DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 50 <-- 50 --> PDF |
D. Grgurević: PALME JADRANSKIH PERIVOJA Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 353-362 predjeli…” (11). Naknadno je posađeno po gradu još 64 komada. Od te prve sadnje gotovo sve su stradale, odnosno promrzle, naročito za jake zime 1929. godine. Ostale su 4 vašingtonije pred Tehničkom školom i 1 pred Hrvatskim narodnim kazalištem koje su sađene poslije 1930. godine i kanarske datulje pred ex Banovinom, današnjim Poglavarstvom (prenesena sa Trga republike). Značajno je da je sadnja palmi u Splitu utjecala na njihovo nekritičko sađenje duž naše obale, mijenjajući joj izvornost, utapajući je u globalističku filozofiju svijeta XX. i XXI. stoljeća. Taj čin nazvali smo palmizacija Jadranske obale. Sadi se gotovo isključivo kanarska datulja, danas nabavljana u rasadnicima Italije. Svakako ona ima svoje vrijednosti i mjesto, uz ostale što je od davnine i već se udomaćila. Ali da ga tako nazovemo, taj manirizam palmizacije (kanarskom datuljom) mogli bi osvježiti i nekom drugom vrstom palme koja bi isto tako dobro podnijela ovdašnje ekološke uvjete, kao i nekim drugim stablašicama. Složeno je to pitanje i pokušalo ga se razmotriti na splitskom savjetovanju “Drvored u jadranskom priobalju” (12), ali odgovor nije nađen. Što se tiče “splitskih palmi” možemo reći da niti jedna biljka, odnosno drvored u Lijepoj našoj nije izazvao toliko polemike i razmimoilaženja u stavovima. Jedni su za, drugi protiv. Osnovni stav arheologa je da zaklanjaju pogled na Dioklecijanovu palaču, pa ih treba ukloniti (posjeći, iščupati !?) Slično je i mišljenje i o malim trgovinama pred južnim pročeljem palače izgrađenim dvadesetih godina prošloga stoljeća. Moje je mišljenje da su one postale prepoznatljivost Splita i zato ih treba sačuvati i zaštititi preko nadležnih institucija. Nažalost, o njima se nije vodila briga čak ni kod najnovije rekonstrukcije Rive i slobodno možemo reći da je odnos prema palmama bio nestručan i neznalački. Kanarske datulje su se proširile duž jadranske obale, s izuzetkom dijela pod Velebitom i zapadnom Istrom. Na području Opatije dominiraju tzv. vitke žumare i na nekim lokacijama spontano osvajaju zemljište (Mošćenička draga). Vjerojatno su sađene početkom XX. stoljeća u vrijeme secesije, koju Trachycarpus obilježava na floristički način. Tada Opatija postaje mondeno ljetovalište (13). Ovih zadnjih desetak godina registriranog zatopljenja areal uzgoja palmi proširio se i možemo očekivati, ukoliko se zatopljenje nastavi, proširenje i zona uzgoja, kao i prodor drugih egzotičnih vrsta, ali i povlačenje nekih autohtonih biljaka. Mi smo nekoć zimi palme u Splitu štitili na razne načine. Danas zimska zaštita više nije potrebna. Kanarska datulja u Splitu Trachycarpus fortunei, vitka ili ČiČČ;ČČ |