DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 63 <-- 63 --> PDF |
prometa i razvitka, da osnovne podatke i stavove pripreme članovi Akademije šumarskih znanosti i Akademije tehničkih znanosti, a da se na raspravu pozovu glavni izvršitelji odgovarajućih poslova u procesu izrade projekta VKDS kao i predstavnici ostalih strukovnih udruga koji mogu doprinijeti kvalitetnijem rješenju i korištenju objekata VKDS – kao sastavnog dijela programa zaštite i gospodarenja prirodnim resursima slivnih područja Vuke, Bosuta i Biđa. 12. U člancima autora Martina Schneider-Jacobija navode se brojne neargumentirane objede (čak i prijetnje u vezi primanja Hrvatske u Europsku uniju ukoliko se ne prihvate stavovi MSJ-a !!??) na račun brojnih hrvatskih znanstvenika i stručnjaka. Ne osporavajući strancu demokratsko pravo na iznošenje stavova o državi i ljudima koji mu godinama pružaju gostoprimstvo, smatram da hrvatski građani i hrvatski znanstvenici i stručnjaci imaju također puno demokratsko pravo da prosuđuju i određuju vlastite projekte i u konačnici budućnost. Zemlja iz koje dolazi autor, a posebno zemlje koje se nalaze uzvodno na slivu Drave, Mure i Save – Austrija i Slovenija – obavile su toliko zahvata na tim vodotocima i okolišu ne pitajući za dopuštenje i ne dogovarajući se s nizvodnim susjedom – Republikom Hrvatskom – da je ponižavajuće čitati kako sad netko s visoka podučava i određuje što nam je dozvoljeno raditi u “vlastitom dvorištu”. Napomena: Zajedno s kolegom Ljudevitom Tropanom iz Hrvatskih voda nedavno sam uputio čestitku povodom vrijednih i značajnih jubileja – 160 godina postojanja Hrvatskoga šumarskog društva i 130 godina objavljivanja časopisa Šumarski list. Između ostalog naveli smo: “Nadamo se da ćemo moći u što bližoj budućnosti ostvariti napredak na polju zajedničkih interesa i društvenih potreba koje pred nas stavljaju građani Hrvatske – posebno buduće generacije, kao i prirodni resursi kojima se bavimo, a čija je povezanost iskonska i trajna”. Htio bih da izrečene želje zajednički ostvarimo. U očekivanju objave ovog odgovora u vašem časo pisu. s poštovanjem prof. dr. sc. Josip Marušić, dipl. ing. građ. redoviti profesor Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, redoviti član Akademije tehničkih znanosti, redoviti član Znanstvenog vijeća za promet Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, član Nacionalnog vijeća za vode, glavni koordinator projekta Višenamjenskog kanala Dunav-Sava, predsjednik Hrvatskog društva za odvodnju i navodnjavanje, i glavni urednik časopisa Hrvatske vode. MIŠLJENJE ŠUMARSKE STRUKE O STUDIJI O UTJECAJU NA OKOLIŠ VIŠENAMJENSKOGA KANALA DUNAV-SAVA Studiju e izradio OIKON d.o.o. Zagreb tudiju j jje izradio I d.o.o. agre Knjiga 15 – Studija utjecaja na šumskeekosustave KOMENTARI STUDIJE I prema OIKONU, Višenamjenski kanal Dunav-Sava (VKDS) utjecat će na nizinske šume istočne Slavonije u kojima prevladava hrast lužnjak u površini od oko 70.000 ha. Tu je obuhvaćen šumski bazen Spačva, šume sjeverno od Spačve do Dunava i šume gornjega Bosuta POUZDANOSTVREMENSKIH NIZOVA PODZEMNIH VODA Vladajući ekološki izravni čimbenik koji djeluje na vrste drveća nizinskih šuma je voda. Podzemna voda ima odlučujuću ulogu. Želimo li utvrditi zakonitosti koje vladaju u odnosima između šumskoga drveća i podzemne vode, moramo prema načelima šumarske biometrike raspolagati s vremenskim nizom mjerenja podzemne vode od najmanje 30 godina to u današnjim uvjetima klimatskih promjena. Ekstrapolacija u prošlost je potpuno promašena. U području šumskoga bazena Spačve postavljeno je 1988. godine 16 i u šumama gornjega Bosuta 1996. godine 9 setova piezometara. Piezometri su postavljeni nastojanjem šumarske znanosti. Kako vidimo, niti spačvanski niti gornjobosutski piezometri nezadovoljavaju po vremenu motrenja uvjete šumarske biometrike. Tim OIKONA pokušao je zadovoljiti vremenske nizove mjerenja razina podzemnih voda ekstrapoliravši podatke unatrag što se nikako ne može prihvatiti. Svi izračuni koji su uslijedili vezano uz studiju, a temelje se na tako dobivenim razinama podzemnih voda, ne mogu se prihvatiti jer su nepouzdani. To se odnosi na ova poglavlja i potpoglavlja Studije: 2.4. Podloge dobivene modeliranjem 3.7. Zavisnost udjela dominantnih vrsta drveća i parametra dobivenih biodiverziteta od dubine podzemne vode. 3.8. Dubina podzemne vode optimalna za hrast lužnjak 3.9. Postojeći trendovi sušenja drveća i njihova veza s dubinom podzemne vode. |