DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 64 <-- 64 --> PDF |
4. Procjena utjecaja VKDS na šumske ekosustave. 5. Ekonomska interpretacija promjena u šumskim ekosustavima nakon izgradnje VKDS. 6. Prijedlog mjera zaštite šumskih ekosustava pod utjecajem VKDS. KOLEBANJE PODZEMNE VODE Osim korijenju dostupne podzemne vode, šumskome drveću nizinskih šuma potrebno je kolebanje (oscilacija) te vode tijekom godine što osigurava vodu, kisik i nesmetan razvoj bez stresova, što će VKDS teško osigurati budući da mu je vodostaj konstantan. Kolebanje bi se moglo osigurati promjenom vodostaja u kanalu, ali to zasigurno ne bi bilo dosadašnje prirodno kolebanje uz koje su se razvili spačvanski šumski ekosustavi. Pitanje je kako će reagirati šumsko drveće na umjetno kolebanje? Utjecaj vodostaja VKDS najvjerojatnije će obuhvatiti šire područje nizinskih šuma istočne Slavonije od predviđenih u ovoj Studiji, što ovisi o vodonosnim slojevima u ekološkim profilima tla o čemu su znanja vrlo oskudna. Stanište pojedine šumske zajednice sve je prije nego li homogeno, budući da se sastoje od mnoštva sličnih mikrostaništa, koja različito utječu na kapilarni uspon, a tako i na opskrbu stabla potrebnom podzemnom vodom. OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA– OBRAČUN Vrijednost općekorisnih funkcija za utjecano područje nizinskih šuma istočne Slavonije u površini od 68.739 ha, prosječnom cijenom hrasta lužnjaka u iznosu od 336,03 kn za m3 i multiplikatorom od 6,75 dobije se vrijednost od 80 139 781 426.82 kn. Za 430,45 ha trajno izgubljenih državnih šuma koje zaposjeda VKDS i prateći objekti izračunate su općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) u iznosu od 91 689 827 kn. Obavimo li obračun OKFŠ kako to rade u Njemačkoj (Baden-Wuërtenberg) prema Sabadi i dr. 2001. iz monografije Obična jela u Hrvatskoj, Akademija šumarskih znanosti i «Hrvatske šume» d.o.o., multiplikator koji se koristi u EU iznosi 30. Vrijednost OKFŠ za šume čitavog utjecanog područja s multiplikatorom 30 (EU) iznosi 356 176 806 342 kn, a za trajno izgubljene šume 407 660 340 kn. O DALJNJOJ POTREBI ZAPIEZOMETRIMA Šumarska znanost polazi sa stajališta kako određena količina podzemne vode potrebne spačvanskoj šumi dolazi podzemnim tokovima sa sjeverozapada, a kanal Dunav- Sava će presjeći njihove tokove. Tu vjerojatnost potrebno je dokazati postavljanjem piezometara uz buduću trasu kanala na potezu od Cerne do Vinkovaca i to u smjeru jugoistoka do spačvanske šume, dovoljno gusto prema stručnoj odluci hidrologa. Ta voda koja dolazi podzemnim tokovima tvoreći izvor života za šumsko drveće kapilarno se uspinje do korijenja šumskoga drveća kojemu, kako je već dokazano, nije za uspijevanje dovoljna količina oborinske vode toga područja. Na tu činjenicu ukazano je u više navrata, u referatu akademika Matića iznesenom u Vukovaru, a izložio ga je i tajnik Hrvatskoga šumarskoga društva (HŠD) u svome izvješću na 110. Skupštini Hrvatskoga šumarskoga društva objavljenom u Šumarskom listu 5-6/2006, što je poznato koordinatoru projekta VKDS Na šumarskoom mm skupu u Vinkovcima 1999. godine na to je upozoriio oo i ondašnji tajnik HŠD. POPLAVNE ŠUME POLJSKOGAJASENA U ŠUMAMAGORNJEGABOSUTA U području nizinskih šuma gornjega Bosuta nalazimo šumu poljskoga jasena koja je ugrožena, budući da se nalazi u površini s nadmorskom visinom manjom od 80 m koju je potrebno zaštititi. OPORAVAK NIZINSKE ŠUME POSLIJE NARUŠENIH VODNIH ODNOSA U NJIHOVIM STANIŠTIMAU PROŠLOSTI Godine 1932. podignut je južno od Spačvanskoga šumskoga bazena nasip uz Savu radi zaštite naselja i poljodjelskih površina od poplava. Šume su tada ostale bez redovitih poplava. odnosno staništa su postala suša. Iza vododehničkoga zahvata koji je sa socijalnoga stajališta bio zasigurno opravdan, nastupila su katastrofalna sušenja hrasta lužnjaka, a šuma se još uvijek, preko 70 godina oporavlja od vodotehničkoga zahvata koji je značio stres u šumskome ekosustavu. Vlažni šumski ekosustavi kao što je poznata slavonska šuma hrasta lužnjaka, postupično se pretvarju u svježi šumski ekosustav, šumu hrasta lužnjaka i običnoga graba, a vrlo visoku cijenu te pretvorbe platila su osušena i obezvrijeđena stabla hrasta lužnjaka. Predviđeni VKDS izazvao bi više puta veće promjene u prostoru spačvanskih šuma u odnosu na vodotehnički zahvat iz 1932. godine, pa nije teško pretpostaviti kakve bi bile posljedice njegova ostvarenja na šume istočne Slavonije. Hrvatsko šumarsko društvo |