DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 48 <-- 48 --> PDF |
J. Ćavlović, K. Teslak, M. Božić, D. Kremer, Z. Spajić: RAST I PRIRAST CRNOGA ORAHA . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 247-256 prosjek izjednačenih krivulja rasta više stabala iz odsjecrnu johu kao prosjek izjednačenog volumnog rasta i ka 24b u Gospodarskoj jedinici Banov dol, Šumarija prirasta više stabala u Podravini (Gla v a č 1960 prema Cerna (Kremer et al. 2005). Podaci o volumnom rastu Klepcu 1963). hrasta lužnjaka odnose se na jedno analizirano stablo uzeto u NPŠO Lipovljani (Klepac 1963), a podaci za REZULTATI S RASPRAVOM – Results and discussion Analiza stabla prikazuje cjelokupan razvoj stabla tijekom njegova života pod utjecajem okolišnih prilika (klimatskih, geomorfoloških) u kojima ono raste, te djelovanja čovjeka (prorede, vodotehnički zahvati) na taj razvoj. Analiza visinskog rasta i prirasta crnog oraha Krivulje rasta te tečajnog i prosječnog prirasta pojedinih stabala u visinu (dobivene programom EDAS) skupno su prikazane na slici 1a i 1b. S obzirom da sta bla ne rastu u mirnom okolišu, krivulje rasta nisu glat ke te se na njima mogu uočiti oscilacije u razvoju sta bla djelovanjem ekoloških prilika, ali i čovjeka, što je osobito izraženo u kulturama. Mjerama njege nastoje se izbjeći velike oscilacije u razvoju stabala te postići optimalan prirast tijekom cijele ophodnje. Iz neizjed načenih krivulja rasta može se vidjeti da promatrana stabla nisu rasla u sastojinama u kojima su provedene zadovoljavajuće i pravodobne mjere njege. Osobito je to vidljivo kod stabla “B” koje je raslo na lošijem bonitetu i u mješovitoj sastojini u kojoj crni orah sudjeluje u smjesi sa svega 27 % i gdje je pritisak konkurentskih vrsta izrazitiji (slika 1). Na slici 2 prikazane su izjednače ne krivulje rasta te iz njih dobivene krivulje prirasta. Koeficijenti deter minacije izjednačenih krivulja rasta iznose 96,05–99,02 % za rast stabla u visinu, 97,99–99,51 % za rast prs nog promjera, 97,35–99,54 % za rast temeljnice te 98,78–99,70 % za rast volumena stabala. Analizirajući rast visine pojedi nih stabala može se jasno uočiti raz lika u rastu visine između stabala “A” i “B” (slika 2a). Krivulju rasta visine stabla “A” znatno je strmija od krivulje rasta stabla “B”. Razlika je vjerojatno posljedica toga što je stablo “A” raslo na I bonitetu u čis toj kulturi crnoga oraha, dok je sta blo “B” raslo na II bonitetu u mje šovitoj sastojini, gdje je konkuren cija autohtonih vrsta (cer, jasen, hrast lužnjak) znatno veća. Ovdje treba imati u vidu i činjenicu da je ono i dvadesetak godina mlađe od stabala drugih (zastupljenijih) vrsta drveća. Uspoređujući krivulju rasta u visinu stabla “A” s krivuljama “stanišnih indexa” kultura crnoga oraha u Sjevernoj Americi (Schle singer & Funk, 1977), može se Slika 1. Krivulje rasta (slika 1a), odnosno tečajnog i prosječnog prirasta (slika 1b) visine utvrditi da se nalazi iznad najviše analiziranih stabala crnoga oraha. krivulje spomenutih “stanišnih inFig. 1 Curves of height growth (Fig. 1a), current and mean annual height increment deksa”. To ukazuje na visoki poten( Fig. 1b) of analyzed black walnut trees. |