DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 67 <-- 67 --> PDF |
AKTUALNO O kanalu Dunav – Sava pisali smo u više navrata i glede toga projekta svima je poznato mišljenje šumarske struke. Ovih dana Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, raspisalo je javnu raspravu o kanalu Dunav – Sava. Hrvatsko šumarsko društvo ponovno je reagiralo i uputilo svoje mišljenje na adrese: Predsjednika RH, Vlade RH, Hrvatskoga sabora, MPŠVG, Hrvatskih šuma d.o.o., razne NVO i druge zainteresirane. U nastavku dajemo na znanje odnosnu predstavku. O KANALU DUNAV – SAVA SA ŠUMARSKOGA STAJALIŠTA Utjecaj promjena vodnih odnosa na nizinske šume Iz dosadašnjega šumarskoga iskustva različiti vodotehnički zahvati u šumovitim prostorima riječnih dolina Save, Drave i Dunava izazivali su promjene vodnih odnosa i staništa nizinskih šuma te fiziološko slabljenje i sušenje šumskoga drveća, i to ponajprije hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Lužnjak je ekološki i gospodarski najvrednija vrsta nizinskih šuma s uskom ekološkom valencijom u odnosu na vodu kao ekološki čimbenik. Ako razina podzemne vode padne trajno do 0,5 m, korijenje se mladih lužnjakovih stabala može adaptirati. Kod stabala starijih od 40 godina to se svojstvo gubi, a kako u Spačvi, najvećoj cjelovitoj šumi hrasta lužnjaka u Europi, prevladavaju starije i stare lužnjakove šume, stabla su vrlo osjetljiva na trajni pad razine podzemne vode. Premalo i previše vode fiziološki nepovoljno utječe na hrast lužnjak pa su promjene vodnih odnosa izazvane vodotehničkim zahvatima prouzročile sušenje više milijuna kubnih metara hrasta lužnjaka u prošlom stoljeću u Hrvatskoj. Takva sušenja, koja su pretežito imala značenje ekoloških katastrofa, dogodila su se u Pokupskim šu- mama kod Karlovca (kanal Kupa – Kupa i autocesta Zagreb – Karlovac), Turopoljskom lugu i u šumi Kalje (kanal Sava – Odransko polje), u Posavskim šumama između Sunje i Hrvatske Dubice (melioracija bosanskodubičke ravni), u šumi Spačvi 1932. godine (izgradnja zaštitnoga nasipa uz rijeku Savu), u poplavnim šumama uz hidroelektrane Varaždin, Čakovec i Dubra va, te u gotovo svim dijelovima nizinskih šuma u Hrvatskoj samo nešto manjega opsega. Kanal Dunav - Sava (KDS) do danas je najveći planirani vodotehnički zahvat u šumoviti prostor istočne Slavonije, koji bi zasigurno izazvao nepovoljan utjecaj na nizinske šumske ekosustave. Promjenu staništa koju izazove vodotehnički zahvat uglavnom se odnosi na podzemnu vodu, na njezino sniženje ili povišenje, što je za hrast lužnjak ili presuho ili premokro. U staništima nizinskih šuma pod utjecajem KDS izostat će kolebanje podzemne vode, što je također vrlo nepovoljno za uspijevanje hrasta lužnjaka i ostalih vrsta drveća. Medu šumama ugroženima budućim utjecajem KDS nalazi se cjelovita šuma Spačva površine preko 40 000 ha sastavljena pretežito od hrasta lužnjaka (70 %). Spačva ima golemo bioraznolikosno, genetsko, prirodozaštitarsko te vrlo naglašeno ekološko zatim ekološko-fiziološko značenje (vezivanje ugljika koji smanjuje opasnost od učinka “staklenika atmosfere” i ublažava globalno zatopljenje). Godišnji prirast šumskoga drveća iznosi u Spačvi 294.903 mČ korisnoga drva, čija prosječna cijena na našem tržištu iznosi 13.978.047 € . Općekorisna godišnja vrijednost iznosi prema načinu procjene u EU-u 420 milijuna € . Navedeni je iznos tek pokušaj kako bi se praktički neprocjenjiva vrijednost te prirodne europske oaze ipak nekako procijenila zbog usporedbe s predloženom investicijom. Mišljenje Hrvatskoga šumarskoga društva koje predstavlja šumarsku struku i znanost Primjedbu o nepovoljnom utjecaju KDS na nizinske šume dao je predstavnik šumarstva u replici na znanstvenoj raspravi “Uloga i značaj višenamjenskoga kanala Dunav – Sava” održanoj 3. ožujka 1989. godine u Vinkovcima. Raspravu je organizirala Privredna komora Slavonije i Baranje iz Osijeka i Biotehničkoznanstveno- nastavni centar Sveučilišta u Osijeku. Na raspravi je sudjelovalo 159 pretežito vodoprivrednih djelatnika i samo 13 šumara. Raspravu koju je vodio ondašnji sekretar za vodoprivredu SRH Branko Bergman išla je u prilog izgradnje KDS, a o njegovu utjecaju na okoliš nije se raspravljalo osim spomenute šumarske replike. Poslije osamostaljenja Hrvatske KDS je dobio zeleno svjetlo od Vlade Republike Hrvatske, koja zasigurno nije bila informirana o stajalištu šumarske znanosti i struke te zaštitara prirode i okoliša jer su ta stajališta prešućena. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Šumarskomu fakultetu Sveučilišta u Zagrebu povjerena je 1996. izrada Studije o utjecaju na šume KDS. Tim Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izradio je 1997. godine Studiju o utjecaju na šume, u kojoj se utvrdilo kako će KDS nepovoljno utjecati na šume gornjega Bosuta i na šumu Spačvu te da je potrebno zadržati dosadašnje vodne prilike podzemnih i površinskih voda. Budući da se radi o golemoj prirodnoj i gospodarskoj vrijednosti te nedostatku relevantnih podataka o podzemnim vodama koje su presudne za opstanak nizinskih šuma, ali i na dokazane promjene globalne klime, predlažemo da se radi pouzdanosti podataka obave dugoročna 30-godišnja istraživanja razine podzemnih voda, računajući vremenski od prvih postavljenih piezometara u Spačvi krajem 80-ih godina prošloga stoljeća. Kako je stratigrafija prostora na koji bi utjecao KDS, osim same trase kanala koja pokazuje raznolikost, praktično nepoznata, potrebno je postaviti piezometre od trase KDS do šume Spačve kako bi se utvrdio intenzitet opskrbe šume podzemnom vodom koja teče podzemnim tokovima (aquiferima) od zapada prema istoku u smjeru šume Spačve. Raznolikost stratigrafije, ali i klimatske promjene koje odstupaju od uobičajnih zbog globalne promjene klime, ukazuju i prisiljavaju na dugoročna istraživanja. O utjecaju KDS na šumske ekosustave raspravljalo se na sastanku u organizaciji Ogranka Šumarskoga društva u Vinkovcima u siječnju 1999. godine. Upozorilo se na nepovoljan utjecaj KDS na nizinske šume bliže i dalje njegove okolice. Investitor je tada prekinuo suradnju sa Šumarskim fakultetom u Zagrebu i rad na izradi Studije o utjecaju KDS na šumske ekosustave povjerio poslušnoj ekipi male privatne tvrtke s dva šumarska stručnjaka. Tu odluku poduprli su neki činovnici u tadašnjoj Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša. Nakon toga sve se odvija kako je to lobi zamislio bilo da se radi o izboru recenzenata ili povjerenstva za prihvaćanje Studije o utjecaju KDS na šume. Kako smo čuli, Studija o utjecaju KDS na šume navodno je pozitivna i daje zeleno svjetlo za njegovu izgradnju. Poslije smo čuli da je rasprava za koju nismo dobili poziv navodno obavljena. Prema novijim obavijestima o KDS (tjednik Business od 21. 11. 2006. godine, sugovornik novinaru bio je koordinator projekta KDS prof. dr. sc. Josip Marušić) of. gradnja kanala započet će 2010., a završiti 2020. godine, ., a ali se već u proljeće 2007. godine treba započeti izvoditi dio profila i objekata na dijelu KDS od Save do Cerne, dakle u dijelu koji je kritičan zbog nepovoljnoga utjecaja na šume gornjega Bosuta i šumu Spačvu. Razlog trenutačnomu početku radova jest navodno osiguranje materijala za autocestu Vc koji je, međutim, po mišljenju stručnjaka za to neupotrebljiv, kao i navodnjavanje 8 000 ha poljoprivrednih površina onečišćenom savskom ili pak dunavskom vodom, što ima za posljedicu onečišćenu hranu. Jedini pravi razlog za takav početak radova jest što prije zakopati u trasu kanala kako bi se omalovažile sve zakonske obveze, a posebno mišljenje prve Studije o utjecaju KDS na šume te mišljenje zaštitara prirode i okoliša o nepovoljnom utjecaju toga mastodonta na naš očuvani prostor neprocjenjive vrijednosti. Još je značajno napomenuti, ako se ide u kanalizaciju Save radi transporta brodovima, na isti se način ugrožavaju svi prirodni ekosustavi Posavine. Smatramo kako je početak gradnje KDS 2007. godine nezamislivo kršenje zakonskih propisa, skrivanje Studije o utjecaju na šume KDS od šumarske znanosti i struke te isto tako i nepriznavanje brojnih direktiva FFH (direktiva Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa te divljih životinjskih i biljnih vrsta), Direktiva o očuvanju divljih ptica (direktiva Vijeća 79/409/EEZ, Okvirna direktiva o vodama WFD, Direktiva Vijeća 2000 (60EC) te konvencija: Dunavske, Bonnske, Bernske, Ramsarske, Espo (Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica). Republika Hrvatska potpisala je navedene direktive i konvencije EU-a. Prilikom izrade Studije o utjecaju KDS na okoliš u dogovoru s hidrolozima predložili smo navodnjavanje slavonskih njiva čistom vodom koja bi dolazila cijevima iz akumulacija na Papuku i Psunju, dok bi promet robe koji brodovima dolazi Dunavom trebalo usmjeriti Vuko željeznicom od dd Vukovarske luke, koja se sada proširu , Rije je na Dunavu, d ddo oo Riječke luke novoizgrađenom nizin skom prugom. Kada smo nedavno zamolili koordinatora KDS za uvid u novu studiju o utjecaju na šume, koji je tada predlagao i zajedničko savjetovanje vodoprivrednika i šumara u organizaciji Akademije tehničkih znanosti, nismo dobili odgovor. Osvrt na Javnu raspravu o prostornom planu kanala Dunav-Sava raspisanu u travnju 2007. od strane Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja i graditeljstva U Prostornom planu Kanala Dunav-Sava šume i sativno su navedene, ispušteni su neki šumski ekolovstvo oskudno su opisani u potpoglavljima 1.3.4.5., sustavi, i samo djelomično se spominju vjerojatne štete 1.,4.4.4. i 3.3.7. Šume na koje će kanal utjecati tak-koje će prouzročiti kanal na šumama i u lovstvu. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 69 <-- 69 --> PDF |
U potpoglavlju 3.3.7. neargumentirano se spominju hidrotehničke mjere koje će navodno otkloniti sve štete. 3.3.7. Šumsko zemljište, lovišta i divljač (str. 171) a) Šumsko zemljište i zaštita šuma U 6. pasusu tvrdi se: Kako su dosadašnja istraživanja na terenu, kao i simulacije budućeg stanja temeljena na tim istraživanjima, zatim poznavanje zastupljenosti pojedinih biljnih zajednica i poznavanje optimalnih uvjeta rasta tih zajednica utvrdila da, ukoliko se izgradnjom kanala bude postigao optimalni nivo i režim podzemnih voda pozitivni efekti na šume daleko nadmašuju štete. Ova tvrdnja je potpuno neutemeljena budući da su mjerenja razina podzemnih voda obavljena u prekratkom godišnjem nizu, pa se prema načelima šumarske biometrike ne mogu dobiti pouzdani podaci za donošenje odluke o utjecaju kanala na šume. Zbog pouzdanost podataka koji su usko povezani uz klimu potreban je niz neprekinutoga mjerenja razina podzemnih voda od najmanje 30 godina. Navodna optimalna razina podzemne vode uivjetovana kanalom čiji vodostaj ima stalnu visinu, nema prirodno kolebanje koje se tijekom godine neprekidno mijenja a pokazalo se potrebnim za šumsko drveće nizinskih šuma. To kolebanje nije moguće postići vodotehničkim mjerama. U 7. pasusu tvrdi se: U cilju zaštite potrebno je zadržati dosadašnje vodne prilike podzemnih i površinskih voda, odnosno potrebno ih je poboljšati ukoliko su uslijed klimatskih promjena oni postali nepovoljni za šumu. Navedena mjera može se realizirati hidrotehničkim objektima na kanalu. Zadržavanje dosadašnjih vodnih prilika podzemnih i površinskih voda postoji bez izgradnje kanala, a realiziranje tih mjera hidrotehničkim objektima na kanalu pripada u područje utopije. Različitost stratigrafije matičnoga supstrata (koji djelomično ulazi u ekološki profil šumskog tla) kao i različitost položaja slojeva samoga tla, uvjetuju raznolikost razine kapilarne vode potrebne šumskome drveću. To je današnje prirodno stanje opskrbe šumskoga drveća potrebnom podzemnom vodom koja dolazi podzemnim tokovima u šumska staništa. Procjeđivanjem kišnice ili poplavne vode također se stvaraju zalihe podzemne vode. Ukupna količina oborina nije, međutim, dovoljna za sveukuponu potrebu hrastu lužnjaku za uspijevanje (transpiracija, fotosiunteza) Smatramo da će kanal svojim dubokim profilom presječi tokove podzemnih voda sa sjevero-zapada koji podzemnim tokovima opskrbljuju šume Spačvanskoga bazena. Zaključak Pouzdan podatak o utjecaju KDS na šume gornjega Bosuta te na šumu Spačvu može se dobiti dugogodišnjim motrenjem razina podzemnih voda u dvama spomenutim šumskim područjima i u prostoru između trase planiranoga kanala i šume Spačve. Piezometre je potrebno postaviti po načelima šumarske biometrike u različitim staništima, odgovarajućim šumskim ekosustavima i različitim strukturnim značajkama po dobnim razredima. Računajući od postavljanja piezometara, motrenje bi trebalo trajati 30 godina, pa nagovještaj kako je Studija o utjecaju KDS gotova i pozitivna šumarska znanost i struke ne mogu prihvatiti. Prvi pouzdaniji podaci o podzemnim vodama očekuju se oko 2020. godine od spačvanskih piezometara postavljenih 1988. godine. Prije toga ne može se donijeti odluka o utjecaju KDS na šume. KDS je zapravo slijepo crijevo kanala Rajna-Majna- Dunav koji završava na Savi i mogao bi se produžiti do Siska ili eventualno do Rugvice ispod Zagreba uz uvjet da se Savu učini plovnom za brodove do 4 000 t nosivosti i uz trošak koji zasigurno traži sredstva koja nisu značajno manja od troška izgradnje kanala. Nakon dolaska tereta u Sisak ili Rugvicu on se mora ponovno pretovariti u kamion ili željeznicu želimo li da stigne u Rijeku. Regulacijom Save postaje upitna prirodnost i opstanak Parka prirode “Lonjsko polje” površine 50 000 ha s 30 000 ha vrlo vrijednih nizinskih šuma, ali i svih ostalih bogatstava značajnih za njezino zaobalje. Smatramo kako je jedino pravo rješenje i veliki financijski dobitak za Republiku Hrvatsku odustajanje od KDS i osiguranje dobroga željezničkoga prijevoza od Vukovarske luke do Lučke uprave Rijeka i Lučke uprave Ploče. Sredstva predviđena za KDS iz proračuna Republike Hrvatske bilo bi vrlo isplativo uložiti u klaster prerade hrasta lužnjaka koji je sirovinski temelj za razvitak prema Tehnološkoj platformi šumarskoga sektora - FTP (Europian Forest Based Sektor Technology Platform) izloženoj na međunarodnoj konferenciji održanoj u Finskoj 22. i 23. studenoga 2006. godine pod naslovom “Kako ubrzati inovacije u šumarskom sektoru” s dvije teme: inovativnost i istraživanje. Klaster prerade hrasta lužnjaka ima izvrsnu osnovicu za brzi razvoj tehnološke platforme šumarskoga sektora u Hrvatskoj, što bi zasigurno podiglo kakvoću života slavonskoga pučanstva. Predsjednik Hrvatskoga šumarskoga društva mr. sc. Petar Jurjević |