DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 20 <-- 20 --> PDF |
R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332 ZAKLJUČAK - Conclusion Na osnovi fotointerpretacijom ICK aerosnimaka dobivenih podataka o stupnju oštećenosti šuma Šumskog bazena Spačva (UŠP Vinkovci), snimljenih 2. kolovoza 2005. god., mogu se izvesti sljedeći zaključci: Primjenom fotointerpretacije dobivaju se informa cije, koje se ne razlikuju od podataka dobivenih terestrički. Kod provedenih istraživanja procjenu oštećenosti na terenu i na aerosnimkama provele su iste osobe, čime je isključen utjecaj eventualnih razlika uslijed različitih opažača. Preduvjet za postizanje takvih rezultata je kvalitet no izrađen fotointerpretacijski ključ i usaglašavanje fotointerpretatora u razdoblju njegove izrade, a i kasnije. Na osnovi matematičko-statističke analize izabran je uzorak u obliku rastera. Metodom rastera se preko snimke postavila mreža točaka (100x100 m) i na svakoj točki (uzorku) interpretirane su 4 krošnje najbliže točki rastera u gornjem lijevom i desnom i donjem lijevom i desnom uglu. Na interpretiranoj površini od 5 575 ha utvrđena je srednja oštećenost (SO) svih vrsta drveća 26,18 %, ventariziranih šuma na prijelazu male i srednje oštećenosti. Što se tiče hrasta indeks oštećenosti (IO) za područje Spačvanskog bazena iznosi 45,27 %, tj. taj postatak stabala hrasta lužnjaka na snimljenom području oštećeniji je od 25 %. Za cijelo snimljeno područje (sistematski uzorak 100x100 m) po prugama snimanja ukupno je interpretirano 17 439 stabala. Na temelju rezultata interpretacije možemo zaključiti da su za sve vrste zajedno, srednja oštećenost (SO) i indeks oštećenosti (IO) najveći na pruzi 1. Postignutim rezultatima dano je ne samo trenutno stanje šuma, nego je ukazano i na stanje na terenu (potencijalna žarišta) i svrhovitost aerosnimanja, jer nam aerosnimke omogućuju u kratkom razdoblju pregled stanja na terenu, kako bi se što učinkovitije mogle predviđati mjere za ublažavanje posljedica sušenja. Interpretacijom ICK aerosnimaka ustanovljeno je stanje šumskih sastojina na snimljenom području. Aerosnimke ostaju kao trajan dokument o tom stanju. Na aerosnimkama se opažanja u svakom trenutku mogu ponoviti, provjeriti i nadopuniti, a pre flma potrebi i nastaviti. hrasta 31,80 %, jasena 17,93 %. Iz dobivenih rezul LITERATURA – References tata može se zaključiti da je stupanj oštećenosti in- Barszcz, J., J. Kozak & W. Widocki, 1993: Use of GIS and Remote Sensing to Study the Relationships between Forest Decline and Enviromental Conditions in the Silesi and Beskid Mts. (Karpaty Mts.). Zbornik referatov, Medzinarodne sympozium, Zvolen, 129–131. Butler, R., R. Schlaepfer, 2004: Spruce snag quantification by coupling colour infrared aerial photos and a GIS. Forest ecology and Management 195, 325–339. E k s tra nd , S., 1994: Close range forest defoliation effects of traffic emission assessed using aerial- photography. Sci. Total Environ. 147, 149–155. Franklin, S. E., 2001: Remote Sensing for Sustainable Forest Management. Lewis, Boca Raton, FL. Hildebrandt, G., H. Grundmann, H. Schmidtke & P. Tepassé, 1986: Entwicklung und Durchführung einer Pilotinventur für eine permanente europaeische Waldschadeninventur. Kfk – PEF 11, Karlsruhe, 84 p. Hočevar, M. & D. Hladnik, 1988: Integralna fototerestrična inventura kot osnova za smotrno odločanje u gospodarenju gozdom. Zbornik gozdarstva in lesarstva, 31: 93–120. Kalafadžić, Z., & V. Kušan, 1990: Definiranje stupnja oštećenosti šumskog drveća i sastojina. Šum. list, 114 (11–12): 517–526. Kalafadžić, Z., & V. Kušan, 1990: Ustanovljavanje stanja šuma na velikim površinama primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka. Glas. šum. pokuse, 26: 447–459. Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić & R. P ern ar, 1993: Inventarizacije oštećenosti šuma u Republici Hrvatskoj primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimki. Glas. šum. pokuse, posebno izdanje 4, 163–172. Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić & R. Pernar, 1993: Oštećenost šuma i neki čimbenici okoliša u šumskom bazenu “Spačva”. Šum. list, 117 (6–8): 281–292. Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić & R. Pernar, 1994: Experience in use of colour infrared (CIR) aerial imagery in forest decline assessment in the Republic of Croatia. Tagungsband, Symposium Photogrammetrie und Forst, Freiburg, 189–197. Masumy, A. S., 1984: Interpretationschlüssel zur Auswertung von Infrarotfarbluftbildern für die |