DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 36     <-- 36 -->        PDF

D. Ballian, F. Bogunić, G. Božić: GENETIČKA VARIJABILNOST OBIČNE SMREKE Šumarski list br. 5–6, CXXXI (2007), 237-246
ciranje veličine populacija tijekom zadnje glacijacije
(Lewa n dowski i sur. 1997).


U Bosni i Hercegovini obična smreka raste na površini
od oko 585 000 ha ili u oko 21 % svih šuma
(Mati ć i sur. 1970), u različitim biljnim zajednicama,
ponajprije mješovitim s običnom jelom i bukvom. Ovi
podaci ukazuju na to koliko je smreka važna za proizvodno
šumarstvo, a i ekologiju, te je po važnosti odmah
iza bukve i obične jele.


Slika 1. Muški cvjetovi kod smreke
Picture 1 Norway spruce male flowers
Slika 2. Ženski cvijet kod smreke
Picture 2 Norway spruce female flowers
Kao i u mnogim europskim zemljama, zdravstveno svim znanstvenim kriterijima, rezultati su izostajali.


se stanje smrekovih šuma Bosne i Hercegovine u zadnje Razlog tomu ležao je u reprodukcijskom materijalu, jer
vrijeme pogoršava. Razloge treba tražiti u neodgovara-se u to vrijeme nije vodilo računa o njegovom podrijetlu.
jućem gospodarenju, ali i u jakim klimatskim promjenaTako,
neplanski i nesvjesno provedene aktivnosti, moma
u zadnja dva desetljeća. Ponajprije tu su dugotrajne gu ostaviti nesagledive posljedice na autohtone genesuše,
praćene ekstremno visokim temperaturama, što je tičke izvore. Ipak u središnjim Dinaridima situacija
značajno narušilo stabilnost smrekovih šuma (Dau t-nije još alarmantna, jer su strukture prirodnih šuma još
baš ić , 1997). To se to jako odrazilo na umjetne nasade dobre. Za razliku od područja zapadnog Balkana, u
koje su podignute izvan optimalnih ekoloških uvjeta za Europi se ulažu veliki napori za očuvanje genetičkih
smreku. Posebno je interesantno da smreka u odnosu na izvora smreke, posebno u okviru programa EUFORbukvu
i običnu jelu ima smanjenu sposobnost prirodne GEN, odnosno mrežnog plana zaštite genetičkih izvora
obnove u mješovitim šumama, a to dovodi do toga da u (S krop pa 2003), a te aktivnosti pokušavaju se provešumama
često prevlada agresivnija bukva, a ponekad i sti i u Bosni i Hercegovini.


obična jela. Cilj ovog istraživanja je da se priznatim izoenzim-


U proteklom stoljeću, način gospodarenja ostavio je skim biljezima, izvrši molekularno genetička identifivelik
trag na populacije smreke u Bosni i Hercegovini. kacija dijela prirodnih populacija smreke u Dinaridima
Iako su se mnoge gospodarske mjere provodile prema na širem području Bosne i Hercegovine.


MATERIJAL I METODA RADA – Material and methods


Istraživane su prirodne populacije smreke u Bosni i dilo se računa da udaljenost između stabala bude najHercegovini.
Ukupno je analizirano trinaest populacija manje 50 do 100 m, kako bi se isključila mogućnost
(Tablica 1) iz različitih ekoloških uvjeta, odnosno raz-srodstva, kao i da stabla budu starija od 80 godina. Za
ličitih biljnih zajednica. Tijekom siječnja 2005. godine ovaj način istraživanja selekcionirano je 50 stabala.
sakupljene su grančice s dormantnim pupovima. Prilikom
sabiranja uzoraka za izoenzimska istraživanja vo