DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 46     <-- 46 -->        PDF

D. Grgurević: PALME JADRANSKIH PERIVOJA
I kod nas se mogu vidjeti primjerci kanarske datulje i
vašingtonije visine oko 20 m. Cvatovi su viseći klipovi,
a cvijet najčešće jednospolan. Plod je boba (koštunica).


U palmi stablašica osnovna su dva tipa lišća, perasti
kao datulja i lepezasti kao žumare, sakupljeni u čuperku
na vrhu debla. Korijen im nema srčanicu, snažnu
središnju žilu koja ustvari odumre nakon klijanja. On


Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 353-362


je čupast, sa snažnim sekundarnim korijenjem koji pritiska
i drobi prepreke.


Palme su Monocotyledonea – jednosupice fam. Arecaceae
(Palmae). Provodni snopovi raspoređeni su im u
cijelom deblu, pa mogu egzistirati s minimalnim (teškooštećenim)
deblom ukoliko im to omogući statika.


NEŠTO O POVIJESTI A brief history


Podrijetlo riječi nije dovoljno jasno. Prema latinskom
rječniku (3) palma je imenica ženskog roda i znači
dlan, ruka, ali i paoma (što je točniji i stariji hrvatski
naziv) kao i datulja dakle vrsta, zatim paomina grana
(kao znak pobjede) slava. Otuda i izvedenice, palmaris –
vrijedan paome, palmatus – iskićen paomama.


Značajna je simbolika palmina lišća kao znaka pobjede
kod Rimljana. To značenje preneseno je i u kršćanstvo,
gdje palmina grana simbolizira pobjedu mučenika
nad mukama i smrti.


Na Cvijetnu nedjelju ili Cvijetnicu ulaz u crkvu kiti
se palminim lišćem podsjećajući na svečani Kristov
ulaz u Jeruzalem. U istu svrhu koriste se i blagoslivljaju
i grančice lovora i masline. Štap od palmina debla
znak je sv. Kristofora (pošto je Krista prenio preko rijeke
zabode suhi štap u zemlju. On pusti korijenje i donese
plod) (4). Svakako je interesantno pitanje od koje je
palme bio list kojim su dočekali Krista. Vjerojatno žumara,
ali je po nekim tumačenjima moguća i datulja.


Palma, ponajprije datulja je biblijska stablašica, potječe
iz zemalja koje su opisane u Bibliji na početku pisane
povijesti. Semiti su je donijeli u Arabiju. Bila je
značajna u ishrani stanovništvu Bliskog istoka.


U drevnom Egiptu oslikana je u grobnicama. Poznat
je prikaz perivoja s palmama okolo bazena (i drugim
biljem) u Senneferovoj grobnici, 1410. godine prije
Krista. (5). Asirci su oprašivali datulje radi povećanja
uroda (postoji spomenik koji prikazuje svećenika s
ptičjom maskom na licu u oprašivanju iz doba Assur –
Nassirpala 883 – 859 g. prije Krista).


Paominim granama Židovi kite Hram u Blagdanu
sjenice. Helenima je simbol pobjede.


U Starom svijetu one su slike mudrosti, savršenstva,
sreće i ljepote. Tu spoznaju prihvatili su i kršćani.


Neka drevna mjesta kao Palmira (= mnoštvo palmi)
dobili su ime po palmama (6), a Jerihon znači i grad
palmi.


PALME – KORISNE BILJKE Palms – useful plants


Palme su vrlo značajne biljk život u tropskim i


jke
ee z
zza
aa ži
suptropskim krajevima. Datuljja
aa j
jje
ee jo
jojoš
šš uvijek važna za
ishranu pustinjskog stanovništva.


Jedna od najpoznatijih i najkorisnijih je kokosova
palma – Cocos nucifera L. Uz plod, od debla se dobiva
drvo. Lišćem se prekrivaju krovovi, pletu košarice i
pletivo su za stolice. Od ploda oraha izrađuju se figure.


Palmino ulje dobiva se iz više vrsti palmi, a najpoznatija
je Elaeis guineensis Jacq. Posebno je vrijedna
sagova palma Metroxylon sagu Rottb. U deblu akumulira
škrob, pa je na nekim Tihooceanskim otocima zna-


PALME U EUROPI I JADRANSKOJ OBALI


Osim autohtonih vrsta, postavlja se pitanje kada i
kako su palme stigle u Europu i Jadran. Vjerojatno su
prve paome donijeli Rimljani. Oni su sa svojih osvajanja
doslovno donosili sve što se moglo ponijeti, od roblja,
spomenika, posuđa, životinja, biljaka...


U toj selidbi donijeli su i palme, i to najvjerojatnije
datulju Phoenix dactylifera. Tada su vrlo hladne zime
bile česte, pa su vjerojatno prve palme i promrzle. Moguće
je da su i Grci s osvajanja Perzije i Egipta i drugih


čajna za prehranu. U porječju Amazone za istu svrhu
koristi se Bactris gasipoës H.B.K.


Od soka palmira palme Borassus flabellifer L. vrenjem
nastaje alkoholno piće – palmino vino, a od rafija
palme Raphia farinifera (Gaertn) Hyl. dobivamo rafiju
vezivo u vrtlarstvu. Neke palme daju vrijedno drvo za
kućegradnju, namještaj ili kanu za bojanje kose, opoj


ne tvari… Velika je njihova uporaba u cvjetnim vazama
za ukrašavanje prostorija i prostora. Uporaba palmi
je svestrana.


– Palms in Europe and on the Adriatic coast
zemalja Bliskog istoka donijeli palmu i utkali je u
mitologiju.


Vjerojatno je da su je za osvajanja Europe donijeli
Arapi, u Španjolsku i Siciliju, ali točnih podataka
nemamo.


Jan van Eyck flamanski slikar (1390 – 1441) u prikazu
krajolika slika palmu datulju na svom glavnom
dijelu poliptihu.