DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 49 <-- 49 --> PDF |
J. Ćavlović, K. Teslak, M. Božić, D. Kremer, Z. Spajić: RAST I PRIRAST CRNOGA ORAHA . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 247-256 cijal staništa za crni orah u istočnoj Hrvatskoj, jednak ili veći u odnosu na neke zemlje Europe (Hr ib et al., 2003, Nicolescu, 1998). Ako se detaljnije promatra rast visine stabala “B”, vidljivo je da je u početku (do 13 godina) taj razvoj bio ubrzan, nakon čega dolazi do naglog opadanja i usporavanja visinskog rasta. Vjerojatno je analizirano stablo u dobi od 12 do 13 godina izgubilo povoljan položaj u sastojini, odnosno prerasla su ga okolna konkurentska stabla, te mu onemogućila normalan rast u visinu. Generalno analizirajući visinski prirast crnoga oraha, može se zaključiti da je on u mladosti vrlo velik, čak više od jednog metra godišnje. Kulminacija visinskog prirasta nastupa prije desete godine života stabala (slika 2b). Tako kod stabla “A” kulminacija tečajnog godišnjeg prirasta stabla u visinu nastupa u 9. godini i iznosi 1,23 m, kod stabla “B” u 7. godini i iznosi 1,08 m (Tablica 2), te kod stabla “C” već u 3. godini i iznosi 1,10 m. Kulminacija prosječnog visinskog prirasta kod stabla “A” se događa u 18. godini i iznosi 0,84 m godišnje, kod stabla “B” u 15. godini i iznosi 0,74 m godišnje, a kod stabla “C” već u 6. godini i iznosi 0,78 m (Tablica 2). Stablo “A” u 51. godini ima visinu od 29,1 m, a stablo “B” u dobi od 61 godine 24,2 m. Obrazlo- Slika 2. Izjednačene krivulje rasta (slika 2a), odnosno tečajnog i prosječnog prirasta (slika ženje razlika visinskog rasta dva na 2b) visine analiziranih stabala crnoga oraha. vedena stabla temelji se na različito- Fig. 2 Fitted curves of height growth (Fig. 2a), and current and mean annual height sti kvalitete staništa te sastojinskih increment (Fig. 2b) of analyzed black walnut trees. uvjeta u kojima su stabla rasla. S druge strane, rast stabla “C” u visinu je daleko iznad rasta stabala “A” i “B” tijekom prvih 10 između stabala “A” i “B” (slično kao kod rasta stabala godina njihova života. Pitanje je u kojoj je mjeri to razli u visinu). Iz slike 3a jasno se vidi da prsni promjer ka između genetskih razlika između tri pojedinačna sta srednjih stabala sastojine u dobi od 50 godina iznosi bla, razlika u sastojinskim prilikama u neposrednom oko 25 cm. To je dvostruko manje u odnosu na kulture okolišu stabala tijekom njihova razvoja, ili u kojoj mjeri crnoga oraha u Sjevernoj Americi, gdje se u toj dobi se radi o izmijeni stanišnih uvjeta u korist crnoga oraha postižu promjeri od preko 50 cm (Phares, 1973, u odnosu na razdoblje prije 50–60 godina. Schlesinger & Funk, 1977). Takva razlika može Analiza debljinskog rasta i prirasta crnog oraha se objasniti velikim početnim brojem biljaka prilikom podizanja kulture i manje intenzivnim gospodarenjem Na slikama 3a i 3b prikazane su izjednačene krivu u odnosu na kulture crnoga oraha u Sjevernoj Americi. lje rasta te tečajnog i prosječnog prirasta prsnoga pro Krajina (1973) napominje da bi se uz optimalan broj mjera primjernih stabala. stabala u našim prilikama, dimenzije furnirske oblovi Analizirajući rast prsnog promjera pojedinih staba ne mogle postići u dobi od oko 60 godina, a da bi se s la može se jasno uočiti razliku u rastu prsnog promjera obzirom na dugovječnost i intenzitet prirasta mogao s |