DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 6     <-- 6 -->        PDF

R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332
Istraživanja su pokazala da je refleksija od vegetacije
u bližem infracrvenom području (700–1100 nm)
puno veća i raznolikija, nego u području vidljivog dijela
spektra (400–700 nm), posebice glede vrste drveća i
zdravstvenog stanja. Na ICK aerosnimkama oštećenost
se lagano uočava, ponekad i prije nego se u prirodi
pojave oku vidljivi znakovi, zbog promjene spektralne
refleksije oboljele vegetacije.


Oštećene sastojine, osim različito izraženih simptoma
oštećenosti s obzirom na teksturu i boju, ovisno o
vrsti drveća, pokazuju i promjene u spektralnoj remisiji
elektromagnetskih valova, tako da dolazi do promjene
tipičnog preslikavanja zdrave vegetacije na aerosnimkama.
Morfološke promjene u većini slučajeva povezane
su s gubitkom lišća, odumiranjem grana i dijelova
krošnje, a fiziološke promjene uglavnom predstavljaju
promjenu boje lišća, što uvjetuje promjenu u refleksiji.


Do sada su se mnogi stručnjaci bavili primjenom
infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka za inventarizaciju
oštećenosti šumskog drveća i sastojina (P e l z
& Riedel 1973, Masumy 1984, Hildebrandt i
dr. 1986, Hočevar & Hladnik 1988, Voss 1989,
Barszcz i dr. 1993, Ekstrand 1994, Franklin
2001, Butler & Schlaepfer 2004).


Primjena ICK aerosnimaka za inventarizaciju oštećenosti
šuma na većim površinama u Hrvatskoj počinje
80-tih godina XX. stoljeća. Tako su 1988. godine ICK
aerosnimke primijenjene za inventuru i kartiranje oštećenosti
bukovo-jelovih šuma Gorskog kotara (Kalafadžić
& Kušan 1990, Kalafadžić i dr. 1992,
1994).


U okviru inventure oštećenosti nizinskih šuma Posavine
1989. godine (Šumski bazen Spačva i GJ Josip
Kozarac, te NPŠO Opeke) istraživani su odnosi oštećenosti
sastojina i nekih biotskih (pepelnica) i abiotskih
utjecaja (ceste, kanali) na sastojine i stanište (K a l a fad
ž i ć i dr. 1993), te pouzdanost određivanja oštećenosti
na ICK aerosnimkama (Pernar 1994).


Inventarizacija oštećenosti šuma pomoću aerosnimaka
temelji se na ustanovljavanju stupnja oštećenosti
pojedinačnih stabala (krošanja), koja se vide na aerosnimkama.
Veza između stanja na terenu i na aerosnimkama,
odnosno način preslikavanja pojedinih stup-


MATERIJAL I METODE


Područje snimanja i smjer leta, položaj početka i
kraja pruge, te dužina pruge bili su određeni koordinatama
s topografske karte 1:25 000.


Navedene koordinate su u službenom državnom
koordinatnom sustavu, u pripadajućim zonama Gauss-
Krügerove kartografske projekcije. Dozvoljeno odstupanje
snimljene pruge od planiranog pravca leta definirano
je s 100 m.


njeva oštećenosti za svaku interpretiranu vrstu drveća,
uspostavlja se pomoću pažljivo izrađenog fotointerpretacijskog
ključa. Fotointerpretacijski ključ definira se
pomoću utvrđenih pravila preslikavanja. U njemu se
opisno, crtežom ili fotografijom daju karakteristike
izgleda pojedinih vrsta drveća i stupnjeva oštećenosti
na aerosnimkama. Kod toga treba definirati izgled krošanja
glede dvaju kriterija: opći izgled i boju.


Radi mogućnosti uspoređivanja s terestričkim inventurama
oštećenosti šuma, kod izrade fotointerpretacijskog
ključa stupanj oštećenosti odabranih stabala
određuje se prema kriterijima propisanim za terestričku
inventuru, na osnovi uočljivih karakteristika. Prema
navedenim kriterijima, stupanj oštećenosti stabla
ocjenjuje se na osnovi ustanovljavanja postotka osutosti
i klorotičnosti (požutjelosti) asimilacijskih organa
(iglica i lišća), te postotka odumiranja grančica i grana.
Te tri navedene karakteristike oštećenosti stabla treba
promatrati zajedno, jer će se one tako i preslikati na
aerosnimci. Zbog toga se svako stablo na terenu i na
aerosnimci ocjenjuje jedinstvenim stupnjem oštećenosti
(JSO), kao sumarnom ocjenom na osnovi navedenih
karakteristika.


Jedinstveni stupanj oštećenosti odabranih stabala
treba prilikom terenskih radova za izradu fotointerpretacijskog
ključa ocjenjivati u stupnjevima oštećenosti
od po 5 %. Tako ocijenjena stabla mogu se kasnije
svrstavati u stupnjeve oštećenosti s karakteristikama
po volji.


Procjena oštećenosti na terenu i procjena oštećenosti
fotointerpretacijom ICK aerosnimaka obavlja se
svrstavanjem promatranih stabala u jedinstvene stupnjeve
oštećenosti prema sljedećoj skali:


stupanj oštećenosti postotak oštećenosti


0 0 - 10 %
1 11 - 25 %


2.1
26 - 40 %
2.2
41 - 60 %
3.1
61 - 80 %
3.2
81 - 100 %
4 šušci
– Material and methods
Ukupna dužina svih nizova iznosila je 40 402 m
(40, 4 km), te je na taj način ukupno snimljena površina
od 5575 ha.
Snimanje iz zraka za područje Spačve obavljeno je


2. kolovoza 2005. godine, te je u tri niza snimljeno
ukupno 87 aerosnimaka.
Ostvareni smjer leta ucrtan je u gospodarske karte
(Slika 2) iz koje se vidi da je snimljenim prugama na