DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 45     <-- 45 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS
Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 353-362


UDK 630* 272


PALME JADRANSKIH PERIVOJA


PALMS IN ADRIATIC PARKS


Dražen GRGUREVIĆ*


SAŽETAK: Palme – paome, omiljene su biljke tropskih ili suptropskih krajeva.
Tko ih je donio na hrvatsku Jadransku obalu nije nam poznato, ali se
pretpostavlja da su to bili Rimljani nakon osvajanja i kolonizacije Dalmacije.


Prve podatke o palmi bilježimo krajemX XVI. stoljeća u dubrovačkom dominikanskom
samostanu patera S. Razzia. U perivojima Opatije XIX. stoljeća
dosta se sadi Trachycarpus fortunei.


Masovna, ali i nekritička uporaba palmi započela je u XX. stoljeću u Splitu
(1921) sadnjom Phoenix canariensis – hort. ex. Chabaud i Washingtonia
sp. i proširila se duž Jadrana.


Danas na jadranskoj obali uz navedene palme još uspješno rastu Chamaerops
humilis L., Erythea armata S.Wats, Jubaea chilensis Baill., Phoenix
dactylifera L, Washingtonia filifere H. Wendl i Washingtonia robusta H.
Wendl. Između palmi istih rodova postoje križanci.


Za ekstremnih zima na izloženim položajima palme smrznu, osim Chamaerops
humilis i Trachycarpus fortunei.


UVOD – Introduction



Palme – paome biljke su podrijetlom iz tropskih Otpornost palmi na hladnoću ovisi o više čimbenika:


ih i


suptropskih krajeva, velike zemljopisne rasprostranjemjestu
sadnje, izloženosti vjetru, posebice hladnoj buri,


nosti. Najviše su raširene u tropskim kišnim šumama osunčanju, vlažnosti zraka, tlu ocjednom ili suhom,
Brazila – porječju Amazone, zatim u Oceaniji, Malezizdravstvenom
stanju. Primjerice u literaturi se navodi
ji, Sumatri, Borneu, Celebesu, Novoj Gvineji. Nešto da datulja u suhim staništima može izdržati i –15 oC.
manje su zastupljene u Kini, Indiji, Africi, Meksiku i Palme su ipak biljke lakših tala, osunčanih i toplih
zemljama uz Panamski kanal. položaja, uglavnom nizinskih krajeva i vole vodu.


Palme su i biljke sušnih krajeva. Zato ih nalazimo i u Ali kao i svugdje ima izuzetaka. U Venzueli na nadpustinjama
– oazama Afrike i Saudijske Arabije, ali i u morskoj visini 1800 – 2200 metara u Andama raste


južnim dijelovima Sjeverne Amerike i istočnoj AustraCeroxylon
klopstockiae Mart. (2), a na čak 3000 m n/v
liji. I u Europi su autohtone dvije vrste. Grmasta žumara Ceroxylon alpinum Bonpl – voštana palma. Dakle s
(Chamaerops humilis L.), o kojoj ćemo pisati, a koja je ekološkog gledišta teško je svrstati palme.
prema Adamiču bila samonikla na otočiću Lokrumu,


Osnovni limitirajući čimbenik je toplina zraka i ve


istrebljena je. Na Kreti na manjim istočnim staništima


ćina ih promrzne na temperaturi oko 0 oC.


raste patuljasti Phoenix theoprasti-Greuter.


Na našoj obali u siječnju 1947. godine kada se tem


Neke paome podnose niske temperature. Među


peratura zraka spustila na – 11,5 oC i zimi 1962/1963.


njima se izdvaja Trachycarpus fortunei H. Wendl.


godine na –8 oC, doduše kratkotrajno, palme su pro-


Smrzne na –12 oC (1). Zbog toga je prilično raširena u


mrzle s izuzetkom žumara, grmaste i vitke i vrsta na


južnoj Europi, čak ispod Alpa – Veliko jezero (Lago


zaštićenim položajima Visa i nekih drugih otoka.


Maggiore).


Palmi ima oko 210 rodova i 2.800 vrsta. Većina su
stablašice vrlo visoke, poput datulje izmjerene visine


*
Dražen Grgurević, dipl. ing. krajobrazni arhitekt
Rooseweltova 29, Split 45 m, ili kokosa 30 m.