DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 65 <-- 65 --> PDF |
TIPOLOŠKO ISTRAŽIVANJE ŠUMA SLAVONSKOG GORJA UVOD Grupa autora: D. Cestar, V. Hren, Z. Kovačević , J. Ma r t i n o v i ć i Z. Pe l c er objavili su 1979. g. u našoj reviji RADOVI br. 39 studiju “Tipološka istraživanja šuma slavonskog gorja” (u daljnjem tekstu rad A). U prošlom broju RADOVI – izvanredno izdanje 9, 2006. g. grupa autora: J. Medak, J. Medvedović i S. Pe r i ć objavila je rad: “Fitocenološka istraživanja u tipu šume II-E-11 na djelu slavonskog gorja” (u daljnjem tekstu rad B). Autori ističu da je cilj tih istraživanja (citat): “iznaći florne parametre koji će omogućiti točno razlikovanje i lakše izdvajanje navedenog od ostalih tipova šuma”. Kao koautor u radu A i autor poglavlja “Šumske zajednice” u njemu, pretežno ću se zadržati na ocjeni tipoloških problema iznesenih u radu B. Šteta je da autori rada B nisu svoja istraživanja usmjerili samo na fitocenološka – no povezujući ih i s tipološkim izazvali su niz neobjašnjivih pristupa, ali i tumačenja koja su kulminirala u njihovom poglavlju Zaključak. Dominantno, ključno pitanje za razumijevanje tipoloških istraživanja u radu B je: Tko je – kada – i zašto uveo tip II-E-11 u područje šuma slavonskog gorja, nakon naše tipološke klasifikacije tih šuma 1979. g. Tada smo definirali devet EGT-a – ali ne i II-E-11 kojega smo prvi put promovirali 1981. g. u Moslavačkoj gori. Radi boljeg razumijevanja, u daljnjem tekstu ćemo taj naknadno ubačeni “slavonski” tip II-E- 11 nazvati paratip II-E-11 za razliku od onog legalnog “moslavačkog”. RASPRAVA Fitocenološke tablice 1, 2 i 3 stiješnjene su na uskom prostoru – stoga su nepregledne. Bilo bi dobro da su im dodane – po jedna snimka njihovih autora kako je to učinio I. Tr i na j s ti ć 1999. za tablicu as. Carici pilosae - Fagetum navodeći snimke autora: Oberdorfera, Trinajstića i Pelcera. Osobito bi taj dodatak bio vrijedan za as. Orno - Quercetum pubescentis Klika 1938. iz Metzek gorja u Južnoj Mađarskoj za koju je značajno učešće bukve u šumi medunca, što je neobično za naše šume u panonskom prostoru. Na još nerješeno pitanje singenetske i sinekološke opredijeljenosti kserotermofilnih šuma sjeverne Hrvatske već je davno upozorio I. Horvat 1959. U promociji nove as. Seslerio sadlerianae - Ostryetum, Z. Ce rovački (2006) ističe da je taj problem moguće riješiti tek nakon provedenih sustavnih istraživanja, što se logično odnosi i na šume hrasta medunca na Dilju. Radi lakšeg uvida u fitocenološke, a povezano s njima i tipološke probleme i njihova rješavanja u istraživanom području, trebalo je radu B priložiti fitocenološke i tipološke karte. Na njima bi se mogla vidjeti veličina i oblik areala as. Festuco drymeiae - Car- pinetum betuli, Vu ke l i ć 1991. koju autori predlažu za temeljnu fitocenozu izvjesnog tipa II-E-11 u slavonskom gorju. Naša iskustva u fitocenološkim istraživanjima i kartiranjem šumske vegetacije Hrvatske, uvjerila su nas da je lakše raditi području Gorske Hrvatske nego li u gorama nizinske Hrvatske koje se pojedinačno izdižu iznad Panonske ravnice, a u njima se srećemo s mozaičkim rasporedom pojedinačnih šumskih zajednica na relativno malom prostoru. U podjednakim ekološkim prilikama često su mješavine, odnosno inačice bukovih šuma s kitnjakovo-grabovim i obrnuto. Tako za tip II-E-11, kojega smo definirali u šumama Moslavačke gore, autori rada B tvrde da je izveden iz tipa II-E-10 te da je to (citat): “bilo spretno rješenje za ujedinjavanje kitnjakovih šuma s većim učešćem bukve i bukovih šuma s većim učešćem kitnjaka”. Suočeni s nizom teškoća u prekrajanju granica između tipova II-E-11, II-E-10 i II-D-10, autori su se odlučili za prebacivanje bukovih šuma iz tipa II-E-11 u tip II-D-10. Pritom su vršili i rekartiranje površina pojedinih fitocenoza i tipova. Takve manipulacije sa sastojinama određenih EGT-a su neprihvatljive, jer je riječ o ekološki i gospodarski specifičnim jedinicama koje su utvrđene analizama i mjerenjima ekoloških komponenata: fitocenoza i tip tla te šumsko-gospodarskih: uzgojni oblik, rast i prirast glavnih vrsta i sastojine, sječiva zrelost, oplodnja, cilj gospodarenja, vrijednost proizvodnje, sortimenti, količina prometnica. Nakon svih nastojanja da se popravi i održi fitocenološki i tipološki status naknadno ubačenog tipa II-E-11 odnosno paratipa II-E-11, autori rada B dolaze konačno do senzacionalnog otkrića kojega navodimo iz prvih rečenica poglavlja Zaključak (citat): “Ekološko-gospodarski tip šume II-E-11 pokazao se s florističko-fitocenološkog gledišta vrlo heterogenim. Fitocenološka istraživanja na dijelu slavonskog gorja pokazala su kako se unutar ovog tipa nalazi čak pet šumskih zajednica koje su sistematski smještene u četiri sveze i dva reda”. Može se tome dodati čak i nekoliko podsveza. Navedena fitocenološka kompozicija paratipa II-E-11 u kojoj su sabrane mezofilne šume bukve, kitnjaka i običnog graba zajedno s kserofilnom šumom hrasta medunca – neosporan je dokaz bezvrijednosti te tipološki apsurdne jedinice. |