DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 47     <-- 47 -->        PDF

D. Grgurević: PALME JADRANSKIH PERIVOJA Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 353-362
Smrznute palme u Dubrovniku, rasadnik Solitudo, zima 1963. god.


ipH;


O početku uzgoja paomi na našoj obali najiscrpnije
podatke dao nam je C. Fisković u svom članku “Palma
u našoj hortikulturnoj baštini” (7).


Navodi tako talijanskog dominikanca Serafina Razzia
koji je dvije godine boravio u dubrovačkom samostanu.
U svom znamenitom djelu “La storia di Ragusa”.
Opisujući Gruž, pohvalio je perivoj dominikanskog samostana,
s lijepom česmom i stablima naranče, ali je zapazio
već tada staru palmu koja je rasla u vrtu.


Taj podatak – sredina XVI. stoljeća možemo uzeti
kao prvi točan zapis o palmi na Jadranskoj obali.


anarska datulja pod snijego


Trogir


U navedenom članku C. Fisković pretpostavlja da su
je sudeći po toponimu Velika Poma i Mala Poma na otoku
Mljetu, dominikanci vjerojatno i ovdje posadili palmu.


U Trogiru postoji kamena vaza s natpisom o sadnji datulje
1730. godine koja je frutificirala 1820. godine (8).
Svakako ovaj natpis treba sa stručnog gledišta uzeti s
oprezom.


U XIX. stoljeću palme su prilično raširene na Jadranskoj
obali, o čemu nam svjedoče slike, zapisi pa i
nazivi (Palmina ulica u Splitu, Palmižana – naselje kod
Hvara).