DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 45 <-- 45 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 5–6, CXXXI (2007), 247-256 UDK 630* 560 (Juglans nigra L.) RAST I PRIRAST CRNOGA ORAHA (Juglans nigra L.) U ISTOČNOJ HRVATSKOJ GROWTH AND INCREMENT OF BLACK WALNUT (Juglans nigra L.) IN EASTERN REGION OF CROATIA Juro ČAVLOVIĆ*, Krunoslav TESLAK*, Mario BOŽIĆ*, Dario KREMER**, Zorica SPAJIĆ*** SAŽETAK: U radu je istraživana dinamika rasta i prirasta primjernih stabala crnoga oraha (Juglans nigra L.) u kulturama podignutim na području Vukovara u istočnoj Hrvatskoj, gdje se crni orah uzgaja više od jednog stoljeća unutar pojasa najkserotermnije subasocijacije lužnjakovo-grabovih šuma (Carpino betuli-Quercetum roboris quercetosum cerris Rauš 1969). Rezultati analize primjernih stabala u mladoj, srednjedobnoj i zreloj sastojini, pokazali su da kulminacija visinskog prirasta nastupa prije 20. godine starosti. U dobi od 50 godina crni orah na staništu I bonitetnog razreda postiže visinu od 30 metara i prsni promjer debla od 30 cm, a kontinuirano volumno prirašćuje i u dobi od 60 do 80 godina. Uspoređujući volumni rast stabala crnoga oraha s drugim vrstama, utvrđeno je da na kvalitetnom staništu crni orah do 60. godine starosti brže raste i bolje prirašćuje od hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), poljskog jasena (Fraxinus angustifloa Vahl) i crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.), kao i od unešenog pensilvanskog jasena (F. pennsylvanica Marshall). Utvrđena dinamika rasta i prirasta, ciljana proizvodnja furnirskih trupaca te postojeći način gospodarenja, upućuju na duže sječive zrelosti u odnosu na Sjevernu Ameriku. K l j uč n e r i j eč i : crni orah, rast, prirast UVOD – Introduction U uvjetima konstantnog narušavanja vodnog režima nih vrsta za ostvarivanje ciljeva proširene biološke rena prirodnim staništima hrasta lužnjaka (P r p ić 2001, produkcije. Crni orah, vrsta poznata po vrlo vrijednom i 2003, P r p i ć et al. 1997) i smanjenja prirasta kao indidekorativnom drvetu (B r u č i et al. 2000), prisutna je u katora tih promjena (Pranjić & Lukić 1989), prohrvatskom šumarstvu već više od jednoga stoljeća unublem obnove i sanacije lužnjakovih sastojina postaje tar područja najkserotermnije subasocijacije (R auš et sve izraženiji (Ča v l o v ić 1999, Ča v l o vić et al. al. 1992) lužnjakovo-grabovih šuma (Carpino betuli 2006). Pri sanaciji staništa čija je stabilnost narušena, Quercetum roboris quercetosum cerris Rauš 1969). nameće se pitanje prikladnosti pojedinih domaćih i stra- Crni orah počinje se uzgajati devedesetih godina ljeća u Baranji, a vrlo brzo i na Vukovarskom 19. stolje vlastelinstvu. U prvoj Osnovi gospodarenja za vlaste Izv. prof. dr. sc. Juro Čavlović, Krunoslav Teslak, dipl. ing., doc. dr. sc. Mario Božić, šum., Zavod za izmjeru i uređivanje linske šume iz 1905. godine piše da se mješovite visošuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ke šume manje vrijednih vrsta drveća trebaju pretvara Svetošimunska 25, Zagreb, e-mail: cavlovicŽsumfak.hr; ti u čiste sastojine hrasta lužnjaka, te da se nastavi s bozicŽsumfak.hr; kteslakŽsumfak.hr. Dr. sc. Dario Kremer, Farmaceutski Botanički vrt Fran Kušan, osnivanjem mješovitih sastojina crnoga oraha (SevFarmaceutsko- biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, nik 1926). Povećanje učešća crnog oraha na području Schrottova 39, Zagreb, e-mail: dkremerŽpharma.hr. vlastelinstva posljedica je s jedne strane sušenja luž- Zorica Spajić, dipl. ing. šum., Fra Grge Martića 52, 88240 Posušje, BiH. njakovih sastojina uslijed napada insekata (gubara, |