DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 74 <-- 74 --> PDF |
ZAPISNIK 111. REDOVITE SJEDNICE SKUPŠTINE HRVATSKOGAŠUMARSKOG DRUŠTVA, održane u Delnicama 14. lipnja 2007. god. U okviru obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva, kao i svake godine, tako i ove, održana je 111. redovita sjednica Skupštine Hrvatskoga šumarskoga društva. Kako se ove godine održavaju natjecanja šumskih radnika sjekača, kao i sportska natjecanja djelatnika šumarskih institucija u Park šumi Golubinjak pokraj Delnica, sjednica Skupštine Hrvatskoga šumarskoga društva održana je u Radničkom domu u Delnicama s početkom u 11.00 h. U 13.00 održano je Savjetovanje s temom “Daljinska istraživanja u šumarstvu”, dok je Svečana akademija povodom Dana hrvatskoga šumarstva održana u 18.00 h. Nazočni: predstavnici (delegati) iz 19 ogranaka HŠD-a, članovi Upravnog i Nadzornog odbora u prošlom mandatnom razdoblju (od ukupno 102 na skupštini je bilo nazočno 83 delegata), te gosti i uzvanici, što je sveukupno iznosilo preko 200 nazočnih. Otvorivši Skupštinu mr. sc. Petar Jurjević, predsjednik HŠD-a pozdravio je sve nazočne, posebice saborskog zastupnika Željka Ledinskog, dipl. ing. šum., prof. dr. sc. Ivicu Grbca, pomoćnika ministra u MPŠVG, Božidara Longina, dipl. ing. šum., pomoćnika direktora HŠ d.o.o., kao i goste iz Bosne i Hercegovine. Prigodnim govorom nazočnima se obratio prof. dr. sc. Ivica Grbac, pozdravio je skup u ime MPŠVG zaželio uspješan rad. Istaknuo je sudjelovanje hrvatske delegacije (Grbac, Kružić) na 7. zasjedanju Foruma o šumama Ujedinjenih naroda u New Yorku, gdje je na inicijativu hrvatske delegacije 2011. godina proglašena kao Međunarodna godina šuma. Božidar Longin, dipl. ing. šum. u svom prigodnom pozdravnom govoru naglasio je značaj stručne teme “Daljinska istraživanja u šumarstvu” u današnjem gospodarenju prostorom i šumskim resursima. Željko Ledinski, dipl. ing. šum. pozvao je na bolju suradnju i zajedničko djelovanje svih šumarskih institucija pod okriljem Hrvatskoga šumarskoga društva. Ljubomir Rezo, dipl. ing. šum. pozdravio je nazočne u ime Hrvatskoga šumarskoga društva Bosne i Hercegovine i zahvalio na svekolikoj pomoći koje im HŠD ukazuje od njihova osnutka 1995. godine do danas. Nakon toga u pozivu predloženi dnevni red usvojen je bez nadopuna: 1. Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela Skupštine: a) Radnog predsjedništva (Predsjednik + 2 člana) b) Zapisničara c) Ovjerovitelja zapisnika (2 člana) d) Povjerenstva za zaključke (3 člana) 2. Izvješće o radu i poslovanju u prethodnoj godini: a) Izvješće predsjednika b) Izvješće tajnika c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista d) Izvješće Nadzornog odbora. 3. Rasprava po izvješćima i zaključci. 4. Verifikacija programa rada i financijskog plana za 2007. godinu. 5. Slobodna riječ. Ad.l a) U radno predjedništvo izabrani su: mr. sc. Josi osip ppMalna MalnaMalnar rr –– predsjednik predsjednikpredsjednik, ,, mr mrmr. .. sc. Zoran Đurđevis ić ćć i Marija Devčić, dipl. ing. šum. . b) Za zapisničara je izabran tajnik HŠD-a, Damir Delač. c) Za ovjerovitelje zapisnika izabrani su dr. sc. Josip Margaletić i mr. sc. Josip Dundović. d) U povjerenstvo za zaključke izabrani su Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., Oliver Vlainić, dipl. ing. šum. i Damir Delač, dipl. ing. šum. Ad.2 a) Izvješće predsjednika Dame i gospodo, kolege i kolegice, Zadovoljstvo mi je pozdraviti Vas i zahvaliti što ste se odazvali na poziv i što danas sudjelujete u radu 111. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 75 <-- 75 --> PDF |
skupštine Hrvatskog šumarskog društva koju održavamo u okviru manifestacija Dana hrvatskoga šumarstva. Na 1. sjednici Upravnog i Nadzornog odbora Hrvatskoga šumarskog društva održanoj 28. ožujka 2007. godine u Zagrebu, uz nazočnost ogromne većine članova Upravnog i Nadzornog odbora raspravili smo i prihvatili sve bitne točke i tematiku koja je u nadležnosti ovih tijela. To su uz ostala Izvješća o radu i izvršenju financijskog plana 2006. godine, Izvješća Povjerenstva za popis imovine, Šumarski list i ostale publikacije, Izvješće Nadzornog odbora i mnoge druge. Kompletan materijal s te sjednice tiskan je u Šumarskom listu broj 3–4, na što smo vas podsjetili u pozivu za ovu sjednicu. Nadamo se da ste ga proučili, i da ćete ukoliko za to bude potrebe, iznijeti svoja zapažanja i dodatne prijedloge, iako se nadam i vjerujem da ćete se složiti s odlukama i zaključcima s te sjednice. O tim pitanjima, a pojasnit će ih i tajnik Delač, mogli ste puno saznati u Šumarskom listu, no moram reći nekoliko riječi o drugim aktivnostima kojima smo se bavili. Sa zadovoljstvom ističem da je gotovo tvrdoglava upornost Hrvatskoga šumarskog društva, posebice od 2000. godine do danas za osnivanjem Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, u 2006. godini urodila plodom. Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, a u suradnji s Hrvatskim šumarskim društvom u veljači 2006. godine donešen je Zakon o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Na temelju tog zakona u srpnju mjesecu 2006. godine osnovana je naša Komora koja treba omogućiti svima onima koji zadovoljavaju uvjete daljnju afirmaciju i iskazivanje svojih kreativnih, poduzetničkih, stvaralačkih i drugih sposobnosti te širokog obrazovanja stečenog na Šumarskom fakultetu. Da bi to ostvarivali, nužno je da tijela Komore koja su izabrana, zajedno s nadležnim državnim organima još intenzivnije rade na uspostavi pravne regulative, odnosno donošenja potrebnih akata, koji će sve što nam zakon omogućuje i oživotvoriti. Tu posebno mislim na Pravilnik o minimalnim uvjetima za izvođenje radova u šumarstvu, Pravilnik o sadržaju i načinu polaganja stručnih ispita i Pravilnik o licenciranju. Aktivnost Hrvatskog šumarskog društva – posebice njegove sekcije za biomasu, rezultirala je uz ostalo i osnivanjem društva kćeri Hrvatskih šuma d.o.o., Šumska biomasa d.o.o. Osnovanom društvu želimo mnogo uspjeha u radu, u nadi da će svojim radom i djelovanjem doprinijeti još racionalnijem korištenju proizvoda naših šuma. U ovom izvještajnom razdoblju osnovano je i Šumarska savjetodavna služba, za čije osnivanje je Hrvatsko šumarsko društvo još prilikom donošenja Zakona o šumama kojim je utvrđena, bilo iznimno zainteresirano. O potvrdi osnivanja te Službe suvišno je i govoriti, kada se zna da u privatnom vlasništvu imamo preko 570.000 privatnih šuma s tendencijom povećanja, jer su u tijeku postupci vraćanja šuma bivšim vlasnicima. Zbog toga su zadaci i obveze ove Službe još veći. Međutim, iako su zadaci ozbiljni, iako ima problema, što je za početak rada čak i normalno, uz podršku svih nas, ali i stvaranja svih materijalnih pretpostavki, vjerujem da će Šumarska savjetodavna služba uspješno izvršavati svoju funkciju na zadovoljstvo svih nas, a u korist šuma RH. Isto tako mogu izraziti zadovoljstvo činjenicom što se nakon petogodišnje sapunice konačno zakonski reguliralo korištenje šuma i šumskog zemljišta u svrhu podizanja višegodišnjih nasada. No, koliko smo zadovoljni tom činjenicom, toliko smo nezadovoljni nekim rješenjima u donesenim propisima. Naime, ako i možemo razumjeti mogućnosti korištenja neobraslog šumskog zemljišta za podizanje višegodišnjih nasada, ne možemo prihvatiti odredbu Zakona o šumama da se za iste namjene koristi i makija a moramo znati i ponavljati: makija je šuma. Ovo tim više, kada znamo da se upravo na područjima gdje je najviše potražnje za šumskim zemljištima, nalazi na tisuće, pa i stotine tisuća neobraslog, zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, na kojima svih godina nastaje preko 50 % šumskih požara i s te osnove trajna su opasnost za okolne šume. Isto tako teško je prihvatiti odredbe Pravilnika po kojemu se određuje naknada od 1000 kn/ha za šumska zemljišta koja bi se koristila za golf terene i neke druge objekte. U ovom trenutku aktualni su stavovi Hrvatskog šumarskog društva o planiranoj izgradnji Kanala Dunav – Sava. Hrvatsko šumarsko društvo o Kanalu Dunav – Sava imalo je nedvosmislene stavove još od vremena kada se o ovom vodotehničkom objektu samo nagađalo. Svoje stavove, i to jednoglasno, donijeli smo na našoj 110. skupštini prošle godine. Njima smo izrazili naše neslaganje s takvim zahvatom u ovaj prostor, ponajprije zbog velike vjerojatnosti negativnog utjecaja za šume Spačvanskog bazena, ali i zbog donošenja odluke o gradnji na temelju nedovoljno dugog razdoblja motrenja razine podzemnih voda, koje su uvjet opstanka ovih šuma. U najkraćem, naši zaključci su sljedeći: – Pouzdan podatak o utjecaju Kanala Dunav – Sava na šume gornjeg Bosuta te na šumu Spačvu može se dobiti dugogodišnjim motrenjem razina podzemnih voda u dvama spomenutim šumskim područjima i u prostoru između trase planiranog kanala i šume Spačve. Piezometre je potrebno postaviti po načelima šumarske biometrike u različitim staništima, odgovarajućim šumskim ekosustavima i različitim strukturnim značajkama po dobnim razredima. Računajući od postavljanja piezometara, motrenje bi a p trebalo trajati 30 godina,, pa pa nagovještaj kako je Stu |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 76 <-- 76 --> PDF |
dija 0 utjecaju Kanala Dunav - Sava gotova, i pozitivna šumarska znanost i struka ne mogu prihvatiti. Prvi pouzdaniji podaci o podzemnim vodama očekuju se oko 2020. godine od spačvanskih piezometara postavljenih 1988. godine. Prije toga ne može se donijeti odluka o utjecaju Kanala Dunav - Sava na šume. - Kanala Dunav - Sava je zapravo slijepo crijevo Kanala Rajna - Majna - Dunav, koji završava na Savi i mogao bi se produžiti do Siska ili eventualno do Rugvice ispod Zagreba, uz uvjet da se Savu učini plovnom za brodove do 4000 t nosivosti i uz trošak koji zasigurno traži sredstva koja nisu značajno manja od troška izgradnje kanala. Nakon dolaska tereta u Sisak ili Rugvicu on se mora ponovno pretovariti u kamion ili željeznicu, želimo li da stigne u Rijeku. Regulacijom Save postaje upitna prirodnost i opstanak Parka prirode “Lonjsko polje”, površine 50 000 ha, s 30 000 ha vrlo vrijednih nizinskih šuma, ali i svih ostalih bogatstava značajnih za njezino zaobalje. - U skladu s člankom 35. Statuta Hrvatskog šumarskog društva doneseni zaključci obvezujući su i za sve ogranke. Ovo što sam iznio samo je dio problema s kojima se svakodnevno susrećemo. Treba biti optimist, a mi to jesmo, i nadati se da će se najveći dio njih riješiti na opće zadovoljstvo, a u korist i očuvanje šuma Republike Hrvatske. Zahvaljujem na pozornosti uz želje za uspješan rad na 111. godišnjoj skupštini Hrvatskog šumarskog društva koju održavamo i u čast Dana hrvatskog šumarstva za koje vam upućujem iskrene čestitke. b) Izvješće tajnika Shodno zaključcima 110. Redovite izborne skupštine HŠD-a ishodovano je rješenje Gradskog ureda za opću upravu za upis promjena u Registar udruga republike Hrvatske, i to novoizabranog predsjednika društva mr. se. Petra Jurjevića kao osobe ovlaštene za zastupanje HSD-a, kao i izmjene Statuta. Od 10. do 14. rujna održan je sastanak Upravnog vijeća međunarodne asocijacije Pro Silva Europa u Belgiji. Sastanku je nazočio predsjednik Pro Silva Croatia, koja je osnovana kao sekcija HSD-a, doc. dr. Igor Anić. Pro Silva Croatia aklamacijom je na tom sastanku službeno primljena u članstvo. Na sastanku se raspravljalo o visini članarine koju će uplaćivati svaka zemlja članica, a kretat će se između 200 i 700 € godišnje, ovisno o broju članova. Razgovarano je o problematici mediteranskih šuma i provedbi Pro Silva načela u gospodarenju mediteranskim šumama. Ukazano je kako su u mediteranskim šumama glavni problemi: požari, stočarstvo i lovstvo, prirodno pomlađivanje i općekorisne funkcije šuma. Oko ove problematike poseban tim sastat će se u Španjolskoj. Najavljen je kongres Pro Silva Europa 2008. godine u Svartzwaldu, o kojemu će se razgovarati na idućem sastanku 2007. godine u Irskoj. Cjelogodišnji program obilježavanja 160. obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva i 130. obljetnice neprekidnog izlaženja Šumarskoga lista, obogaćen je još jednim značajnim doprinosom šumarskoj znanosti i praksi. Naime, nakon isteka još jednoga petogodišnjeg razdoblja znanstveno-istraživačke djelatnosti u šumarstvu (2001–2005), ugovaratelji istraživačkih projekata: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut Jastrebarsko, Akademija šumarskih znanosti i Hrvatske šume d.o.o., povodom 100. obljetnice rođenja akademika Milana Anića, organizirali su 19. listopada 2006. u prostorijama Šumarskoga fakulteta znanstveno savjetovanje pod naslovom “Šumarska znanost Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodarskim prilikama”. Predočeni su rezultati istraživanja znanstvenika Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta i Akademije šumarskih znanosti. HŠD, na čelu s predsjednikom sekcije za biomasu mr. sc. Dundovićem i prošle godine bilo je aktivno na promicanju i izradi projekata korišćenja biomase kao energenta. Kao organizator ili suorganizator HŠD je organiziralo Okrugle stolove, predavanja, izložbe, promidžbene manifestacije, kao i znanstvena savjetovanja na temu biomase i obnovljivih resursa i njihove primjene u RH; sudjelovanje delegacije na kongresu CARMEN-a (Njemačka udruga za obnovljive resurse) u Wuerzburgu; manifestacija Europski dani biomase regija u okviru Dana slavonske šume u Našicama, Savjetovanje Poljoprivreda i šumarstvo kao proizvođači obnovljivih izvora energije, u organizaciji znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZU; predavanja o obnovljim resursima u okviru jesenskoga Velesajma, prezentacija toplana na biomasu u Gospiću i Ogulinu; izložba opreme za pridobivanje i korištenje biomase u Lokvama. U Osijeku je od 27–29. svibnja održan 2. stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Obnovljivi izvori energije, biomasa, bioplin, biogorivo. Uz preko 200 sudionika mr. sc. Dundović iznio je dva zapažena referata. Vezano za biomasu HŠD je poslalo prijavu na Natječaj Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodnoga gospodarstva za subvencije organizatorima znanstvenih skupova, kongresa, okruglih stolova i seminara u Republici Hrvatskoj. Natjecali smo se za sredstva potrebna za sudjelovanje kao suorganizator zajedno s Hrvatskim šumama d.o.o. na Europskim danima biomase regija u Našicama. Upravo smo dobili pozitivan odgovor od našega Ministarstva i pred potpisivanjem smo ugovora. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 77 <-- 77 --> PDF |
HŠD prisutno je u svijetu interneta svojim stranicama www.sumari.hr. Uspostavljeni sustav djeluje i održava se, a za njegov rad zadužen je kolega Meštrić. Obuhvaća sljedeće segmente: o društvu, članstvo i vijesti. Posebne su podstranice Šumarskoga lista i Akademije šumarskih znanosti, a baza su i za projekte Imenik hrvatskih šumara i Bibliografija Šumarskoga lista. Kako bi sustav vijesti bio informativniji bit će potrebno aktivirati uz središnjicu i dopisnike iz ogranaka. Isto tako potrebno je ažurirati evidenciju članstva, za što će se obučiti operateri po ograncima. Posljednji brojevi Šumarskoga lista redovito se digitaliziraju, međutim planiramo napraviti kompletnu digitalnu arhivu od preko 1000 brojeva objavljenih u 131 godini izlaženja Šumarskoga lista. Na taj način u svakome trenutku bit će zainteresiranima dostupna cjelokupna memorija naše struke. U skladu s tim nabavljen je specijalni skener i u postupku je nabavka ostale potrebne opreme za taj veliki zahvat. Početkom 2007. odazvali smo se na zamolbu “Poslovnog kluba Popovača” (Udruženja privrednika s toga područja) da ih upoznamo s korištenjem obnovljivih energetskih resursa i ponovimo zajedno s njihovim članovima prošlogodišnju vrlo poučnu i uspješnu stručnu ekskurziju u Gradišće. Pošto su na lanjskoj ekskurziji sudjelovali većinom članovi staroga saziva UO HŠD-a, ovom prilikom i novi saziv imao je priliku upoznati to vrlo interesantno područje. Ekipa HŠD-a od 27. siječnja do 3. veljače sudjelovala je na 39. EFNS-u u Brussonu u Italiji. Opširnije izvješće o tome možete pročitati u ŠL 1–2/2007. Ovdje je važno napomenuti da smo prema kalendaru natjecanja 2011. godine mi šumari hrvatske domaćini ovoga velikog natjecanja. Za prihvaćanje istog potrebno je osigurati svu potrebnu infrastrukturu i dovršetak izgradnje započetoga biatlonskog centra u Mrkoplju. Taj zahtjevan projekt moguće je ostvariti samo uz punu suradnju i potporu MPŠVG, Hrvatske vojske te Županije i lokalne samouprave. Namjeravamo uskoro zamoliti za prijem delegacije HŠD kod našega ministra gospodina Čobankovića i upoznati ga sa važnošću ove velike šumarske manifestacije, s njenom 40. godišnjom tradicijom te ga zamoliti za podršku i pokroviteljstvo. Krajem ožujka ekipa HŠD-a nastupila je na Alpe- Adria natjecanju u Sextenu pokrajina Južni Tirol u Italiji, već deset godina održavano natjecanje u skijaškim disciplinama šumara Slovenije, Austrije, Italije i Hrvatske. Napokon je krajem prošle godine Fakultet kemijskoga inženjerstva i tehnologije napustio prostor Šumarskoga doma. Upoznati ste sa dugogodišnjim sporom koji vodimo zbog njihova neplaćanja na jamnine. Prostor je zatečen u strahovito zapuštenom stanju i nakon izvršenoga uvida sudskog vještaka, sobe su očišćene od ostataka namještaja i ostaloga otpada. Pismom namjere prostorije su ponuđene poslovodstvu HŠ d.o.o. za proširenje poslovnoga prostora. Nakon njihova pristanka napravljen je projekt uređenja i poslije obavljene javne nabave krenulo se s radovima uređenja. Sastavljen je i usuglašen tekst ugovora i zakupu poslovnog prostora i dan je na potpisivanje. Upravo su radovi pred završetkom i slijedi primopredaja. Radovi na uređenju dvorišnog pročelja Šumarskoga doma na strani koju koristi Institut za međunarodne odnose dovršeni su i u tijeku su radovi na ostalom dijelu. Na zgradi Šumarskoga doma prošle i ove godine postavljena je zaštita protiv groma, napravljen je sustav ventilacije podrumskoga prostora i izmijenjen je glavni strujni kabel između podruma i 1. eta- že zgrade. Nabavljen je novi financijsko-knjigovodstveni računarski program za obradu podataka, i s tim u vezi nova računala. Velika dvorana Šumarskoga doma opremljena je multimedijalnom opremom. U travnju smo zajedno s Šumarskom savjetodavnom službom u prostorijama ŠD održali Okrugli stol na temu “Uloga i zadaci Šumarske savjetodavne službe”. Uvodno izlaganje o organiziranosti ŠSS podnijela je ravnateljica Suzana Trninić, zatim je o stanju privatnih šuma u RH govorio mr. sc. Ivica Milković, šef službe za uređivanje šuma. Plan izrade programa gospodarenja za privatne šume izložio je mr. sc. Robert Ojurović, dok je o stanju i organiziranosti privatnih šuma u Republici Austriji govorio gosp. Klaus Friedel iz Štajerske komore poljoprivrede i šumarstva. Sljedila je rasprava. Opširnije izvješće pripremiti će se za tiskanje u Šumarskome listu. Na vijeću Pro Silva Europa u Irskoj od 12–17. svibnja 2007. godine sudjelovala je i hrvatska delegacija (Jurjević, Dundović, Jakovac i Delač). Posjetili smo dva Nacionalna parka, plantaže smreke sađene u nekoliko navrata, kao i mješovite šume bukve, jasena smreke i duglazije kojima gospodari irska firma Coillte, ista koja je radila projekt restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o. Izvješće s ovoga vijeća moći ćete pročitati u Šumarskom listu 5–6/2007. godine. 18. svibnja na idiličnom prostoru Lividrage, u srcu njegova Gorskoga kotara, akademik Dušan Klepac dobio je dostojno obilježje. Uz prisutnost nekoliko stotina šumara, sve redom profesorovih učenika, ali i nemalog broja drugih štovatelja njegova rada, spomenik je otkrio akademikov sin g. Vedran Klepac. Autohtoni vapnenački monolit u okrilju bora krivulja, primjereno će podsjećati sve šumare a i ostale |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 78 <-- 78 --> PDF |
posjetitelje Lividrage, na ovog velikog čovjeka. Ova aktivnost na tragu je akcije HŠD-a da svaki ogranak na svom području podigne spomen-obilježje svojim istaknutim članovima. U tijeku je javna rasprava prostornog plana kanala Dunav – Sava. Napisali smo otvoreno pismo s našim stavom oko izgradnje ovoga kanala. Pismo je poslano Predsjedniku Mesiću, Premijeru, MPŠVG, Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, Šumarskom fakultetu i Institutu, poslovodstvu Hrvatskih šuma d.o.o., voditeljima UŠP, Zavodu za prostorno planiranje u Osijeku, slavonskim dnevnim novinama i članovima UO HŠD-a. Pismo možete pročitati na Web stranicama HŠD-a i u ovom broju Šumarskog lista. Upravo pred Dane hrvatskoga šumarstva tiskana je knjiga, nažalost nedavno preminuloga kolege Mije Matezića “Priče bez naslova”, u izdanju HŠD-a. Promociju je imala u utorak 12, lipnja pred osnovcima goranskih škola i izazvala je opće oduševljenje. Svakome ogranku bit će podijeljeno 50-tak primjeraka, kako bi i u svojim sredinama napravili promocije i na taj način približili djeci prirodu, promičući našu struku. Ogranci HŠD-a aktivno su sudjelovali u radu sre dišnjice i na vlastitom području. Predavanjima, okruglim stolovima i stručnim ekskurzijama educirali su članstvo i promovirali šumarsku struku. c) Izvješće glavnog urednika Šumarskoga lista Tijekom 2006. godine tiskano je 6 dvobroja “Šumarskoga lista” na sveukupno 624 stranice, uključivši korice s naslovnom fotografijom, riječju glavnoga urednika, uputama autorima i entomološkim prilogom na zadnjoj stranici korica s 4 fotografije. Časopis se sastoji od znanstvenih i stručnih članaka, različitih obavijesnih napisa iz šumarske znanosti i struke te napisa iz Hrvatskoga šumarskoga društva, dakle tri komponente koje prate sadržaj od prvoga brojaizvornih, do danas. pripadaju u skupiniu 2 prethodnoga Znanstvenih članaka ima 26 između kojih je 16 priopćenja, 8 su pregledni članci, a izvan znanstvene vornih, 24 pr riopćenja, 8 su kategorije su 4 stručna članka. Iz područja šumski ekosustavi tiskano je 15 članaka (ekologija, dendrologija, fitocenologija, genetika, lovstvo) iz područja uzgajanja šuma 5, iskorišćivanja šuma 5, zaštite šuma 3, dendrometrije, daljinskih istraživanja i GIS-a 1, te uređivanja šuma i šumarske politike 1. Ostali sadržaj ima sveukupno 100 napisa i to u rubrikama Izazovi i suprotstavljanja, Aktualno, Obljetnice, Znanstveni i stručni skupovi, Zaštita prirode, Šum povijesti šumarstva, Iz Hrvatskoga šumarskoga društva, In memoriam i zadnji omot B. Hrašovca sa 6 skupina kukaca: Uši šiškarice (Cynipidae, Hymenoptera), Leptiri žućaka (Goneopterix rhamni L.), Božje ovčice, Lastin rep (Papilio machaon L.), Mrazovci i Porodica Limexylonidae. Ovaj značajan prilog našem časopisu koji tiskamo već godinama dobro je prihvaćen od struke jer ukazuje na sve veće značenje pretežito štetnih kukaca, a uspješne fotografije u boji omogućuju determinaciju štetnika (2003. god. HŠD je tiskalo posebnu knjižicu – preslik ovoga priloga, džepnog formata, a od 2004–2007. imamo novih 20 priloga, pa bi bilo dobro u dogledno vrijeme tiskati novi preslik). Prošla godina bila je u znaku obilježavanja 160 godina Hrvatskoga šumarskoga društva i 130 godina neprekidnoga izlaženja “Šumarskoga lista”, pa smo u časopisu izvještavali o svim značajnim događanjima za ove obljetnice. Kako je ovo bila i izborna godina, izborom novoga Upravnog odbora, dobili smo i novi Uređivački savjet Šumarskog lista. Zahvaljujući vrlo uspješnim fotografijama ing. Arača u 6 napisa i prof. Kranjčeva u 22 napisa, naš časopis obogaćen je raznolikošću biljnoga svijeta, zaštićenim biljnim vrstama i dijelovima krajobraza njihova pridolaska. U znanstvenome dijelu časopisa najviše članaka objavili su šumari fitocenolozi, što ukazuje na još nedovoljnu vegetacijsku istraženost naših lijepih šuma, iza njih slijede iskorišćivači, uzgajivači, lovci i genetičari. Za pohvaliti je tim koji radi na istraživanju žute i bijele imele, predvođen izv. prof. dr. Marilenom Idžojtić, koji sustavno obrađuje tu poluparazitnu biljku u šumama čitave Hrvatske, a značajan je i članak mr. sc. Josipa Karavle o zelenoj potkovi grada Zagreba s prijedlogom njezine obnove. Svi članci podložni su recenziji. Prvu recenziju obavlja urednik s urednikom područja, i ako članak nema dovoljnu razinu vraća se autoru, a ako zadovoljava šalje se recenzentu izvan Uredničkoga odbora, pa se tako izbjegava sigurna negativna recenzija. Tiskali smo i skraćene magisterije kako bi naše pretplatnike obavijestili o toj kategoriji znanstvenoga rada, uz navođenje institucije te mentora i članova povjerenstva. Kao i do sada obaviješćujemo o članovima koji su nas zauvijek napustili. U ovoj godini tiskana su dva dvobroja Šumarskoga lista na 206 stranica, s 5 izvornih znanstvenih članaka, 1 prethodnim priopćenjenjem, 2 pregledna, 3 stručna članka i još 32 napisa u raznim rubrikama. U pripremi je broj 5–6/2007. s 4 izvorna znanstvena rada, 1 prethodnim priopćenjem i 14 drugih napisa u raznim rubrikama i samo se očekuju tekstovi s ovogodišnjih Dana hrvatskoga šumarstva koji su upravo u tijeku, pa da i ovaj broj damo u tisak. Od ostalih tiskovina možemo spomenuti pripremne radove, zajedno s Akademijom šumarskih znanosti, na ski štetnici, Knjige i časopisi, Novi doktori znanosti, Iz |