DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 75 <-- 75 --> PDF |
skupštine Hrvatskog šumarskog društva koju održavamo u okviru manifestacija Dana hrvatskoga šumarstva. Na 1. sjednici Upravnog i Nadzornog odbora Hrvatskoga šumarskog društva održanoj 28. ožujka 2007. godine u Zagrebu, uz nazočnost ogromne većine članova Upravnog i Nadzornog odbora raspravili smo i prihvatili sve bitne točke i tematiku koja je u nadležnosti ovih tijela. To su uz ostala Izvješća o radu i izvršenju financijskog plana 2006. godine, Izvješća Povjerenstva za popis imovine, Šumarski list i ostale publikacije, Izvješće Nadzornog odbora i mnoge druge. Kompletan materijal s te sjednice tiskan je u Šumarskom listu broj 3–4, na što smo vas podsjetili u pozivu za ovu sjednicu. Nadamo se da ste ga proučili, i da ćete ukoliko za to bude potrebe, iznijeti svoja zapažanja i dodatne prijedloge, iako se nadam i vjerujem da ćete se složiti s odlukama i zaključcima s te sjednice. O tim pitanjima, a pojasnit će ih i tajnik Delač, mogli ste puno saznati u Šumarskom listu, no moram reći nekoliko riječi o drugim aktivnostima kojima smo se bavili. Sa zadovoljstvom ističem da je gotovo tvrdoglava upornost Hrvatskoga šumarskog društva, posebice od 2000. godine do danas za osnivanjem Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, u 2006. godini urodila plodom. Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, a u suradnji s Hrvatskim šumarskim društvom u veljači 2006. godine donešen je Zakon o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Na temelju tog zakona u srpnju mjesecu 2006. godine osnovana je naša Komora koja treba omogućiti svima onima koji zadovoljavaju uvjete daljnju afirmaciju i iskazivanje svojih kreativnih, poduzetničkih, stvaralačkih i drugih sposobnosti te širokog obrazovanja stečenog na Šumarskom fakultetu. Da bi to ostvarivali, nužno je da tijela Komore koja su izabrana, zajedno s nadležnim državnim organima još intenzivnije rade na uspostavi pravne regulative, odnosno donošenja potrebnih akata, koji će sve što nam zakon omogućuje i oživotvoriti. Tu posebno mislim na Pravilnik o minimalnim uvjetima za izvođenje radova u šumarstvu, Pravilnik o sadržaju i načinu polaganja stručnih ispita i Pravilnik o licenciranju. Aktivnost Hrvatskog šumarskog društva – posebice njegove sekcije za biomasu, rezultirala je uz ostalo i osnivanjem društva kćeri Hrvatskih šuma d.o.o., Šumska biomasa d.o.o. Osnovanom društvu želimo mnogo uspjeha u radu, u nadi da će svojim radom i djelovanjem doprinijeti još racionalnijem korištenju proizvoda naših šuma. U ovom izvještajnom razdoblju osnovano je i Šumarska savjetodavna služba, za čije osnivanje je Hrvatsko šumarsko društvo još prilikom donošenja Zakona o šumama kojim je utvrđena, bilo iznimno zainteresirano. O potvrdi osnivanja te Službe suvišno je i govoriti, kada se zna da u privatnom vlasništvu imamo preko 570.000 privatnih šuma s tendencijom povećanja, jer su u tijeku postupci vraćanja šuma bivšim vlasnicima. Zbog toga su zadaci i obveze ove Službe još veći. Međutim, iako su zadaci ozbiljni, iako ima problema, što je za početak rada čak i normalno, uz podršku svih nas, ali i stvaranja svih materijalnih pretpostavki, vjerujem da će Šumarska savjetodavna služba uspješno izvršavati svoju funkciju na zadovoljstvo svih nas, a u korist šuma RH. Isto tako mogu izraziti zadovoljstvo činjenicom što se nakon petogodišnje sapunice konačno zakonski reguliralo korištenje šuma i šumskog zemljišta u svrhu podizanja višegodišnjih nasada. No, koliko smo zadovoljni tom činjenicom, toliko smo nezadovoljni nekim rješenjima u donesenim propisima. Naime, ako i možemo razumjeti mogućnosti korištenja neobraslog šumskog zemljišta za podizanje višegodišnjih nasada, ne možemo prihvatiti odredbu Zakona o šumama da se za iste namjene koristi i makija a moramo znati i ponavljati: makija je šuma. Ovo tim više, kada znamo da se upravo na područjima gdje je najviše potražnje za šumskim zemljištima, nalazi na tisuće, pa i stotine tisuća neobraslog, zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, na kojima svih godina nastaje preko 50 % šumskih požara i s te osnove trajna su opasnost za okolne šume. Isto tako teško je prihvatiti odredbe Pravilnika po kojemu se određuje naknada od 1000 kn/ha za šumska zemljišta koja bi se koristila za golf terene i neke druge objekte. U ovom trenutku aktualni su stavovi Hrvatskog šumarskog društva o planiranoj izgradnji Kanala Dunav – Sava. Hrvatsko šumarsko društvo o Kanalu Dunav – Sava imalo je nedvosmislene stavove još od vremena kada se o ovom vodotehničkom objektu samo nagađalo. Svoje stavove, i to jednoglasno, donijeli smo na našoj 110. skupštini prošle godine. Njima smo izrazili naše neslaganje s takvim zahvatom u ovaj prostor, ponajprije zbog velike vjerojatnosti negativnog utjecaja za šume Spačvanskog bazena, ali i zbog donošenja odluke o gradnji na temelju nedovoljno dugog razdoblja motrenja razine podzemnih voda, koje su uvjet opstanka ovih šuma. U najkraćem, naši zaključci su sljedeći: – Pouzdan podatak o utjecaju Kanala Dunav – Sava na šume gornjeg Bosuta te na šumu Spačvu može se dobiti dugogodišnjim motrenjem razina podzemnih voda u dvama spomenutim šumskim područjima i u prostoru između trase planiranog kanala i šume Spačve. Piezometre je potrebno postaviti po načelima šumarske biometrike u različitim staništima, odgovarajućim šumskim ekosustavima i različitim strukturnim značajkama po dobnim razredima. Računajući od postavljanja piezometara, motrenje bi a p trebalo trajati 30 godina,, pa pa nagovještaj kako je Stu |