DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 18 <-- 18 --> PDF |
M. Prka, A. P. B. Krpan: PROBLEM ODREĐIVANJA SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 219-235 odluka u šumarskoj operativi. No, u njima se isto tako ukazuje i na velike, ponekad nepremostive prepreke vezane uz izradu, preciznost i praktičnu primjenu sortimentnih tablica. Te se prepreke najčešće vežu uz sljedeće činjenice: kakvoća stabala i cijele sastojine rezultat je djelova nja različitih abiotskih i biotskih činilaca, ukupni obujam sastojine ne može poslužiti kao osno va za planiranje sječe, izrade i privlačenja, a pogoto vo ne kao osnovica za računanje financijskog priliva, upotrebljivi obujam sastojine varira u širokom ra sponu vrijednosti od približno 30 % do 80 % u odno su na ukupni obujam sastojine, distribucija drvnih sortimenata u pojedinim stablima uvjetovana je raznolikošću njihova habitusa i pojav nošću grešaka na i u stablu, pojavnost grešaka, njihova veličina i brojnost na i u stablu slučajnog je karaktera i teško se dovodi u ko relaciju s mjerljivim parametrima stabla, drvni sortimenti iste kakvoće nisu uvijek proizvede ni iz stabala jednakih dimenzija i jednakih kakvoć nih značajki, postoje razlike između klasifikacije drvnih sortime nata u pojedinim zemljama, a norme su razvrstava nja podložne promjenama tijekom vremena, pri određivanju kvalitete drvnih sortimenata uz mjer ljive veličine daje se i niz subjektivnih ocjena, sortimentna struktura gospodarskih sastojina dije lom je posljedica čovjekovog utjecaja, a ti utjecaji nisu dovoljno istraženi ni priznati. Zbog navedenih razloga još nije pronađena metoda određivanja sortimentne strukture koja bi bila relativno brza, jednostavna i točna. Zajedničko svim dosadašnjim metodama je da se primjernim stablima određuje ukupni obujam i obujam sortimenata sekcioniranjem u dubećem ili oborenom stanju (Pr a n j i ć , L u k i ć 1997). Vondra (1995) navodi kako nijedan od pet tadašnjih modela za procjenu sortimenata ne sadrži dovoljan broj ulaznih parametara za objektivnu procjenu sortimenata na razini odsjeka, te da je nepouzdana procjena posljedica manjkavosti sortimentnih tablica i neujednačenih načina provedbe procjene. Tehnička oblovina skupni je naziv za sve vrijedne i manje vrijedne sortimente koje nalazimo u krupnomu drvu stabla, a koji imaju neku tehničku primjenu. Svakako je korisno znati udjele tehničke oblovine u obujmu stabla ili sastojine, jer će vrijednost stabla rasti s povećanjem njezinoga udjela, s obzirom na to da tehnički sortimenti po pravilu postižu višu tržišnu cijenu od prostornoga drva. Ali pravu tržišnu vrijednost oslikat će tek sortimentna struktura obujma krupnoga drva stabala u sječini (K r p an , P r ka 2002). Općenito gledajući, na utvrđivanje postotnog udjela trupaca po razredima kakvoće negativno utječu ona stabla koja ne sadrže sve sortimente koje bi po svojim dimenzijama mogla sadržavati. To dovodi do pojave dvaju odvojenih oblaka podataka, od kojih se jedan nalazi na osi x, što onemogućava izjednačavanje. Uz to izostanak određenog sortimenta tehničke oblovine ne znači i lošiju sortimentnu strukturu određenog stabla (Vu l e ti ć 1999). Izostanak najkvalitetnijih razreda kakvoće tehničke oblovine (furnirski trupci) u stablima koja bi ih prema prsnom promjeru mogla sadržavati, ipak ukazuje na lošiju sortimentnu strukturu tih stabala. Kod drvnih sortimenata tehničke oblovine koji su sadržani u većini stabala (manje kvalitetni drvni sortimenti – II i III klasa) izjednačavanje podataka dovodi se u pitanje zbog rasipanja vrijednosti tih drvnih sortimenata. P ala d inić i Vule tić (2006) zaključuju da se dovoljno precizni modeli procjene razvoja sortimenata mogu definirati za razinu lokaliteta (sastojine/grupe stabala), što bi prema njihovu mišljenju pri današnjem stupnju informatizacije moglo biti izvedivo u operativi. Na sortimentnu se strukturu sastojina izravno utječe gospodarenjem šumama. Od samoga početka životnoga ciklusa (ophodnje) jednodobnih sastojina, šumarska struka svojim odlukama i radnjama utječe na prirodni razvoj, pokušavajući postići što veći obujam u pogledu proizvodnje biomase željenih drvnih vrsta, te u pogledu kvalitete njihove sortimentne strukture. U prvim se dobnim razredima utjecaj na sortimentnu strukturu očituje primjenom kriterija selekcije kod provođenja njega i čišćenja u branjevinama. Kasnije, sve do zrelosti sastojine početkom oplodnih sječa, izravan čovjekov utjecaj na sortimentnu strukturu očituje se kroz određivanje vremena sječe pojedinačnih stabala, odnosno doznake (selekcije) kojom provodimo propisanu vrstu sijeka. Njega sastojina i stabala utemeljena je na činjenici da je fenotip stabla rezultat genotipa i utjecaja okoliša, odnosno stanišnih uvjeta. Njegom se spontana selekcija stabala u sastojini zamjenjuje selekcijom na šumskouzgojnim načelima (Matić 2003). Odluke i radnje kojima gospodarimo šumama, zasnovane su na znanstvenim načelima uređivanja, uzgajanja, iskorištavanja šuma i ostalih šumarskih disciplina. Znanost i operativa koja se rukovodi znanošću, moraju osigurati rezultat takvoga operativnog postupka. Primjerice, ako bi predviđenim intenzitetom prorede, zbog nekoga iracionalnog razloga, u 80-godišnjoj bukovoj sastojini posjekli najkvalitetnija (elitna) stabla, koja su nositelji razvoja sastojine, sigurno bi polučena struktura sortimenata (ukupno i po debljinskim stupnjevima) bila kvalitetnija nego sortimentna struktura ispravno provedene prorede u toj dobi. Glede na počela šumarske znanosti, stvarni rezultat takvog operativnog postupka u jednodobnim šumama ima upravo suprotan trend. |