DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 24 <-- 24 --> PDF |
M. Prka, A. P. B. Krpan: PROBLEM ODREĐIVANJA SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 219-235 Nakon usporedbe i analize vrijednosti postotnih udjela tehničke oblovine (F, L I, II i III klase) u neto obujmu stabla iz sortimentnih tablica za običnu bukvu koji se primjenjuju u praksi, s rezultatima naših istraživanja možemo zaključiti da je pristup izradi operativnih sortimentnih tablica bio u velikoj mjeri pogrešan. Iz slika od 1 do 5 proizlazi da su vrijednosti postotnih udjela za najkvalitetnije sortimente tehničke oblovine (F, L, i I klasa) određeni prema vrijednostima dovršnih (ili naplodnih, naknadnih, u svakom slučaju zadnjih oplodnih sjekova), nakon čega su postotni udjeli do ukupne količine tehničke oblovine poravnati na račun manje kvalitetnih razreda kakvoće (II i III klasa). Iz tih razloga operativne sortimentne tablice daju previsoke procjene za najkvalitetnije drvne sortimente svih vrsta sjekova, osim zadnjih sjekova oplodnih bukovih sječina. Rezultat toga je da izvršavanje tako planiranih veličina pojedine organizacijske jedinice ovisi o omjeru vrsta sjekova bukovih sječina, odnosno udjelu naplodnih, naknadnih i dovršnih sjekova u godišnjem sječivom etatu bukve. Dosadašnju primjenu ovakvih sortimentnih tablica omogućavala je činjenica da su stabla većih prsnih promjera, odnosno promjera koji omogućuju pojavu najkvalitetnijih sortimenata tehničke oblovine, kod proreda i pripremnih sjekova bitno rjeđa nego kod ostalih vrsta sjekova. 3.3 Tablice drvnih sortimenata – Timber assortment tables Tablice postotnih udjela drvnih sortimenata određenih prema Hrvatskim normama proizvoda iskorištavanja šuma (1995) odlučili smo izraditi posebno za prorede i pripremni sijek, a posebno za naplodni i dovršni sijek. To smo učinili zbog brojnih razloga navedenih i obrazloženih u ovome radu, kao i rezultata naših ranije objavljenih istraživanja. Razloge koji su nas naveli na izdvajanje stabala proreda i pripremnog sijeka u posebne sortimentne tablice nalazimo u sljedećem: > Proredne sječine i sječine pripremnoga sijeka ističu se većom zastupljenošću neoštećenih stabala nenormalnog uzrasta i općenito većim postotnim udjelom stabala s negativnim utjecajem na sortimentnu strukturu sječine u ukupnom broju doznačenih stabala u odnosu na naplodne i dovršne sječine (Prka 2006). > Doznačena stabla proreda i pripremnoga sijeka ima ju prosječno manju visinu debla i u vezi s time manji udio tehničke oblovine koja potječe iz debla stabala u usporedbi sa stablima naplodnog i dovršnog sijeka (Pr k a 2005). > Vrijednosna analiza stabala po vrsti sijeka ukazuje da stabla proreda i pripremnoga sijeka imaju manje indeksne vrijednosti u usporedbi sa stablima dovršnog i naplodnog sijeka (Prka 2003). > Analiza ukupnih odstupanja postotnih udjela najkvalitetnijih drvnih sortimenata od plana (provedena u trogodišnjem razdoblju na istraživanom području) ukazuje da tablice drvnih sortimenata koje su trenutno u uporabi precjenjuju postotni udio furnirskih trupaca i trupaca za ljuštenje u proredama i pripremnim sječinama (Prka 2003). Slika 6. Srednji postotni udjeli furnirskih trupaca u neto obujmu stabla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka – linije trenda Figure 6 Average share of veneer logs in the net tree volume according to diameter class and type of feeling – trend lines |