 na djelu slavonskog gorja” (u daljnjem tekstu rad B). Autori ističu da je cilj tih istraživanja (citat): “iznaći florne parametre koji će omogućiti točno razlikovanje i lakše izdvajanje navedenog od ostalih tipova šuma”. Kao koautor u radu A i autor poglavlja “Šumske zajednice” u njemu, pretežno ću se zadržati na ocjeni tipoloških problema iznesenih u radu B. Šteta je da autori rada B nisu svoja istraživanja usmjerili samo na fitocenološka – no povezujući ih i s tipološkim izazvali su niz neobjašnjivih pristupa, ali i tumačenja koja su kulminirala u njihovom poglavlju Zaključak. Dominantno, ključno pitanje za razumijevanje tipoloških istraživanja u radu B je: Tko je – kada – i zašto uveo tip II-E-11 u područje šuma slavonskog gorja, nakon naše tipološke klasifikacije tih šuma 1979. g. Tada smo definirali devet EGT-a – ali ne i II-E-11 kojega smo prvi put promovirali 1981. g. u Moslavačkoj gori. Radi boljeg razumijevanja, u daljnjem tekstu ćemo taj naknadno ubačeni “slavonski” tip II-E- 11 nazvati paratip II-E-11 za razliku od onog legalnog “moslavačkog”. RASPRAVA Fitocenološke tablice 1, 2 i 3 stiješnjene su na uskom prostoru – stoga su nepregledne. Bilo bi dobro da su im dodane – po jedna snimka njihovih autora kako je to učinio I. Tr i na j s ti ć 1999. za tablicu as. Carici pilosae - Fagetum navodeći snimke autora: Oberdorfera, Trinajstića i Pelcera. Osobito bi taj dodatak bio vrijedan za as. Orno - Quercetum pubescentis Klika 1938. iz Metzek gorja u Južnoj Mađarskoj za koju je značajno učešće bukve u šumi medunca, što je neobično za naše šume u panonskom prostoru. Na još nerješeno pitanje singenetske i sinekološke opredijeljenosti kserotermofilnih šuma sjeverne Hrvatske već je davno upozorio I. Horvat 1959. U promociji nove as. Seslerio sadlerianae - Ostryetum, Z. Ce rovački (2006) ističe da je taj problem moguće riješiti tek nakon provedenih sustavnih istraživanja, što se logično odnosi i na šume hrasta medunca na Dilju. Radi lakšeg uvida u fitocenološke, a povezano s njima i tipološke probleme i njihova rješavanja u istraživanom području, trebalo je radu B priložiti fitocenološke i tipološke karte. Na njima bi se mogla vidjeti veličina i oblik areala as. Festuco drymeiae - Car- pinetum betuli, Vu ke l i ć 1991. koju autori predlažu za temeljnu fitocenozu izvjesnog tipa II-E-11 u slavonskom gorju. Naša iskustva u fitocenološkim istraživanjima i kartiranjem šumske vegetacije Hrvatske, uvjerila su nas da je lakše raditi području Gorske Hrvatske nego li u gorama nizinske Hrvatske koje se pojedinačno izdižu iznad Panonske ravnice, a u njima se srećemo s mozaičkim rasporedom pojedinačnih šumskih zajednica na relativno malom prostoru. U podjednakim ekološkim prilikama često su mješavine, odnosno inačice bukovih šuma s kitnjakovo-grabovim i obrnuto. Tako za tip II-E-11, kojega smo definirali u šumama Moslavačke gore, autori rada B tvrde da je izveden iz tipa II-E-10 te da je to (citat): “bilo spretno rješenje za ujedinjavanje kitnjakovih šuma s većim učešćem bukve i bukovih šuma s većim učešćem kitnjaka”. Suočeni s nizom teškoća u prekrajanju granica između tipova II-E-11, II-E-10 i II-D-10, autori su se odlučili za prebacivanje bukovih šuma iz tipa II-E-11 u tip II-D-10. Pritom su vršili i rekartiranje površina pojedinih fitocenoza i tipova. Takve manipulacije sa sastojinama određenih EGT-a su neprihvatljive, jer je riječ o ekološki i gospodarski specifičnim jedinicama koje su utvrđene analizama i mjerenjima ekoloških komponenata: fitocenoza i tip tla te šumsko-gospodarskih: uzgojni oblik, rast i prirast glavnih vrsta i sastojine, sječiva zrelost, oplodnja, cilj gospodarenja, vrijednost proizvodnje, sortimenti, količina prometnica. Nakon svih nastojanja da se popravi i održi fitocenološki i tipološki status naknadno ubačenog tipa II-E-11 odnosno paratipa II-E-11, autori rada B dolaze konačno do senzacionalnog otkrića kojega navodimo iz prvih rečenica poglavlja Zaključak (citat): “Ekološko-gospodarski tip šume II-E-11 pokazao se s florističko-fitocenološkog gledišta vrlo heterogenim. Fitocenološka istraživanja na dijelu slavonskog gorja pokazala su kako se unutar ovog tipa nalazi čak pet šumskih zajednica koje su sistematski smještene u četiri sveze i dva reda”. Može se tome dodati čak i nekoliko podsveza. Navedena fitocenološka kompozicija paratipa II-E-11 u kojoj su sabrane mezofilne šume bukve, kitnjaka i običnog graba zajedno s kserofilnom šumom hrasta medunca – neosporan je dokaz bezvrijednosti te tipološki apsurdne jedinice. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Ujedno je to i dokaz da je paratip II-E-11 naknadno ubačen nakon klasifikacije tipova u našem radu A 1979. U zaključku se autori zalažu za daljnja fitocenološka istraživanja – posebno medunčevih šuma za koje treba dati jasne i konkretne prijedloge za njihovo gospodarenje! Poznato je da su to šume zaštitnog značaja! Nisu navedeni florni parametri koji su omogućili točno razlikovanje i lakše terensko izdvajanje među tipovima, a što su autori istaknuli kao cilj istraživanja. Na kraju se predlaže “prebacivanje” bukovih šuma iz paratipa II-E-11 u tip II-D-10. ZAKLJUČAK Svrha mog članka je da se obrane i objasne temeljne postavke i cilj naše tipološke klasifikacije šuma koje su prema načelima i shemi suvremenog tipološkog istra živanja šuma postavili i objavili S. B e rt o v i ć i V. Glavač u Šumarskoj enciklopediji II (789–791) 1963. Ekološko-gospodarski tipovi šuma definiraju se na temelju analiza i mjerenja na primjernim plohama reprezentativnih sastojina, izabranim u suradnji s kolegama iz prakse. Tip šume se definira sintezom nalaza iskusnih istraživača – znanstvenika: fitocenologa, pe dologa, uzgajivača, uređivača i ekonomista. U želji da se obradi što veća površina ekološki i gospodarski znatno različitog područja Hrvatske, logično je da su ostala nedovršena neka pitanja teoretske i praktične naravi. Koristim ovu priliku da navedem neke misli i ideje o budućem zadatku koji nam je ostavio kolega Vladimir Hren u neobjavljenom rukopisu Tipološka istraživanja – historijat, sadašnjost i pravci razvoja, Zagreb 1990. Fitocenološke, pedološke i tipološke karte najveća su vrijednost naših istraživanja – stoga je potrebno organizirati njihovo sređivanje i pripremiti ih za tisak u mjerilu 1 : 100000. Za potrebe definiranja i opisa EGT-a osnovano je, premjereno i istraženo 3000 primjernih ploha – te podatke treba srediti i pripremiti ih za mehanografsku obradu i unošenje u memoriju elektroničkih računala. Provesti homologenizaciju ekološko gospodarskih tipova šuma, naših prirodno najvrednijih vrsta: bukve, bukve-jele, hrasta lužnjaka i kitnjaka – izdvojiti i niže jedinice: podtipove i varijante. Koristeći se rezulatima tipoloških istraživanja uklju čiti se u rješavanje problema višenamjenskih funkcija šuma, prostorno planiranje i sl. Za tako bogati fond podataka o ekološko-gospodarskim osobitostima i vrijednostima naših šuma sabranim u 3000 primjernih ploha i prikazanim prostorno na fitocenološkim, pedološkim i tipološkim kartama, zaista bi bila nemjerljiva šteta da ne budu objavljeni u knjizi Monografija tipova šuma Hrvatske. Zvonimir Pelcer LITERATURA Brezović, S., V. Glavač, 1963: Tipologija šuma, Šumarska enciklopedija II (789–791), Zagreb. Ce r ov e č k i , Z., 2006: Seslerio sadlerianae-Ostryetum Cerovečki ass. nov. (Ostryo- Carpinion orientalis Ht. 1959.) u Gorju sjeverozapadne Hrvatske, Šumarski list 5–6 (175–181). Cestar, D., V. Hren, Z. Kovačević, I. Martinović, Z. Pelcer, 1977: Tipološke značajke šuma slavonskog gorja, RADOVI 39, Šum. institut Jastrebarsko. Cestar, D., V. Hren, Z. Kovačević, I. Martinović, Z. Pelcer, 1981: Ekološko-gospodarski tipovi šuma na području Moslavačke gore, RADOVI 41, Šum. institut Jastrebarsko. Cestar, D., V. Hren, Z. Kovačević, I. Martinović, Z. Pelcer, 1982: Ekološko-gospodarski tipovi šuma Hrvatskog zagorja, RADOVI 48, Šum. institut Jastrebarsko. Cestar, D., V. Hren, Z. Kovačević, I. Martinović, Z. Pelcer, 1983: Ekološko-gospodarski tipovi šuma područja Bilogore, RADOVI 57, Šum. institut Jastrebarsko. H r e n , V. , 1990: Tipološka istraživanja, historijat, sadašnjost i pravci razvoja (rukopis). Medak, J., J. Medvedović, S. Perić, 2006: Fitocenološka istraživanja u tipu šume II-E-11 na dijelu slavonskog gorja, RADOVI, izvanredno izdanje 9, Šum. institut Jastrebarsko. Tri n a js t i ć, I., J. F r a n j i ć , 1999: Šuma bukve s dlakavim šašom (Carici pilosae - Fagetum Oberdorfer 1957) u vegetaciji Hrvatske, Šumarski list br. 7–8. |