DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 46 <-- 46 --> PDF |
J. Ćavlović, K. Teslak, M. Božić, D. Kremer, Z. Spajić: RAST I PRIRAST CRNOGA ORAHA . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 247-256 zlatokraja, hrastovog prelca) i gljiva (pepelnice), a s druge strane Presslerove teorije o najvećoj zemljišnoj renti. Zbog Presslerove teorije šumarski stručnjaci manje vrijedne vrste drveća, koje nisu mogle izdržati konkurenciju poljoprivrednih kultura, zamjenjuju kulturama crnog oraha (Sevnik 1926, Krajina 1973). Potvrđivanje opravdanosti introdukcije neke strane vrste treba se temeljiti na utvrđivanju obilježja rasta i prirasta dotične vrste u novim stanišnim uvjetima. Općenito, poznavanje dinamike rasta i prirasta sastojine osnova je za planiranje prorednih zahvata, te određivanje odgovarajuće zrelosti sastojine za obnovu. Na prirast pojedinih stabala utječu razni ekološki čimbenici (opskrba hranjivom, svjetlom i vodom), genetske predispozicije stabala, starost, stanje krošnje, razna oštećenja, te uzgojni postupci (B e ck e r 1991). Obilježja rasta i prirasta pojedinačnih stabala, ma koliko god ona bila dobar reprezentant populacije, ne mogu se u potpunosti prenijeti na sastojinu. U slučajevima kada ne postoje stalne pokusne plohe za sustavno praćenje razvoja elemenata strukture sastojine, analiza rasta primjernih stabala je način za utvrđivanje osobitosti rasta i prirasta određene vrste drveća (P r a nj i ć 1975). Kako je to slučaj s kulturama crnoga oraha, na području istočne Hrvatske, metoda analize reprezentativnih stabala korištena je u ovome radu. Cilj rada je na temelju analize procesa rasta i prirasta reprezentativnih stabala crnoga oraha različite starosti utvrditi preliminarne rezultate koji ukazuju na osnovna obilježja rasta i prirasta crnoga oraha na području istočne Hrvatske. Isto tako, cilj je dobivena obilježja rasta i prirasta volumena stabala crnog oraha usporediti s postojećim rezultatima rasta i prirasta stabala naših najznačajnijih vrsta nizinskih šuma (hrast lužnjak, poljski jasen, crna joha) kao prilog raspravi o opravdanosti introdukcije i važnosti crnoga oraha na području Podunavlja. MATERIJAL I METODE – Material and methods Terenska istraživanja provedena su u kulturama crnoga oraha u Gospodarskoj jedinici “Jelaš”, Šumarija Vukovar, Uprava šuma Podružnica Vinkovci. Gospodarska jedinica “Jelaš” smještena je na zapadnim obroncima Fruške gore, na brežuljkastom terenu čija nadmorska visina postupno opada od sjevera prema jugu, od 132 m do 115 m nadmorske visine. Matični supstrat na najvećem je dijelu kontinentalni prapor, a na manjem močvarni prapor na kojemu se razvio černozem, te manjim dijelom i eutrično smeđe tlo. Na ovome području nema bara u kojima bi se dulje zadržavala voda, uzrokujući zamočvarenje staništa. Prema Köppenovoj klasifikaciji klima istraživanog područja pripada klimatskom tipu Cfwbx. To je umjereno topla klima s jednolično raspoređenim oborinama tijekom godine. Srednja godišnja količina oborina iznosi 660,6 mm. U takvim stojbinskim uvjetima razvija se najkserotermnija zajednica lužnjakovih šuma: šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s cerom (Carpino betuli - Quercetum roboris quercetosum cerris Rauš 1969) koja potencijalno zauzima 96 % obrasle površine. Ukupna površina Gospodarske jedinice “Jelaš“ iznosi 1763,42 ha, a od toga na obraslu površinu otpada 1718,08 ha. Uređajni razred sjemenjače crnoga oraha zauzima 509,09 ha, što je 34 % obrasle površine. Upravo sjemenjače crnoga oraha predstavljaju najkvalitetnije sastojine na području ove gospodarske jedinice, a nastale su sjetvom sjemena oraha u redove na prethodno pripremljenom šumskom ili poljoprivrednom zemljištu. U plugom izorane brazde na međusobnom razmaku od 2, 4 pa i više metara, sijan je na svakih 20 cm po jedan plod oraha. na prosječnoj dubini od 10 do 20 cm. Tijekom sljedeće tri godine između redova crnoga oraha uzgajane su poljoprivredne kulture, a nakon toga je međuredno u mješovitim kulturama najčešće sađen bagrem (mlađe sastojine), odnosno cer i hrast lužnjak (starije sastojine). Budući da je osnovom gospodarenja predviđena zamjena manje vrijednih vrsta (cer, bagrem) crnim orahom, kao i obnova tijekom rata devastiranih sastojina, očekuje se daljnje povećanje udjela uređajnog razreda crnoga oraha na području ove gospodarske jedinice. Za obaranje primjernih stabala odabrane su tri sastojine različite starosti i različitih sastojinskih prilika. Iz skupina: 1) čiste sastojine crnoga oraha I dobnog razreda; 2) čiste sastojine crnoga oraha III dobnog razreda; 3) mješovite sastojine u kojima crni orah nije glavna vrsta drveća glede udjela u omjeru smjese, po načelu slučajnosti (tablica slučajnih brojeva) odabrana je po jedna sastojina. U svakoj sastojini odabrano je i oboreno po jedno stablo u debljinskom stupnju srednjeplošnog stabla na sljedeći način. U središnjem dijelu odsjeka iskolčena je točka na način da je odmjerena polovica dužine “poludijagonale” odsjeka kretanjem od krajnje jugozapadne granice po azimutu od 45o. Stablo crnog oraha koje se po svom promjeru nalazi unutar debljinske klase ±1 cm od promjera srednje plošnog stabla za crni orah iz obrasca O-2, a koje je po svom položaju bilo najbliže iskolčenoj točki, uzeto je za analizu. U mladoj sastojini (ne postoje podaci izmjere u obrascu O-2) izvršena je izmjera stabalaca na 6 ploha radi utvrđivanja promjera srednjeplošnog stabla crnoga oraha. Osnovni taksacijski elementi sastojina u kojima su uzeta primjerna stabla te podaci primjernih stabala prikazani su u Tablici 1. |