DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 53 <-- 53 --> PDF |
D. Grgurević: PALME JADRANSKIH PERIVOJA Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 353-362 Palmik naČ, Visu i mjestu Visu Končasta vašingtonija je manjeg rasta, do 20 m, deblja, dok je snažna visine i do 25 m, vitka. Lisna drška končaste vašingtonije je zelena, trnovita s obje strane, dok je snažna na gornjoj strani crvenkasto smeđa, a kod mladih listova svom dužinom trnovita. Listovi im sa drškom mogu biti dugi do 4 m. Vrlo lijepi su cvatovi osuti bijelim cvjetovima. Dužine su 3–4 m. Plodovi – crne bobice. Česte su u mediteranskim parkovima. Vašingtonija snažna bolje podnosi niske temperature, ali to ovisi o nizu čimbenika. Zapravo mi nemamo ni dovoljno iskustva ni zapažanja da bi mogli o tome točnije pisati. Između vašingtonija postoje brojni križanci. aČ,„,.„..,„.,ČČ:„. UPOTREBA U PARKOVIMA Use of palms in parks Palme su bez sumnje vrlo ukrasne biljke, florističko osvježenje naših parkova i perivoja. Ističu se svojim uresnim listovima svjetlo zelene boje. Oni unose novu strukturu u parkovni osnov naše vegetacije, lepršavost, egzotiku. Prekrasni su im i cvatovi, posebice vašingtonijama, a lijepi su i plodovi palmi. Deblo ako je zdravo, vrlo je atraktivno, no nažalost u našim uvjetima čes- to oštećeno od mraza, s velikim pukotinama. Ta njihova egzotika i pomalo nametnuti šarm toplih krajeva, utjecali su na njihovu nekritičku sadnju duž našeg Jadrana (mnoge naše luke postale su prepoznatljive po palmama, uglavnom kanarskim datuljama). Kao da smo izgubili osjećaj za vlastite vrijednosti i prepoznatljivost. Palma ima mjesto u našim parkovima, dapače i potrebna je, ali u mjeri da se ne potisne vlastitost, izvornost. Palme su lijepe u skupinama, kao samci i u drvoredima, posebno na travnatoj podlozi. Posebno dolaze do izražaja ako palme – primjerice vitku žumaru opkolimo sezonskim cvijećem. U parkovima je vrlo slikovita igra između palmi i čempresa, ali i mediteranskog grmlja. Nažalost, česta je njihova kriva uporaba ili vulgarizacija. Tako je primjerice u Splitu, hotel “Lav”, uz glavnu prometnicu – Jadransku magistralu posađen drvored ci palmi. U trajektnoj luci u uu Splitu, vašingtonije jedva životare u malim jamama, izgubljene u asfaltu i betonu. Kao da smo mi neka tropska luka. Pri tome se ne razmišlja ni o ekologiji ni osnovnim zakonima struke. Hladna će zima doći i od njih će ostati uglavnom promrznuta debla. Struka nam nalaže očuvanje izvornosti svakog ambijenta. Palme mogu biti samo njegov komplementarni dio, a ne dominantni u ovom našem prelijepom sredozemno jadranskom području, prepunom atraktivnog bilja koje bi trebalo više istražiti glede krajobrazne uporabe. Na kraju želim naglasiti da se one ne slažu ni s rustikalnim pročeljima primorskih kuća, jer kamen i i debla palmi u uu nesuglasju su. i Palme su dominantna i percepcija tropskih krajeva, pijeska i tratine ili beskrajne pučine na kojima njihova ljepota dolazi do punog izražaja, kontrapukt prirodi, stvarnosti. Težiti za realizacijom takvog krajolika u našim uvjetima je kič, promašaj. Na kraju, naša priroda dala nam je limite i likovne i ekološke. Krajobraznim stručnjacima ili bolje reći djelatnicima u prostoru, zadatak je oplemeniti prirodu, a to se postiže mudrim, stručnim i strpljivim radom. |