DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 45 <-- 45 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 353-362 UDK 630* 272 PALME JADRANSKIH PERIVOJA PALMS IN ADRIATIC PARKS Dražen GRGUREVIĆ* SAŽETAK: Palme – paome, omiljene su biljke tropskih ili suptropskih krajeva. Tko ih je donio na hrvatsku Jadransku obalu nije nam poznato, ali se pretpostavlja da su to bili Rimljani nakon osvajanja i kolonizacije Dalmacije. Prve podatke o palmi bilježimo krajemX XVI. stoljeća u dubrovačkom dominikanskom samostanu patera S. Razzia. U perivojima Opatije XIX. stoljeća dosta se sadi Trachycarpus fortunei. Masovna, ali i nekritička uporaba palmi započela je u XX. stoljeću u Splitu (1921) sadnjom Phoenix canariensis – hort. ex. Chabaud i Washingtonia sp. i proširila se duž Jadrana. Danas na jadranskoj obali uz navedene palme još uspješno rastu Chamaerops humilis L., Erythea armata S.Wats, Jubaea chilensis Baill., Phoenix dactylifera L, Washingtonia filifere H. Wendl i Washingtonia robusta H. Wendl. Između palmi istih rodova postoje križanci. Za ekstremnih zima na izloženim položajima palme smrznu, osim Chamaerops humilis i Trachycarpus fortunei. UVOD – Introduction – Palme – paome biljke su podrijetlom iz tropskih Otpornost palmi na hladnoću ovisi o više čimbenika: ih i suptropskih krajeva, velike zemljopisne rasprostranjemjestu sadnje, izloženosti vjetru, posebice hladnoj buri, nosti. Najviše su raširene u tropskim kišnim šumama osunčanju, vlažnosti zraka, tlu ocjednom ili suhom, Brazila – porječju Amazone, zatim u Oceaniji, Malezizdravstvenom stanju. Primjerice u literaturi se navodi ji, Sumatri, Borneu, Celebesu, Novoj Gvineji. Nešto da datulja u suhim staništima može izdržati i –15 oC. manje su zastupljene u Kini, Indiji, Africi, Meksiku i Palme su ipak biljke lakših tala, osunčanih i toplih zemljama uz Panamski kanal. položaja, uglavnom nizinskih krajeva i vole vodu. Palme su i biljke sušnih krajeva. Zato ih nalazimo i u Ali kao i svugdje ima izuzetaka. U Venzueli na nadpustinjama – oazama Afrike i Saudijske Arabije, ali i u morskoj visini 1800 – 2200 metara u Andama raste južnim dijelovima Sjeverne Amerike i istočnoj AustraCeroxylon klopstockiae Mart. (2), a na čak 3000 m n/v liji. I u Europi su autohtone dvije vrste. Grmasta žumara Ceroxylon alpinum Bonpl – voštana palma. Dakle s (Chamaerops humilis L.), o kojoj ćemo pisati, a koja je ekološkog gledišta teško je svrstati palme. prema Adamiču bila samonikla na otočiću Lokrumu, Osnovni limitirajući čimbenik je toplina zraka i ve istrebljena je. Na Kreti na manjim istočnim staništima ćina ih promrzne na temperaturi oko 0 oC. raste patuljasti Phoenix theoprasti-Greuter. Na našoj obali u siječnju 1947. godine kada se tem Neke paome podnose niske temperature. Među peratura zraka spustila na – 11,5 oC i zimi 1962/1963. njima se izdvaja Trachycarpus fortunei H. Wendl. godine na –8 oC, doduše kratkotrajno, palme su pro- Smrzne na –12 oC (1). Zbog toga je prilično raširena u mrzle s izuzetkom žumara, grmaste i vitke i vrsta na južnoj Europi, čak ispod Alpa – Veliko jezero (Lago zaštićenim položajima Visa i nekih drugih otoka. Maggiore). Palmi ima oko 210 rodova i 2.800 vrsta. Većina su stablašice vrlo visoke, poput datulje izmjerene visine * Dražen Grgurević, dipl. ing. krajobrazni arhitekt Rooseweltova 29, Split 45 m, ili kokosa 30 m. |