DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 6 <-- 6 --> PDF |
R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332 Istraživanja su pokazala da je refleksija od vegetacije u bližem infracrvenom području (700–1100 nm) puno veća i raznolikija, nego u području vidljivog dijela spektra (400–700 nm), posebice glede vrste drveća i zdravstvenog stanja. Na ICK aerosnimkama oštećenost se lagano uočava, ponekad i prije nego se u prirodi pojave oku vidljivi znakovi, zbog promjene spektralne refleksije oboljele vegetacije. Oštećene sastojine, osim različito izraženih simptoma oštećenosti s obzirom na teksturu i boju, ovisno o vrsti drveća, pokazuju i promjene u spektralnoj remisiji elektromagnetskih valova, tako da dolazi do promjene tipičnog preslikavanja zdrave vegetacije na aerosnimkama. Morfološke promjene u većini slučajeva povezane su s gubitkom lišća, odumiranjem grana i dijelova krošnje, a fiziološke promjene uglavnom predstavljaju promjenu boje lišća, što uvjetuje promjenu u refleksiji. Do sada su se mnogi stručnjaci bavili primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka za inventarizaciju oštećenosti šumskog drveća i sastojina (P e l z & Riedel 1973, Masumy 1984, Hildebrandt i dr. 1986, Hočevar & Hladnik 1988, Voss 1989, Barszcz i dr. 1993, Ekstrand 1994, Franklin 2001, Butler & Schlaepfer 2004). Primjena ICK aerosnimaka za inventarizaciju oštećenosti šuma na većim površinama u Hrvatskoj počinje 80-tih godina XX. stoljeća. Tako su 1988. godine ICK aerosnimke primijenjene za inventuru i kartiranje oštećenosti bukovo-jelovih šuma Gorskog kotara (Kalafadžić & Kušan 1990, Kalafadžić i dr. 1992, 1994). U okviru inventure oštećenosti nizinskih šuma Posavine 1989. godine (Šumski bazen Spačva i GJ Josip Kozarac, te NPŠO Opeke) istraživani su odnosi oštećenosti sastojina i nekih biotskih (pepelnica) i abiotskih utjecaja (ceste, kanali) na sastojine i stanište (K a l a fad ž i ć i dr. 1993), te pouzdanost određivanja oštećenosti na ICK aerosnimkama (Pernar 1994). Inventarizacija oštećenosti šuma pomoću aerosnimaka temelji se na ustanovljavanju stupnja oštećenosti pojedinačnih stabala (krošanja), koja se vide na aerosnimkama. Veza između stanja na terenu i na aerosnimkama, odnosno način preslikavanja pojedinih stup- MATERIJAL I METODE Područje snimanja i smjer leta, položaj početka i kraja pruge, te dužina pruge bili su određeni koordinatama s topografske karte 1:25 000. Navedene koordinate su u službenom državnom koordinatnom sustavu, u pripadajućim zonama Gauss- Krügerove kartografske projekcije. Dozvoljeno odstupanje snimljene pruge od planiranog pravca leta definirano je s 100 m. njeva oštećenosti za svaku interpretiranu vrstu drveća, uspostavlja se pomoću pažljivo izrađenog fotointerpretacijskog ključa. Fotointerpretacijski ključ definira se pomoću utvrđenih pravila preslikavanja. U njemu se opisno, crtežom ili fotografijom daju karakteristike izgleda pojedinih vrsta drveća i stupnjeva oštećenosti na aerosnimkama. Kod toga treba definirati izgled krošanja glede dvaju kriterija: opći izgled i boju. Radi mogućnosti uspoređivanja s terestričkim inventurama oštećenosti šuma, kod izrade fotointerpretacijskog ključa stupanj oštećenosti odabranih stabala određuje se prema kriterijima propisanim za terestričku inventuru, na osnovi uočljivih karakteristika. Prema navedenim kriterijima, stupanj oštećenosti stabla ocjenjuje se na osnovi ustanovljavanja postotka osutosti i klorotičnosti (požutjelosti) asimilacijskih organa (iglica i lišća), te postotka odumiranja grančica i grana. Te tri navedene karakteristike oštećenosti stabla treba promatrati zajedno, jer će se one tako i preslikati na aerosnimci. Zbog toga se svako stablo na terenu i na aerosnimci ocjenjuje jedinstvenim stupnjem oštećenosti (JSO), kao sumarnom ocjenom na osnovi navedenih karakteristika. Jedinstveni stupanj oštećenosti odabranih stabala treba prilikom terenskih radova za izradu fotointerpretacijskog ključa ocjenjivati u stupnjevima oštećenosti od po 5 %. Tako ocijenjena stabla mogu se kasnije svrstavati u stupnjeve oštećenosti s karakteristikama po volji. Procjena oštećenosti na terenu i procjena oštećenosti fotointerpretacijom ICK aerosnimaka obavlja se svrstavanjem promatranih stabala u jedinstvene stupnjeve oštećenosti prema sljedećoj skali: stupanj oštećenosti postotak oštećenosti 0 0 - 10 % 1 11 - 25 % 2.1 26 - 40 % 2.2 41 - 60 % 3.1 61 - 80 % 3.2 81 - 100 % 4 šušci – Material and methods Ukupna dužina svih nizova iznosila je 40 402 m (40, 4 km), te je na taj način ukupno snimljena površina od 5575 ha. Snimanje iz zraka za područje Spačve obavljeno je 2. kolovoza 2005. godine, te je u tri niza snimljeno ukupno 87 aerosnimaka. Ostvareni smjer leta ucrtan je u gospodarske karte (Slika 2) iz koje se vidi da je snimljenim prugama na |