DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 21 <-- 21 --> PDF |
R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA ... Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332 Waldschadens Inventur. Allgemeine Forstzeit- crvenim kolornim (ICK) aerosnimkama. Glas. scrift, 27: 687–689. šum. pokuse, 31: 1–34. P e lz , E. & G. R i e d e l , 1973: Erste praktische S e l e t ko v ić , I., P o t o č i ć , N., 2004: Oštećenost Grossanwendung von Falschfarben-Luftbildern šuma u Hrvatskoj u razdoblju od 1999. do 2003. bei der Zustander Forsteinrichtung in einem Ge- godine. Šum. list, 137 (3–4). biet mit akuten und chronischen Rauchschäden Voss, H., 1989: Untersuchung und Kartierung von an Kiefer. Beitrage für die Forstwirtschaft, 4: Waldschäden mit Methoden der Fernerkundung. 158–161. Abschlussdokumentation, DLR, Teil A, Oberpfa- P e rna r, R., 1994: Način i pouzdanost određivanja ffenhofen, 244 p. oštećenosti hrasta lužnjaka (Q. robur L.) na infra- SUMMARY: Photointerpretation of colour infrared aerial photographs (CIR) provides reliable statistical data on forest damage. Inventorying forest damage with aerial photographs is based on the assessment of the extent of damage to particular trees (crowns) recorded in aerial photographs. A precondition for the achievement of such results is a good quality photointerpretation key. A photointerpretation key was made for the principal tree species (oak, ash) based on the method of mirroring tree species and damage indicators. Damage indicators (damage-O, mean damage-SO, damage index-IO, mean damage1-SO1) were also calculated for each tree species, for all the interpreted species together, per surveying stripes, for management units, and for the entire area of the Spačva basin (Forest Administration Vinkovci). CIR aerial photographs were interpreted to obtain the status of forest stands in the surveyed area. For the whole study area (5,575 ha), a total of 17,439 trees were interpreted on the basis of a systematic 100 x 100 m sample. Mean damage (SO) for all tree species was found to be 26.18 %, for pedunculate oak 31.80 % and for ash 17.93 %. It may be concluded that the degree of damage of inventoried forests is between low and medium. The considerable damage index (IO) of 45.27 % for pedunculate oak in the Spačva basin means that the said percentage of pedunculate oak in the surveyed area is damaged by more than 25 %. In the entire surveyed area considerable ash damage amounts to 26.15 %. CIR aerial photographs were interpreted in order to assess the condition of forest stands in the study area. Aerial photographs are a lasting document of forest stand condition. In aerial photographs observations may be repeated, checked, updated and continued at any given moment Key words: colour infrared aerial (CIR) photographs, photointerpretation key, digital orthophoto (DOP), forest damage, Spačva basin. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 20 <-- 20 --> PDF |
R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332 ZAKLJUČAK - Conclusion Na osnovi fotointerpretacijom ICK aerosnimaka dobivenih podataka o stupnju oštećenosti šuma Šumskog bazena Spačva (UŠP Vinkovci), snimljenih 2. kolovoza 2005. god., mogu se izvesti sljedeći zaključci: Primjenom fotointerpretacije dobivaju se informa cije, koje se ne razlikuju od podataka dobivenih terestrički. Kod provedenih istraživanja procjenu oštećenosti na terenu i na aerosnimkama provele su iste osobe, čime je isključen utjecaj eventualnih razlika uslijed različitih opažača. Preduvjet za postizanje takvih rezultata je kvalitet no izrađen fotointerpretacijski ključ i usaglašavanje fotointerpretatora u razdoblju njegove izrade, a i kasnije. Na osnovi matematičko-statističke analize izabran je uzorak u obliku rastera. Metodom rastera se preko snimke postavila mreža točaka (100x100 m) i na svakoj točki (uzorku) interpretirane su 4 krošnje najbliže točki rastera u gornjem lijevom i desnom i donjem lijevom i desnom uglu. Na interpretiranoj površini od 5 575 ha utvrđena je srednja oštećenost (SO) svih vrsta drveća 26,18 %, ventariziranih šuma na prijelazu male i srednje oštećenosti. Što se tiče hrasta indeks oštećenosti (IO) za područje Spačvanskog bazena iznosi 45,27 %, tj. taj postatak stabala hrasta lužnjaka na snimljenom području oštećeniji je od 25 %. Za cijelo snimljeno područje (sistematski uzorak 100x100 m) po prugama snimanja ukupno je interpretirano 17 439 stabala. Na temelju rezultata interpretacije možemo zaključiti da su za sve vrste zajedno, srednja oštećenost (SO) i indeks oštećenosti (IO) najveći na pruzi 1. Postignutim rezultatima dano je ne samo trenutno stanje šuma, nego je ukazano i na stanje na terenu (potencijalna žarišta) i svrhovitost aerosnimanja, jer nam aerosnimke omogućuju u kratkom razdoblju pregled stanja na terenu, kako bi se što učinkovitije mogle predviđati mjere za ublažavanje posljedica sušenja. Interpretacijom ICK aerosnimaka ustanovljeno je stanje šumskih sastojina na snimljenom području. Aerosnimke ostaju kao trajan dokument o tom stanju. Na aerosnimkama se opažanja u svakom trenutku mogu ponoviti, provjeriti i nadopuniti, a pre flma potrebi i nastaviti. hrasta 31,80 %, jasena 17,93 %. Iz dobivenih rezul LITERATURA – References tata može se zaključiti da je stupanj oštećenosti in- Barszcz, J., J. Kozak & W. Widocki, 1993: Use of GIS and Remote Sensing to Study the Relationships between Forest Decline and Enviromental Conditions in the Silesi and Beskid Mts. (Karpaty Mts.). Zbornik referatov, Medzinarodne sympozium, Zvolen, 129–131. Butler, R., R. Schlaepfer, 2004: Spruce snag quantification by coupling colour infrared aerial photos and a GIS. Forest ecology and Management 195, 325–339. E k s tra nd , S., 1994: Close range forest defoliation effects of traffic emission assessed using aerial- photography. Sci. Total Environ. 147, 149–155. Franklin, S. E., 2001: Remote Sensing for Sustainable Forest Management. Lewis, Boca Raton, FL. Hildebrandt, G., H. Grundmann, H. Schmidtke & P. Tepassé, 1986: Entwicklung und Durchführung einer Pilotinventur für eine permanente europaeische Waldschadeninventur. Kfk – PEF 11, Karlsruhe, 84 p. Hočevar, M. & D. Hladnik, 1988: Integralna fototerestrična inventura kot osnova za smotrno odločanje u gospodarenju gozdom. Zbornik gozdarstva in lesarstva, 31: 93–120. Kalafadžić, Z., & V. Kušan, 1990: Definiranje stupnja oštećenosti šumskog drveća i sastojina. Šum. list, 114 (11–12): 517–526. Kalafadžić, Z., & V. Kušan, 1990: Ustanovljavanje stanja šuma na velikim površinama primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka. Glas. šum. pokuse, 26: 447–459. Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić & R. P ern ar, 1993: Inventarizacije oštećenosti šuma u Republici Hrvatskoj primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimki. Glas. šum. pokuse, posebno izdanje 4, 163–172. Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić & R. Pernar, 1993: Oštećenost šuma i neki čimbenici okoliša u šumskom bazenu “Spačva”. Šum. list, 117 (6–8): 281–292. Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić & R. Pernar, 1994: Experience in use of colour infrared (CIR) aerial imagery in forest decline assessment in the Republic of Croatia. Tagungsband, Symposium Photogrammetrie und Forst, Freiburg, 189–197. Masumy, A. S., 1984: Interpretationschlüssel zur Auswertung von Infrarotfarbluftbildern für die |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 19 <-- 19 --> PDF |
R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332 Tablica 5. Pokazatelji oštećenosti prema vrstama za cijelo snimljeno područje Table 5 Damage indicators according to tree species for the entire surveyed area Vrsta drveća -Tree Species Hrast -Pedunculate Oak Ukupno -Total Jasen -Narrow -leaved Ash Ukupno -Total ranih šuma na prijelazu male i srednje oštećenosti. Što se tiče hrasta indeks oštećenosti (IO) za područje Spačvanskog bazena iznosi 45,27 %, tj. taj postotak stabala hrasta lužnjaka na snimljenom području nalazi se u stupnju oštećenosti 2.1 i većem. Od 45,27 % stabala svrstanih u stupanj 2.1. i veći, prosječno oštećeno stablo (SO1) iznosi 54,70 % i može se svrstati u stupanj oštećenosti 2.2. Na cijelom području snimanja značajna oštećenost jasena iznosi 26,15 % (Tablica 5; Slika 16). Prema dobivenim rezultatima istraživanja izrađene su tematske karte kao slojevi GIS-a (Slika 17), tj. kartografski prikazi prostornog rasporeda oštećenosti sastojina po gospodarskim jedincama (odjeli/odsjeci). Slika 17. Primjer tematske karte (indeks oštećenosti za hrast – Pruga 1) Figure 17 Example of thematic (damage index for ma mamap pp (d pedunculate oak – Striip pp 1) Pokazatelji oštećenosti -Damage indicators O IO SO SO1 % 79,67 45,27 31,80 54,70 63,29 26,15 17,93 36,68 73,03 37,53 26,18 49,61 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 18 <-- 18 --> PDF |
R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332 Slika 15. Pokazatelji oštećenosti za sve vrste (pruga 3) prema gospodarskoj jedinici Figure 15 Damage indicators for all species (stripe 3) according to management units Prikaz rezultata prema vrstama drveća za cijelo snimljeno područje Na interpretiranoj površini od 5 575 ha utvrđena je sta 31,80 %, jasena 17,93 %. Iz dobivenih rezultata srednja oštećenost (SO) svih vrsta drveća 26,18 %, hra- može se zaključiti da je stupanj oštećenosti inventarizi- Slika 16. Pokazatelji oštećenosti prema vrstama drveća za cijelo snimljeno područje Figue 16 Damage indicators according to tree species for the entire surveyed area |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 17 <-- 17 --> PDF |
R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332 Slika 13. Pokazatelji oštećenosti za hrast (pruga 3) prema gospodarskoj jedinici Figure 13 Damage indicators for pedunculate oak (stripe 3) according to management units Slika 14. Pokazatelji oštećenosti za jasen (pruga 3) prema gospodarskoj jedinici Figure 14 Damage indicators for ash (stripe 3 ) according to management units |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 16 <-- 16 --> PDF |
R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332 Slika 12. Pokazatelji oštećenosti za sve vrste (pruga 2) prema gospodarskoj jedinici Figure 12 Damage indicators for all species (stripe 2) according to management units Tablica 4. Pokazatelji oštećenosti po vrstama drveća (pruga 3) prema gospodarskoj jedinici Table 4 Damage indicators per tree species (stripe 2) according to management units Pokazatelji oštećenosti - Damage indicators Vrsta drveća - Tree Species O IO SO SO1 % Hrast - Pedunculate Oak 76,02 42,69 32,09 58,70 GJ Debrinja Jasen - Narrow-leaved Ash 57,00 6,00 13,20 35,42 Ukupno - Total 71,72 34,39 27,82 57,78 Hrast - Pedunculate Oak 36,36 0,00 9,55 GJ Dubovica Jasen - Narrow-leaved Ash 48,86 4,55 11,79 32,50 Ukupno - Total 46,36 3,64 11,34 32,50 Hrast - Pedunculate Oak 76,75 37,87 28,01 52,92 Pruga 3 GJ Narače Jasen - Narrow-leaved Ash 52,62 8,08 13,00 35,13 Stripe 3 Ukupno - Total 67,03 25,87 21,96 50,68 Hrast - Pedunculate Oak 83,74 39,75 29,40 52,57 GJ Topolovac Jasen - Narrow-leaved Ash 53,91 9,05 13,46 36,48 Ukupno - Total 77,62 33,45 26,13 51,67 Hrast - Pedunculate Oak 80,51 47,76 38,27 66,10 GJ Vrbanjske šume Jasen - Narrow-leaved Ash 61,23 8,37 14,2 37,11 Ukupno - Total 75,38 37,28 31,89 64,36 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 15 <-- 15 --> PDF |
R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332 Slika 10. Pokazatelji oštećenosti za hrast (pruga 2) prema gospodarskoj jedinici Figure 10 Damage indicators for pedunculate oak (stripe 2) according to management units Slika 11. Pokazatelji oštećenosti za jasen (pruga 2) prema gospodarskoj jedinici Figure 11 Damage indicators for ash (stripe2 ) according to management units |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 14 <-- 14 --> PDF |
R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332 Slika 9. Pokazatelji oštećenosti za sve vrste (pruga 1) prema gospodarskoj jedinici Figure 9 Damage indicators for all species (stripe 1) according to management units Tablica 3. Pokazatelji oštećenosti po vrstama drveća (pruga 2) prema gospodarskoj jedinici Table 3 Damage indicators per tree species (stripe 2) according to management units Pokazatelji oštećenosti Vrsta drveća Damage indicators Tree Species O IO SO SO1 % Hrast Pedunculate Oak 68,11 31,99 24,65 52,31 GJ Slavir Jasen Narrow-leaved Ash 46,54 0,10 10,90 100,00 Pruga 2 Ukupno Total 57,14 15,76 17,65 52,46 Stripe 2 Hrast Pedunculate Oak 75,82 42,14 28,87 51,66 GJ Vrbanjske šume Jasen Narrow-leaved Ash 49,03 0,00 11,13 Ukupno Total 67,86 29,63 23,60 51,66 Prikaz rezultata za prugu 3 dimo da je značajna oštećenost jasena (9,05 % stabala Pruga 3 obuhvatila je pet gospodarskih jedinica: u stupnju oštećenosti 2.1 i većem) na pruzi 3 zabilje- Debrinja, Dubovica, Narače, Topolovac i Vrbanjske žena u G.J. Topolovac. šume (Tablica 4). Na temelju tablice 4 i slike 15 možemo zaključiti da je s obzirom na sve interpretirane vrste najveća srednja oštećenost 31,89 %, a također i indeks ošećenosti (37,28 %) zabilježena u G.J. Vrbanjske šume. Ako gledamo oštećenost hrasta, on je značajno oštećen (47,76 % stabala u stupnju oštećenosti 2.1 i većem) u G.J. Vrbanjske šume (Slika 13). Na slici 14 vi |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 13 <-- 13 --> PDF |
R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332 Slika 7. Pokazatelji oštećenosti za hrast (pruga 1) prema gospodarskoj jedinici Figure 7 Damage indicators for pedunculate oak (stripe 1) according to management units Slika 8. Pokazatelji oštećenosti za jasen (pruga 1) prema gospodarskoj jedinici Figure 8 Damage indicators for ash (stripe 1) according to management units (37,50 % stabala nalazi se u stupnju oštećenosti 2.1) u oštećenost 23,60 %, a također i indeks oštećenosti G.J. Slavir, a najmanje je u G.J. Desićevo (Slika 6). 29,63 %) zabilježena u G.J. Vrbanjske šume. Ako gledamo oštećenost hrasta, on je značajno Prikaz rezultata za prugu 2 oštećen (42,14 % stabala u stupnju oštećenosti 2.1 i Pruga 2 obuhvatila je dvije gospodarske jedinice: većem) također u G.J. Vrbanjske šume (Slika 14). Na Vrbanjske šume i Slavir (Tablica 3). slici 11 vidimo da ni u jednoj ni drugoj gospodarskoj Na temelju tablice 3 i slike 12 možemo zaključiti da jedinici na pruzi 2 nije zabilježena značajna oštećenost je s obzirom na sve interpretirane vrste najveća srednja jasena. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 12 <-- 12 --> PDF |
R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332 Slika 6. Pokazatelji oštećenosti za sve vrste (ukupno) po prugama snimanja Figure 6 Damage indicators for all species (total) according to surveying stripes Prema srednjoj oštećenosti (SO) hrast je najviše oštećen na pruzi 1, gdje je i najveći indeks oštećenosti (IO), odnosno značajno oštećenih stabala hrasta najviše je zabilježeno na pruzi 1 (Slika 4). Prema srednjoj oštećenosti (SO) jasen je također najviše oštećen na pruzi 1 (Slika 5), gdje je zabilježen i najveći indeks oštećenosti (IO). Ukupno za cijelo snimljeno područje na temelju sistematskog uzorka 100x100 m možemo utvrditi da su za sve vrste zajedno srednja oštećenost (SO) i indeks oštećenosti (IO) najveći na pruzi 1, a najmanji na pruzi 2 (Slika 6). Oštećenost šuma za područje Spačvanskog bazena po gospodarskim jedinicama št st š ii Prikaz rezultat rezultatrezultata aa z zza aa prugu 1 Pruga 1 obuhvatila je tri gospodarske jedinice: Slavir, Kragujnu i Desićevo (Tablica 2). Na temelju tablice 2 i slike 9 možemo zaključiti da su s obzirom na sve interpretirane vrste najveća srednja oštećenost (SO), a također i indeks ošećenosti (IO) zabilježeni ii u G.J. Kragujna, a najmanji SO i IO u G.J. Desićevo Ako gledamo oštećenost hrasta, on je značajno oštećen (50,27 % stabala u stupnju oštećenosti 2.1 i većem) u G.J. Kragujna (Slika 7). Što se pak tiče jasena možemo zaključiti da je zabilježena značajna oštećenost Tablica 2. Pokazatelji oštećenosti po vrstama drveća (pruga 1) prema gospodarskoj jedinici Table 2 Damage indicators per tree species (stripe 1) according to management units Vrsta drveća -Tree Species Pruga 1 Stripe 1 GJ Desićevo GJ Kragujna GJ Slavir 322 Hrast -Pedunculate Oak Jasen -Narrow-leaved Ash Ukupno -Total Hrast -Pedunculate Oak Jasen -Narrow-leaved Ash Ukupno -Total Hrast -Pedunculate Oak Jasen -Narrow-leaved Ash Ukupno -Total Pokazatelji oštećenosti -Damage indicators O IO SO SO1 % 73,10 33,96 23,38 44,72 48,61 12,30 13,03 33,35 65,50 27,23 20,17 43,13 85,35 50,27 34,12 54,21 68,98 30,02 19,15 35,92 79,03 42,46 28,34 49,22 78,25 44,40 34,90 62,82 70,01 37,50 21,68 38,64 73,71 40,59 27,61 50,50 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 11 <-- 11 --> PDF |
R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332 srednja oštećenost – SO = 26,66; što znači da je za promatrani uzorak srednje oštećeno stablo oštećeno za izračunati postotak, te se uzorak može svrstati na granici stupnja oštećenosti 1 i 2.1 indeks oštećenosti – IO = 36,93; znači da je od svih stabala u uzorku toliki postotak stabala u stupnju oštećenosti 2.1. i većem srednja oštećenost – SO1 = 51,85; znači da je sred nje stablo, u uzorku od 36,93 % stabala svrstanih u stupanj 2.1. i veći, prosječno oštećeno 51,85 % i da se može svrstati u stupanj oštećenosti 2.2. Za istu prugu vidljivo je da je jasen značajno manje oštećen, tj. srednja oštećenost – SO = 16,01; što znači da je za promatrani uzorak srednje oštećeno stablo, oštećeno za izračunati postotak, te se uzorak svrstava u stupanj oštećenosti 1. Što se tiče indeksa oštećenosti – IO = 20,24; znači da je od svih stabala u uzorku toliki postotak stabala u stupnju oštećenosti 2.1. i većem, odnosno da je značajno oštećeno 20,24 % stabala jasena (Slika 5). Ukupna srednja oštećenost (SO) iznosi 21,59 %, a indeks oštećenosti (IO) za prugu 2 iznosi 28,97 %. To znači da se sastojine nalaze u stupnju oštećenosti 1, a značajno je oštećeno 28,97 % stabala. Budući da je oštećenost sastojina definirana srednjom oštećenosti (SO), sastojine na pruzi 2 možemo svrstati u kategori o sv ju malo oštećenih sastojina (Slika 6). Slika 5. Pokazatelji oštećenosti za jasen po prugama snimanja Figure 5 Damage indicators for ash according to surveying stripes Iz tablice 1 i slike 4 za prugu 3 vidljivo je da za hrast: oštećenost iznosi – O = 79,74; što znači da se toliki postotak interpretiranih stabala nalazi u stupnjevima oštećenosti 1-4. srednja oštećenost – SO = 31,13; što znači da je za promatrani uzorak srednje oštećeno stablo oštećeno za izračunati postotak, te se uzorak može svrstati u stupanj oštećenosti 2.1 indeks oštećenosti – IO = 41,22; znači da je od svih stabala u uzorku toliki postotak stabala u stupnju oštećenosti 2.1. i većem srednja oštećenost – SO 1 = 56,71; znači da je srednje stablo, u uzorku od 41,22 % stabala svrstanih u stupanj 2.1. i veći, prosječno oštećeno 56,71 % i da se može svrstati u stupanj oštećenosti 2.2. Za istu prugu vidljivo je da je jasen značajno manje oštećen, tj. srednja oštećenost – SO = 16,97; što znači da je za promatrani uzorak srednje oštećeno stablo, oštećeno za izračunati postotak, te se uzorak svrstava u stupanj oštećenosti 1. Što se tiče indeksa oštećenosti – IO = 23,06; znači da je od svih stabala u uzorku toliki postotak stabala u stupnju oštećenosti 2.1. i većem, odnosno da je značajno oštećeno 23,06% %% stabala jasena (Slika 5). Ukupna srednja oštećenost (SO) iznosi 26,12 %, a indeks oštećenosti (IO) za prugu 3 iznosi 34,80 %. To znači da se sastojine nalaze na granici između stupnja oštećenosti 1 i 2.1, a značajno je oštećeno 34,80 % stabala. Budući da je oštećenost sastojina definirana srednjom oštećenosti (SO), sastojine na pruzi 3 možemo svrstati u kategoriju malo do srednje oštećenih sastojina (Slika 6). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 10 <-- 10 --> PDF |
R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332 Tablica 1. Broj stabala u pojedinom stupnju oštećenosti i pokazatelji oštećenosti po vrstama drveća i ukupno s obzirom na pruge snimanja Table 1 Number of trees in each damage degree and damage indicators per tree species and overall according to surveying stripes Vrsta drveća Tree Species 0 1Stupanj oštećenosti Damage class 2.1 2.2 3.1 3.2 4Broj stabala – Number of Trees Ukupno Pokazatelji oštećenosti Damage indicators O IO SO SO1 % Hrast Pedunculate Oak 911 1666 839 877 576 361 16 5246 82,63 50,88 34,17 54,53 Pruga 1 Stripe 1 Jasen Narrow-leaved Ash 1178 1267 800 279 3 2 0 3529 66,62 30,72 19,38 37,21 Ukupno Total 2089 2933 1639 1156 579 363 16 8775 76,19 42,77 28,22 49,53 Hrast Pedunculate Oak 567 702 303 231 88 113 8 2012 71,82 36,93 26,66 51,85 Pruga 2 Stripe 2 Jasen Narrow-leaved Ash 764 698 304 65 0 1 1 1833 58,32 20,24 16,01 35,90 Ukupno Total 1331 1400 607 296 88 114 9 3845 65,38 28,97 21,59 46,54 Hrast Pedunculate Oak 631 1200 380 477 97 318 12 3115 79,74 41,22 31,13 56,71 Pruga 3 Stripe 3 Jasen Narrow-leaved Ash 652 659 318 74 0 1 0 1704 61,74 23,06 16,97 35,94 Ukupno Total 1283 1859 698 551 97 319 12 4819 73,38 34,80 26,12 51,84 značajno je oštećeno 42,77 % stabala. Budući da je Iz tablice 1 i slike 4 za prugu 2 vidljivo je da za hrast: oštećenost sastojina definirana srednjom oštećenosti oštećenost iznosi – O = 71,82; što znači da se toliki (SO), sastojine na pruzi 1 možemo svrstati u kategoripostotak interpretiranih stabala nalazi u stupnjeviju srednje oštećenih sastojina (Slika 6). ma oštećenosti 1–4. Slika 4. Pokazatelji oštećenosti za hrast po prugama snimanja Figure 4 Damage indicators for pedunculate oak according to surveying stripes |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 9 <-- 9 --> PDF |
R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332 Na osnovi ranije provedenih istraživanja (1988, Ta formula pomoću složene aritmetičke sredine s 1989, 1998) prišlo se inventarizaciji oštećenosti šuma brojem stabala u pojedinom stupnju oštećenosti kao za cijelo snimljeno područje, metodom rastera težinom, daje srednji stupanj oštećenosti na promatra( 100x100 m), postavljenog na digitalnom ortofotu noj površini (uzorku). (DOF-u) koji je izrađen za područje Spačvanskog bazena. Interpretirana je krošnja, koja je bila najbliža točki rastera u donjem lijevom i desnom, te gornjem lijevom i desnom uglu. Tako je na svakoj točki rastera procijenjen stupanj oštećenosti 4 pojedinačna stabla (krošnje). Po formulama 1–4 izračunati su pokazatelji oštećenosti (O, SO, IO, SO1) za pojedine vrste drveća, za sve interpretirane vrste zajedno i to za pojedine pruge snimanja, ukupno za cijelo snimljeno područje, te za gospodarske jedinice (odjeli/odsjeci zahvaćeni snimanjem). 1. Oštećenost (O) 1f (1-4) O % 100 (1) 1f (0-4) Pokazuje postotni udio stabala svrstanih u stupnjeve oštećenosti 1–4. Oštećenost (O) nije najbolji pokazatelj stanja, jer vodi računa samo o ukupnom broju oštećenih stabala. Mnogo bolje stanje oštećenosti iskazuju oni pokazatelji, koji vode računa i o broju oštećenih stabala u pojedinim stupnj stupnjevi a. 2 Srednja oštećenost (SO) x1 SO % 11 f 1 f 1 (2) U njoj su: f1– broj stabala i-tog stupnja oštećenosti x1–sredina intervala i-tog stupnja oštećenosti u po stotnoj skali stupnjeva oštećenosti 0 = 5 %, 1 = 17.5 %, 2.1 = 32,5 %, 2.2 = 50 %, 3.1 = 70 %, 3.2 = 90 %, 4 = 100 % 3. Indeks oštećenosti (IO) IO % (3) 1f(2-4) Indeks oštećenosti daje nam postotni udio stabala u uzorku, koja su klasificirana u stupanj oštećenosti 2.1. i veći. Indeks oštećenosti može se poistovjetiti s kategorijom značajno oštećenih stabala, uobičajenoj za terestričke procjene oštećenosti. 4. Srednja oštećenost (SO1) f(2-4) SO % 100 (4) 1f (0-4) Taj broj daje srednji stupanj oštećenosti stabala svrstanih u stupanj oštećenosti 2.1. i veći. REZULTATI I RASPRAVA – Results and discussion Za područje Spačve fotointerpretacijom pojedinač-telji oštećenosti mogu se prikazati i komentirati s obzinih stabala na sistematskom uzorku 100x100 m ukup-rom na pojedine pruge snimanja, gospodarske jedinice je interpretirano 17 439 stabala. Izračunati pokaza-i cijelu snimljenu površinu. no šu područje Spačvanskog bazena po prugama snimanja Oštećenost tt šuma aa z zza aa Iz tablice 1 i slike 4 z zza aa prug prugprugu uu 1 11 vidljivo je da za hrast: oštećenost iznosi – O = 82,63; što znači da se toliki postotak interpretiranih stabala nalazi u stupnjevima oštećenosti 1–4. srednja oštećenost – SO = 34,17; što znači da je za promatrani uzorak srednje oštećeno stablo oštećeno za izračunati postotak, te se uzorak može svrstati u stupanj oštećenosti 2.1. indeks oštećenosti – IO = 50,88; znači da je od svih stabala u uzorku toliki postotak stabala u stupnju oštećenosti 2.1. i većem srednja oštećenost – SO1 = 54,53; znači da je sred nje stablo, u uzorku od 50,88 % stabala svrstanih u stupanj 2.1. i veći, prosječno oštećeno 54,53 % i da se može svrstati u stupanj oštećenosti 2.2. Za istu prugu vidljivo je da je jasen značajno manje oštećen, tj. srednja oštećenost – SO = 19,38; što znači da je za promatrani uzorak srednje oštećeno stablo, oštećeno za izračunati postotak, te se uzorak svrstava u stupanj oštećenosti 1. Što se tiče indeksa oštećenosti – IO = 30,72; znači da je od svih stabala u uzorku toliki postotak stabala u stupnju oštećenosti 2.1. i većem, odnosno da je značajno oštećeno 30,72 % stabala jasena (Slika 5). Ukupna srednja oštećenost (SO) iznosi 28,22 %, a indeks oštećenosti (IO) za prugu 1 iznosi 42,77 %. To znači da se sastojine nalaze u stupnju oštećenosti 2.1, a |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 8 <-- 8 --> PDF |
R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332 Uz pomoć tablica, opisa i fotografija bilo je moguće preslikavanja pojedinih vrsta drveća i stupnjeva oštegotovo sva stabla (oko 85 %) identificirati na aero-ćenosti definiran je fotointerpretacijski ključ za glavne snimkama (Slika 3). Na osnovi predodžbe o načinu vrste drveća. Slika 3. Terenska skica stajališta (plohe za testiranje), fotografija stabala na terenu, opisni dio fotointerpretacijskog ključa i primjer identificiranih stabala na ICK aerosnimkama Figure 3 Field sketch of point (test plots), photographs of trees in the field, descriptive part of the photointerpretation key and a sample of identified trees in CIR photographs Uprava šuma podružnica: Vinkovci Gospodarska jedinica: Slavir Stajalište 5. Predjel: Brižnica Broj stabla Vrsta drveća Ocjena oštećenosti Opis Tree number Tree species Damage (%) Description 1 Hrast 45 50 Dva hrasta zajedno , suhe grane, kloroza 2 Jasen 45 50 Suhe grane u vrhu, pokraj niži jasen dobre ocjene 3 Hrast 60 65 Dva hrasta zajedno , skelet do njih, puno suhih grana, kloroza 4 Jasen 60 Suhe grane i grančice, kloroza, jedna velika grana suha 5 Hrast 25 Dva hrasta zajedno, suhe grančice 6 Hrast 60 Hrast, suhe grane, nalazi se iza jasena broj 4 i lijevo od hrasta broj 5 7 Hrast 40 Desno od hrasta broj 5, suhe grane i grančice 8 Hrast 15 Dva hrasta zajedno, rjeđa krošnja, dobra ocjena 9 Hrast 15 Malo kloroze i suhih grančica 10 Hrast 45 Kloroza, suhe grančice, 8 grmova imele 11 Hrast 35 40 Dobra boja, nešto suhih grančica 12 Hrast 30 Osutost kloroza 13 Hrast 35 40 Osutost kloroza 14 Hrast 35 40 Suhe grančice, dobra boja 1Č Hrast 25 Dobra boja |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 7 <-- 7 --> PDF |
R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332 području UŠP Vinkovci djelomično obuhvaćeno 8 gospodarskih jedinica. U svrhu prikupljanja podataka za izradu fotointerpretacijskoga ključa, u vremenu određenom za aerosnimanje obavljeni su potrebni terenski radovi. U sklopu tih radova na područjima predviđenim za snimanje odabirana su stabla za koja se pretpostavljalo da će se s velikom sigurnošću moći pronaći na aerosnimkama. Pri tome se pazilo da u uzorku bude zastupljen dovoljan broj stabala u svakom stupnju oštećenosti. Svakom odabranom stablu ocijenjen je stupanj oštećenosti i skiciran položaj u odnosu na prepoznatljive okolišne topografske detalje na posebnoj skici. Osim toga, posebno karakteristična stabla ili skupine stabala Slika 1. Karta snimljenog područja s ucrtanim prugama snimanja snimljeni su u svrhu dokumentiranja Figure 1 Map of surveyed area with inserted surveying stripes njihovog izgleda, te kasnijeg uspoređivanja s načinom preslikavanja tih stabala na aerosnimkama. Slika 2. Ostvareni smjer leta prema gospodarskim jedinicama Figure 2 Realized flight direction according to management units |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 6 <-- 6 --> PDF |
R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332 Istraživanja su pokazala da je refleksija od vegetacije u bližem infracrvenom području (700–1100 nm) puno veća i raznolikija, nego u području vidljivog dijela spektra (400–700 nm), posebice glede vrste drveća i zdravstvenog stanja. Na ICK aerosnimkama oštećenost se lagano uočava, ponekad i prije nego se u prirodi pojave oku vidljivi znakovi, zbog promjene spektralne refleksije oboljele vegetacije. Oštećene sastojine, osim različito izraženih simptoma oštećenosti s obzirom na teksturu i boju, ovisno o vrsti drveća, pokazuju i promjene u spektralnoj remisiji elektromagnetskih valova, tako da dolazi do promjene tipičnog preslikavanja zdrave vegetacije na aerosnimkama. Morfološke promjene u većini slučajeva povezane su s gubitkom lišća, odumiranjem grana i dijelova krošnje, a fiziološke promjene uglavnom predstavljaju promjenu boje lišća, što uvjetuje promjenu u refleksiji. Do sada su se mnogi stručnjaci bavili primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka za inventarizaciju oštećenosti šumskog drveća i sastojina (P e l z & Riedel 1973, Masumy 1984, Hildebrandt i dr. 1986, Hočevar & Hladnik 1988, Voss 1989, Barszcz i dr. 1993, Ekstrand 1994, Franklin 2001, Butler & Schlaepfer 2004). Primjena ICK aerosnimaka za inventarizaciju oštećenosti šuma na većim površinama u Hrvatskoj počinje 80-tih godina XX. stoljeća. Tako su 1988. godine ICK aerosnimke primijenjene za inventuru i kartiranje oštećenosti bukovo-jelovih šuma Gorskog kotara (Kalafadžić & Kušan 1990, Kalafadžić i dr. 1992, 1994). U okviru inventure oštećenosti nizinskih šuma Posavine 1989. godine (Šumski bazen Spačva i GJ Josip Kozarac, te NPŠO Opeke) istraživani su odnosi oštećenosti sastojina i nekih biotskih (pepelnica) i abiotskih utjecaja (ceste, kanali) na sastojine i stanište (K a l a fad ž i ć i dr. 1993), te pouzdanost određivanja oštećenosti na ICK aerosnimkama (Pernar 1994). Inventarizacija oštećenosti šuma pomoću aerosnimaka temelji se na ustanovljavanju stupnja oštećenosti pojedinačnih stabala (krošanja), koja se vide na aerosnimkama. Veza između stanja na terenu i na aerosnimkama, odnosno način preslikavanja pojedinih stup- MATERIJAL I METODE Područje snimanja i smjer leta, položaj početka i kraja pruge, te dužina pruge bili su određeni koordinatama s topografske karte 1:25 000. Navedene koordinate su u službenom državnom koordinatnom sustavu, u pripadajućim zonama Gauss- Krügerove kartografske projekcije. Dozvoljeno odstupanje snimljene pruge od planiranog pravca leta definirano je s 100 m. njeva oštećenosti za svaku interpretiranu vrstu drveća, uspostavlja se pomoću pažljivo izrađenog fotointerpretacijskog ključa. Fotointerpretacijski ključ definira se pomoću utvrđenih pravila preslikavanja. U njemu se opisno, crtežom ili fotografijom daju karakteristike izgleda pojedinih vrsta drveća i stupnjeva oštećenosti na aerosnimkama. Kod toga treba definirati izgled krošanja glede dvaju kriterija: opći izgled i boju. Radi mogućnosti uspoređivanja s terestričkim inventurama oštećenosti šuma, kod izrade fotointerpretacijskog ključa stupanj oštećenosti odabranih stabala određuje se prema kriterijima propisanim za terestričku inventuru, na osnovi uočljivih karakteristika. Prema navedenim kriterijima, stupanj oštećenosti stabla ocjenjuje se na osnovi ustanovljavanja postotka osutosti i klorotičnosti (požutjelosti) asimilacijskih organa (iglica i lišća), te postotka odumiranja grančica i grana. Te tri navedene karakteristike oštećenosti stabla treba promatrati zajedno, jer će se one tako i preslikati na aerosnimci. Zbog toga se svako stablo na terenu i na aerosnimci ocjenjuje jedinstvenim stupnjem oštećenosti (JSO), kao sumarnom ocjenom na osnovi navedenih karakteristika. Jedinstveni stupanj oštećenosti odabranih stabala treba prilikom terenskih radova za izradu fotointerpretacijskog ključa ocjenjivati u stupnjevima oštećenosti od po 5 %. Tako ocijenjena stabla mogu se kasnije svrstavati u stupnjeve oštećenosti s karakteristikama po volji. Procjena oštećenosti na terenu i procjena oštećenosti fotointerpretacijom ICK aerosnimaka obavlja se svrstavanjem promatranih stabala u jedinstvene stupnjeve oštećenosti prema sljedećoj skali: stupanj oštećenosti postotak oštećenosti 0 0 - 10 % 1 11 - 25 % 2.1 26 - 40 % 2.2 41 - 60 % 3.1 61 - 80 % 3.2 81 - 100 % 4 šušci – Material and methods Ukupna dužina svih nizova iznosila je 40 402 m (40, 4 km), te je na taj način ukupno snimljena površina od 5575 ha. Snimanje iz zraka za područje Spačve obavljeno je 2. kolovoza 2005. godine, te je u tri niza snimljeno ukupno 87 aerosnimaka. Ostvareni smjer leta ucrtan je u gospodarske karte (Slika 2) iz koje se vidi da je snimljenim prugama na |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332 UDK 630* 429 + 453 (001) UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA PRIMJENOM INFRACRVENIH KOLORNIH AEROSNIMAKA ASSESSING FOREST DAMAGE IN THE SPAČVA BASIN WITH COLOUR INFRARED AERIAL PHOTOGRAPHS Renata PERNAR*, Ante SELETKOVIĆ*, Mario ANČIĆ* SAŽETAK: Na temelju fotointerpretacije infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka mogu se odrediti pouzdani statistički podaci o oštećenosti šuma. Inventarizacija oštećenosti šuma pomoću aerosnimaka temelji se na ustanovljavanju stupnja oštećenosti pojedinačnih stabala (krošanja), koja se vide na aerosnimkama. Preduvjet za postizanje takvih rezultata je kvalitetno izrađen fotointerpretacijski ključ. Na osnovi predodžbe o načinu preslikavanja pojedinih vrsta drveća i stupnjeva oštećenosti, izrađen je fotointerpretacijski ključ za glavne vrste drveća (hrast, jasen). Također su izračunati pokazatelji oštećenosti (O, SO, IO, SO1) za pojedine vrste drveća, za sve interpretirane vrste zajedno, po prugama snimanja, za gospodarske jedinice te ukupno za područje Spačvanskog bazena (UŠP Vinkovci). Interpretacijom ICK aerosnimaka ustanovljeno je stanje šumskih sastojina na snimljenom području. Za cijelo snimljeno područje (5575 ha), na temelju sistematskog uzorka 100x100 m, ukupno je interpretirano 17 439 stabala, te je utvrđena srednja oštećenost (SO) svih vrsta drveća 26,18 %, hrasta lužnjaka 31,80 %, jasena 17,93 %. Iz dobivenih podataka može se zaključiti da je stupanj oštećenosti inventariziranih šuma na prijelazu male i srednje oštećenosti. Za istraživano područje Spačvanskog bazena značajna oštećenost hrasta lužnjaka, tj indeks oštećenosti (IO) iznosi 45,27 %, što znači da je taj postotak stabala hrasta lužnjaka na snimljenom području oštećeniji od 25 %. Na cijelom području snimanja značajna oštećenost jasena iznosi 26,15 %. Interpretacijom ICK aerosnimaka ustanovljeno je stanje šumskih sastojina na snimljenom području. Aerosnimke ostaju kao trajan dokument o tom stanju. Na aerosnimkama opažanja se u svakom trenutku mogu ponoviti, provjeriti i nadopuniti, a prema potrebi i nastaviti. K l j u č ne r i j e č i : infracrvene kolorne (ICK) aerosnimke, fotointerpretacijski ključ, digitalni ortofoto (DOF), oštećenost šuma, Spačvanski bazen UVOD Introduction Nizinske šume hrasta lužnjaka u slavonskoj Posavistupno je rasla od 2002. godine, da bi 2005. godine bio ni naša su najvažnija šumska područja, s najvrednijim zabilježen novi porast od 2,8 %, te je hrast lužnjak i vrstama drveća. U posljednje vrijeme na području Hrdalje naša najugroženija listača (S e let k o v ić & P o vatske dolazi do značajnijeg porasta oštećenosti šuma to č i ć 2004). Iako se smatra da je ta pojava posljedica hrasta lužnjaka. Prema rezultatima terenske procjene sve većeg onečišćivanja okoliša, posebice utjecajem inoštećenosti šuma u Hrvatskoj (metoda propisana od dustrije i prometa, pravi se uzroci još uvijek ne znaju. ICP Forests) značajna oštećenost hrasta lužnjaka po-Utvrđivanje zdravstvenog stanja šuma može se osim terestričkim opažanjima provesti primjenom metoda * Izv. prof. dr. sc. Renata Pernar, mr. sc. Ante Seletković, daljinskih istraživanja. Od metoda daljinskih istraživa- Mario Ančić, dipl. ing., Zavod za izmjeru i uređivanje šuma, nja posebno je pogodna interpretacija infracrvenih ko Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, Zagreb, e-mail: rpernarŽsumfak.hr lornih (ICK) aerosnimaka. |