DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 49 <-- 49 --> PDF |
D. Grgurević: PALME JADRANSKIH PERIVOJA Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 353-362 Rogoznica I tako paome kao i drugo egzotično bilje sve više osvajaju Europu, u staklenicima, ili u Sredozemlju na otvorenom. U našim krajevima kulmin je dosegnut 1921. godine u Splitu na današnjoj obali Hrvatskog narodnog preporoda, tzv. Rivi. Tada je posječen prvi red murvi – dudova, Morus sp. i posađene palme, a zadnji red je posađen 1926. godine. U knjizi “Novi Split” B. Radica piše “Raspravljalo se mnogo o tom kako i čime da se zamjene ta stara dudova stabla i konačno u suglasju s Uresnim Povjerenstvom, općinsko Upraviteljstvo donijelo je odluku da se dudov drvored obori i da ga se zamijeni karakterističnom tropskom florom, paomama, koje će obali dati novi, mnogo ukusniji izgled” (10). zziČrri´ Palme su nabavljene na otoku Visu, rasadniku obitelji Doimi. Osnovan je u XX. stoljeću, a danas je napušten. Visina debla bila im je 3–5 m. To znači da su bile vrlo teške, a prijevoz i sadnja složeni za ondašnje tehničke mogućnosti. Navode se vrste Phoenix canariensis i Pritchardia filifera i P. robusta. Ovdje sa sigurnošću možemo tvrditi da se radi o Washingtonia filifera i W. robusta jer je tada za njih bio sinonim Pritchardia (pričardije su palme sa pacifičkih otoka). Neke palme su darovali građani. Ukupno je posađeno 48 kanarskih datulja, 24 vašingtonije i 12 kokosovih palmi, dakle 84 palme. Palme su izgleda zadivile Splićane i B. Radica navodi: “Pošto je uspjeh presađenja bio izvanredan sa svakog gledišta odlučeno je da se paomama ukrase i drugi Nica (Pramenada des Anglais) Vasingtonija snažna |