DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 24 <-- 24 --> PDF |
D. Degmečić V. Jumić: ANALIZA MORFOMETRIJSKIH KARAKTERISTIKA ROGOVLJA I NETO . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 333-344 praćenja tih parametara, odlučeno je dati prikaz tih vrijednosti nakon mirne reintegracije područja Baranje. Stanište, genetske osobine i selekcija (intervencija uzgajivača) tri su izvora moguće morfološke varijabilnosti jelenskog roga. Od ta tri elementa selekcija je zahvat kojega uzgajivači koriste od prvih pokušaja gospodarenja divljim životinjama. Selekcijom korigiramo i usmjeravamo populaciju. Selekciju, kod aktivnog gospodarenja lovnom faunom, uz uvjete staništa, koristimo kao instrument čimbenika okoline kojim usmje ravamo vanjski izgled jedinki prema postavljenom standardu vanjskog izgleda za gospodarski zrelo grlo. Jelena se u slobodnoj prirodi lovi radi trofeja, stoga ne treba čuditi da je uzgoj jelenske divljači usmjeren na uzgoj što većeg broja grla s lijepo razvijenim i velikim rogovljem. Upravo zbog toga postoji potreba za što boljim poznavanjem biologije jelena običnog, a posebno za poznavanjem zakonitosti vezanih uz rast i razvoj rogovlja (B rn a i dr. 1984). 2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Reasearch area Državno lovište “Podunavlje – Podravlje XIV/9”, smješteno je na području Baranje uz tok rijeka Dunav i Drava. Lovištem gospodari poduzeće Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Osijek (dalje HŠ). Lovište je obrambenim nasipom podijeljeno na veći poplavni dio, površine oko 20 000 ha i na zaštićeni dio, površine oko 6 000 ha. Poplavni dio čine ritske šume, dok zaštićeni dio čine mješovite šume tvrdih listača. Prije Domovinskog rata, su isparcelirana jelenska lovišta danas predstavljala cjelinu kojom je gospodarilo poduzeće “LŠG Jelen” (slika 1). Površina tog lovnogospodarskog područja prostirala se i duž rijeke Dunav u Bačkoj i iznosila oko 50 000 ha. Poznavajući biologiju jelena, osnivanje tako prostranog lovišta itekako je imalo smisla. Zajednički život u krdima, odvojenost spolova u prostoru i posebni sezonski areali aktivnosti jelenske divljači zahtijevaju velika prostranstva (B r n a 1979). Potrebno je naglasiti da danas na istom području, našom najvrednijom vrstom krupne divljači gospodari veliki broj ovlaštenika prava lova te je stoga nužno ujednačiti kriterije gospodarenja jelenom običnim na ovom području ujednačenih stanišnih uvjeta, a kao rješenje nudi se ustanovljenje uzgojnog područja (Grubešić 2006). Slika 1. Baranja je do Domovinskog rata bilo jedino područje uzgoja jelena običnog (C. elaphus), dok je danas na njenom području formirano pet važnijih lovišta i jedno područje kao poseban objekt zaštite prirode. Figure 1 Baranja was before war for independence of Croatia, one region for managening red deer (C. elaphus), today at the same region there are five more important hunting areas and one park of nature. |