DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 55 <-- 55 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 5–6, CXXXI (2007), 257-265 UDK 630* 450 + 451 UTJECAJ EUROPSKOGA DABRA (Castor fiber L.) NA ŠUMSKI EKOSUSTAV GOSPODARSKE JEDINICE “TUROPOLJSKI LUG” INFLUENCE OF EUROPEAN BEAVER (Castor Fiber L.) ON THE FOREST ECOSYSTEM OF THE MANAGEMENT UNIT “TUROPOLJSKI LUG” Josip MARGALETIĆ1, Marijan GRUBEŠIĆ2, Tomislava KALVI3, Goran VIDEC4 SAŽETAK: Istraživanje utjecaja europskoga dabra (Castor fiber L.) na šumski ekosustav gospodarske jedinice “Turopoljski lug” obavljeno je u lipnju 2006. godine u šumskoj zajednici Genisto elatae-Quercetum roboris Ht. 1938. Rad se sstojao od analize zastupljenosti vrsta biljaka na terenu, broja oštećenog drveća i grmlja od dabrova, te mjerenja visine oštećenja i promjera ispod mjesta oštećenja na šest transekata dužine od 16,50 m do 37,80 m i širine dva metra. Aktivnost dabrova duž korita rijeke Odre analizirana je na transektu dužine 250 metara, postavljenog paralelno na 15 metara od obale s vodotokom. Postotak oštećenog drveća i grmlja utvrđen je na uzorku od 523 biljke, dok je mjerenje visine oštećenja i promjera ispod mjesta oštećenja obavljeno na uzorku od 200 biljaka. U uzorku pregledanih biljaka utvrđeno je da je bilo 85,09 % neoštećenih, 4,02 % staro oštećenih, 7,65 % staro oborenih, 0,19 % svježe oštećenih, te 3,06 % svježe oborenih. Najčešće oštećivane vrste bile su A. campestre (37 %) i Crataegus sp. (12 %). Ključne riječi: europski dabar (Castor fiber L.), nizinske šume, aktivnost, oštećenost, biljke, hrana UVOD – Introduction Europski dabar (Castor fiber L.) je životinjska vrsta storno udaljenih staništa u Europi: Francuska (rijeka koja je nekada bila rasprostranjena na cijeloj sjevernoj Rhone), Njemačka i Poljska (rijeka Elba), Norveška polutki (Barisone i dr. 2006). Do danas nedovoljno (južni dio) i Rusija (na širem području). Povijesni areal razjašnjeni uzroci doveli su do naglog pada brojnosti dabra obuhvaćao je cijelu Hrvatsku, iz koje je nestao ove vrste tijekom 17. i 18. stoljeća u cijelom području krajem 19. stoljeća (Grubešić i Krapinec 1998). njenog arela (Grubešić i Krapinec 1998). SuEuropski dabar je semiakvatična životinjska vrsta i stavnim nestajanjem gotovo je istrijebljen, pa ga se najveći glodavac sjeverne Zemljine polutke. Masivne je potkraj 19. stoljeća moglo sresti kao autohtonu živo-i zdepaste građe, izvrstan plivač i ronilac, što mu omo tinjsku vrstu na nekoliko sljedećih ograničenih i pro-gućava građa tijela. Zubi glodnjaci i snažne čeljusti omogućuju mu grizenje drva te rušenje stabala (Shar- Doc. dr. sc. Josip Margaletić, Šumarski fakultet Sveučilišta pe i Rossel 2003). Živi na vodotocima i vodenim u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, p.p. 422, 10002 Zagreb površinama obraslih močvarnom vegetacijom zeljastih i 2 Izv. prof. dr. sc. Marijan Grubešić, Šumarski fakultet Sveučilišta drvenastih vrsta. Osnovni stanišni uvjet za dabra je u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, stalna i dovoljno duboka voda (minimalno 30 cm). p.p. 422, 10002 Zagreb Tomislava Kalvi, dipl. ing., D. Duchača 20, 34 550 Pakrac Ukoliko nastanjuje manji vodotok koji ponekad postaGoran Videc, dipl. ing., Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva je previše plitak, na njemu gradi branu kako bi osigui vodnoga gospodarstva, Uprava šumarstva, rao dovoljnu razinu vode i zaštitio ulaz u nastambu. Avenija grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb 257 |