DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 47 <-- 47 --> PDF |
D. Grgurević: PALME JADRANSKIH PERIVOJA Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 353-362 Smrznute palme u Dubrovniku, rasadnik Solitudo, zima 1963. god. ipH; O početku uzgoja paomi na našoj obali najiscrpnije podatke dao nam je C. Fisković u svom članku “Palma u našoj hortikulturnoj baštini” (7). Navodi tako talijanskog dominikanca Serafina Razzia koji je dvije godine boravio u dubrovačkom samostanu. U svom znamenitom djelu “La storia di Ragusa”. Opisujući Gruž, pohvalio je perivoj dominikanskog samostana, s lijepom česmom i stablima naranče, ali je zapazio već tada staru palmu koja je rasla u vrtu. Taj podatak – sredina XVI. stoljeća možemo uzeti kao prvi točan zapis o palmi na Jadranskoj obali. anarska datulja pod snijego Trogir U navedenom članku C. Fisković pretpostavlja da su je sudeći po toponimu Velika Poma i Mala Poma na otoku Mljetu, dominikanci vjerojatno i ovdje posadili palmu. U Trogiru postoji kamena vaza s natpisom o sadnji datulje 1730. godine koja je frutificirala 1820. godine (8). Svakako ovaj natpis treba sa stručnog gledišta uzeti s oprezom. U XIX. stoljeću palme su prilično raširene na Jadranskoj obali, o čemu nam svjedoče slike, zapisi pa i nazivi (Palmina ulica u Splitu, Palmižana – naselje kod Hvara). |