DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 107 <-- 107 --> PDF |
trajne pokusne plohe Šumarskog Instituta Jastrebarsko, koja je osnovana 1998. g. Risnjak je proglašen Nacionalnim parkom 1953. g. Njegovo veliko značenje je što se na relativno malom prostoru susreće priroda stvorena u specifičnim klimatskim, hidrografskim i geološkim uvjetima. Površina parka iznosi 6 400 ha, a zauzima središnji dio masiva Risnjaka i Sniježnika, te gornji i izvorišni dio rijeke Kupe. To je pregrada između kopnene Hrvatske i Primorja, udaljena svega petnaestak km od Rijeke. Zbog svih tih obilježja N.P. Risnjak postao je interesantno odredište s bogatom turističko-rekreativnom ponudom. Po povratku s obilaska, pozdravio nas je upravitelj N.P. g. Ivan Malnar dipl. ing. šum. Tijekom kratkog odmora uz kavu, naš član Alojzije F rk o v i ć dipl. ing. šum., održao je nadahnuto kratko predavanje o Nacionalnom parku, s posebnim osvrtom na lovstvo i lovnu faunu Gorskog kotara. Tu na površini od 125 000 ha obitavaju tri glavna europska predatora: medvjed, vuk i ris. Medvjedi su izuzetne trofejne snage, što pokazuje podatak da je u posljednje vrijeme odstreljeno 6 medvjeda s trofejem preko 400 točaka, kao i hrvatski prvak s 488 točaka. Kretanje medvjeda prati se telemetrijski, pod nadzorom profesora Hubera s Veterinarskog fakulteta. Ustanovljen je ogroman radijus kretanja medvjeda, pa mnogi odu (po mom mišljenju nepovratno) u EU. Možda to doprinosi izuzetno velikom broju odstrela medvjeda u susjednoj državi. Vuk je zakonom zaštićen i nalazi se u Gorskom kotaru u tolerantnom broju, najvjerojatnije 2 čopora, što je dovoljno uz risa, kojega unatoč velikog odstrela (preko 200 grla, što dozvoljenog, što nedozvoljenog) ima toliko da mi nemamo problema sa štetama koje čine srne odgrizanjem vršnih pupova jelovog i smrekovog pomlatka, kao što to ima susjedna Austrija. To divno pjegavo stvorenje stvarno je ukras naših šuma, samo je šteta što ga Bog nije stvorio vegetarijancem. Nakon pozdrava s domaćinima, uputili smo se do Gerova, drvno industrijskog pogona firme Finvest. Tu smo u pratnji Željka Piz e n t a dipl. ing. drv. ind. direktora pogona i Ive B e rtovi ća dipl. ing. drv. ind., obišli ove velike pogone. Jarmače i tračne pile prorežu godišnje 55 000 m3 bukve, malo hrasta, a ostalo jele i smreke. Uz uobičajene pilanske proizvode, vidjeli smo i proizvodnju ljepljenih i dužinski spajanih greda u dužini do 14 m, zatim proizvodnju elemenata za korpusni namještaj te lamela za troslojni parket. U projektu je izgradnja nove energane i pogona za proizvodnju parketa. Zatim je organizator, najavio kulturno-turistički program – posjet starom gradu Čabru, koji se spominje još od davne 1642 g. ČČ trupci u pripremi za daljnju preradu u Finvestu Željko Pizent (u sredini) U Čabru nas je dočekao kolega Branko Ožbolt dipl. ing. šum., revirnik šumarije Tršće. Posjetili smo Dvorac Zrinskih, gdje nas je gđa Katarina Leš upoznala sa zbirkom muzejskih eksponata, galerijom slikara Vilima Svečnjaka, te bogatom zbirkom lovačkih trofeja gradonačelnika Čabra gospodina Marijana F i l ipovića, koji u goranskom kraju ima zakupljeno lovište. učabru (u sredini kolega B. Ožbolt) |