DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 47 <-- 47 --> PDF |
J. Čavlović, K. Teslak, M. Božić, D. Cremer, Z. Spajić: RAST I PRIRAST CRNOGA ORAHA šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 247-256 Tablica 1. Taksacijski elementi sastojina u kojima su uzeta primjerna stabla te podaci primjernih stabala crnog oraha. Table 1 Measurement elements of randomly selected stands and data of sample black walnut. Značajke sastojina – Characteristic of stands Uređajni razred: Sjemenjače Management class: High forest of Crnoga oraha – Black walnut Cera – Turkey oak Crnoga oraha – Black walnut Odsjek – Subcompartment 22d 14a 24i Starost – Age Površina – Area Bonitet – Site class Udio crnog oraha Content of black walnut Drvna zaliha Growing stock Srednje plošno stablo Mean basal area tree Stablo – Stem Starost – Age Prsni promjer Breast height diameter Visina – Height Broj kolutova Number of cross sections godina years 52 (48+4) 80 (76+4) 6 (2+4) ha 1,20 30,57 6,52 I II I % 95 27 100 mČ/ha 237,5 251,98 - cm 29 30* 4,6 Značajke stabala – Characteristic of stems A B C godina 51 61 10 years cm 29,6 29,2 4,9 m 29,10 24,15 6,90 29 25 7 srednje plošno stablo populacije stabala crnog oraha u sastojini Stablo “A” odabrano je u 52-godišnjoj čistoj kulturi crnoga oraha s pokojim stabalcem bagrema. Interesantno je da je srednje-plošno stablo crnoga oraha (srednji promjer se odnosi na populaciju stabala crnoga oraha u sastojini) uzeto u mješovitoj sastojini cera, crnoga oraha, hrasta lužnjaka, poljskog jasena i ostale tvrde bjelogorice (OTB), za 19 godina mlađe od starosti sastojine prema O-2. Razlog tomu je vjerojatno u činjenici da su pojedini dijelovi sastojine uslijed slabije obnovljenih dijelova domaćim vrstama, naknadno popunjavani unošenjem crnoga oraha. Reprezentativnom stablu crnoga oraha (stablo “C”) u mladoj sastojini analizom je utvrđena starost od 10 godina. To ne odgovara podatku o starosti sastojine dobivenom prema Osnovi gospodarenja, koji je s obzirom na analizirano srednjesastojinsko stablo upitan. Analiza kolutova obavljena je Laboratoriju Zavoda za izmjeru i uređivanje šuma šumarskog fakulteta u Zagrebu. Da bi očitavanje godova bilo točnije, referentna (visina prereza) strana kolutova obrađena je blanjalicom, a zatim su na toj strani olovkom povučena tri radijusa na međusobnom razmaku od 120o. Početni radijus označen je u smjeru sjevera obilježenog na stablu, odnosno na svakom pojedinom kolutu. Izmjera širine godova obavljena je na sva tri označena radijusa na digitalnom poziciometru marke “LEGA”. Uređaj godove oči tava optički i automatski unosi u računalo (Pr a n j i ć & L Lukić 1997). Dobiveni podaci su nakon toga unešeni u računalni program Excel 6.0. Za svaki kolut izračunata je prosječna širina godova za razdoblje (periode) širine pet godina. Analiza stabla provedena je u programu EDAS (Marjanović 2004), napravljenom u tabličnom kalkulatoru Excel 6.0. Na osnovi širine pojedinog razdoblja (periode), broja perioda na pojedinim presjecima i pripadajućim starostima, program EDAS izračunava i grafički prikazuje procese rasta i prirasta (visinski, debljinski, kružno-plošni, te volumni rast i prirast) analiziranog stabla. Izjednačenje krivulja rasta u programskom paketu Statistica 6.0. provedeno je Terazakijevom funkcijom rasta (prema Pranjić i Lukić 1997), prema formuli: -b 1 /t y (1) b0e gdje su b0 i b1 parametri, e je baza prirodnog logaritma, a t starost. Konačan rezultat su izjednačene krivulje rasta, a na temelju njih i prirasta. Nakon toga volumni rast analiziranih stabala crnoga oraha uspoređen je s volumnim rastom triju domaćih, gospodarski značajnih vrsta nizinskih šuma (hrast lužnjak, poljski jasen i crna joha), kao i s jednom alohtonom vrstom, pensilvanskim jasenom (Fraxinus pennsylvanica Marshall). Za poljski i pensilvanski jasen uzet je |