DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 46 <-- 46 --> PDF |
D. Grgurević: PALME JADRANSKIH PERIVOJA I kod nas se mogu vidjeti primjerci kanarske datulje i vašingtonije visine oko 20 m. Cvatovi su viseći klipovi, a cvijet najčešće jednospolan. Plod je boba (koštunica). U palmi stablašica osnovna su dva tipa lišća, perasti kao datulja i lepezasti kao žumare, sakupljeni u čuperku na vrhu debla. Korijen im nema srčanicu, snažnu središnju žilu koja ustvari odumre nakon klijanja. On Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 353-362 je čupast, sa snažnim sekundarnim korijenjem koji pritiska i drobi prepreke. Palme su Monocotyledonea – jednosupice fam. Arecaceae (Palmae). Provodni snopovi raspoređeni su im u cijelom deblu, pa mogu egzistirati s minimalnim (teškooštećenim) deblom ukoliko im to omogući statika. NEŠTO O POVIJESTI A brief history Podrijetlo riječi nije dovoljno jasno. Prema latinskom rječniku (3) palma je imenica ženskog roda i znači dlan, ruka, ali i paoma (što je točniji i stariji hrvatski naziv) kao i datulja dakle vrsta, zatim paomina grana (kao znak pobjede) slava. Otuda i izvedenice, palmaris – vrijedan paome, palmatus – iskićen paomama. Značajna je simbolika palmina lišća kao znaka pobjede kod Rimljana. To značenje preneseno je i u kršćanstvo, gdje palmina grana simbolizira pobjedu mučenika nad mukama i smrti. Na Cvijetnu nedjelju ili Cvijetnicu ulaz u crkvu kiti se palminim lišćem podsjećajući na svečani Kristov ulaz u Jeruzalem. U istu svrhu koriste se i blagoslivljaju i grančice lovora i masline. Štap od palmina debla znak je sv. Kristofora (pošto je Krista prenio preko rijeke zabode suhi štap u zemlju. On pusti korijenje i donese plod) (4). Svakako je interesantno pitanje od koje je palme bio list kojim su dočekali Krista. Vjerojatno žumara, ali je po nekim tumačenjima moguća i datulja. Palma, ponajprije datulja je biblijska stablašica, potječe iz zemalja koje su opisane u Bibliji na početku pisane povijesti. Semiti su je donijeli u Arabiju. Bila je značajna u ishrani stanovništvu Bliskog istoka. U drevnom Egiptu oslikana je u grobnicama. Poznat je prikaz perivoja s palmama okolo bazena (i drugim biljem) u Senneferovoj grobnici, 1410. godine prije Krista. (5). Asirci su oprašivali datulje radi povećanja uroda (postoji spomenik koji prikazuje svećenika s ptičjom maskom na licu u oprašivanju iz doba Assur – Nassirpala 883 – 859 g. prije Krista). Paominim granama Židovi kite Hram u Blagdanu sjenice. Helenima je simbol pobjede. U Starom svijetu one su slike mudrosti, savršenstva, sreće i ljepote. Tu spoznaju prihvatili su i kršćani. Neka drevna mjesta kao Palmira (= mnoštvo palmi) dobili su ime po palmama (6), a Jerihon znači i grad palmi. PALME – KORISNE BILJKE Palms – useful plants Palme su vrlo značajne biljk život u tropskim i jke ee z zza aa ži suptropskim krajevima. Datuljja aa j jje ee jo jojoš šš uvijek važna za ishranu pustinjskog stanovništva. Jedna od najpoznatijih i najkorisnijih je kokosova palma – Cocos nucifera L. Uz plod, od debla se dobiva drvo. Lišćem se prekrivaju krovovi, pletu košarice i pletivo su za stolice. Od ploda oraha izrađuju se figure. Palmino ulje dobiva se iz više vrsti palmi, a najpoznatija je Elaeis guineensis Jacq. Posebno je vrijedna sagova palma Metroxylon sagu Rottb. U deblu akumulira škrob, pa je na nekim Tihooceanskim otocima zna- PALME U EUROPI I JADRANSKOJ OBALI Osim autohtonih vrsta, postavlja se pitanje kada i kako su palme stigle u Europu i Jadran. Vjerojatno su prve paome donijeli Rimljani. Oni su sa svojih osvajanja doslovno donosili sve što se moglo ponijeti, od roblja, spomenika, posuđa, životinja, biljaka... U toj selidbi donijeli su i palme, i to najvjerojatnije datulju Phoenix dactylifera. Tada su vrlo hladne zime bile česte, pa su vjerojatno prve palme i promrzle. Moguće je da su i Grci s osvajanja Perzije i Egipta i drugih čajna za prehranu. U porječju Amazone za istu svrhu koristi se Bactris gasipoës H.B.K. Od soka palmira palme Borassus flabellifer L. vrenjem nastaje alkoholno piće – palmino vino, a od rafija palme Raphia farinifera (Gaertn) Hyl. dobivamo rafiju vezivo u vrtlarstvu. Neke palme daju vrijedno drvo za kućegradnju, namještaj ili kanu za bojanje kose, opoj ne tvari… Velika je njihova uporaba u cvjetnim vazama za ukrašavanje prostorija i prostora. Uporaba palmi je svestrana. – Palms in Europe and on the Adriatic coast zemalja Bliskog istoka donijeli palmu i utkali je u mitologiju. Vjerojatno je da su je za osvajanja Europe donijeli Arapi, u Španjolsku i Siciliju, ali točnih podataka nemamo. Jan van Eyck flamanski slikar (1390 – 1441) u prikazu krajolika slika palmu datulju na svom glavnom dijelu poliptihu. |