DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 104 <-- 104 --> PDF |
manje adekvatnih mjera protupožarne zaštite istaknuta je – kvalitetna informacija. U tom smislu Europska unija posljednjih nekoliko godina intenzivno radi na ustrojavanju kvalitetne baze podataka i informacijskog sustava o požarima otvorenog prostora (EFFIS). Ustrojavanju ove baze podataka pridonijela je i Republika Hrvatska dostavom podataka o požarima otvorenog prostora u posljednjih 10 godina, ali postavlja se pitanje kvalitete tih dostavljenih podataka, jer poznato nam je da u našoj zemlji ne postoji kvalitetan izvor podataka o svim požarima otvorenog prostora, već nekoliko institucija vodi zasebne evidencije koje nisu povezane i uvelike se razlikuju u podacima. S druge strane postoji i čitava lepeza znanstvenoistraživačkih projekta (PARADOX, WEIRED, COMETS, SPREAD, SCIER, ORCHESTRA, ALARM, ARMONIA) koje financira Europska komisija u izdašnim iznosima (nekoliko milijuna eura), a rezultati kojih bi trebali pridonijeti unaprjeđenju postojećih sustava protupožarne zaštite na području Europe. U konačnici ova konferencija pružila je idealnu priliku za razmjenu iskustava i saznanja, ali i mogućnost da sagledamo i procijenimo vlastite kapacitete. Prilike za o i puključivanje ee u uu određene razvojne projekte svakako posj toje. Susrećemo se gotovo s istim problemima kao i nama susjedne zemlje, raspolažemo više-manje suvremenom opremom i educiranim ljudskim resursima, iskustva i volje nam ne manjka, a kako ćemo se organizacijski oduprijeti vatrenim stihijama, to je pitanje na koje nam ni jedan od svih onih eminentnih stručnjaka koji su sudjelovali u radu konferencije ne može odgovoriti – jer najbolji put u toj “borbi” moramo pronaći sami. Na kraju, istaknuo bih jednu vrlo indikativnu primjedbu predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice, g. Mlinarića, upućenu svojim djelatnicima: “A zašto mi (HVZ) nismo uključeni u stručni, prezentacijski dio?! Zar mi nemamo što za prikazati!?”. Osobno, mišljenja sam da imamo itekako dobrih iskustava za prikazati i vrijem da u ist ististo oo vrijeme puno možemo naučiti od drugih, ali previše j jje “sitnica” koje nas navodno sputavaju da to i više e “sitnic učinimo. No, vremena za pripremu sigurno imamo – najmanje 4 godine do sljedeće konferencije u Južnoj Africi 2011. god. Goran Videc, dipl. ing. šum. IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA ČLANOVI HSD OGRANAK ZAGREB DVA DANA NA PODRUČJU GORSKOG KOTARA Predsjednik Ogranka i organizator izleta Hranislav J a k o v ac , od polaska 24. 5. u 7 sati do povratka 25. 5. u predvečerje, predvidio je opširan i zahtjevan program. Sigurno je trebalo puno telefoniranja i kombiniranja da se usklade termini, lokacije i raspoloživi domaćini. Kao goranin (što ne sakriva), mladi penzić još nije izgubio radne navike, što je svakako doprinjelo uspjehu same organizacije. Unatoč tomu, što je program bio opširan i “našpanan”, uspješno je apsolviran, a ekipa Ogranka, u kojemu se sedamdesetogodišnjaci tretiraju kao mladež, svladali su sve zadatke i s napunjenim akumulatorima vratili se sretno u Zagreb. Zahvaljujući autoputu i autocestama, solidnom autobusu i dobrom vozaču, bili smo već u 8,30 u Vrbovskom, gdje smo se na prostoru kod drvne industrije našli s upraviteljem šumarije Valterom Crnkovićem dipl. ing. šum., te nakon kratkog pješačenja stigli do ulaza u Zaštićeni krajolik Kamačnik. Na utoku potoka Kamač nik u rijeku Dobru, a na samom početku kanjona, nalazi se Bistro Kamačnik – obnovljeni objekt pod upravom šumarije Vrbovsko. Poučnom stazom, uz rub kanjona, prošli smo pokraj ruševina stare privatne pilane, ali do Upravitelj šumarije Valter Crnković (u sredini) |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Bistro Kamačnik kraškog izvora potoka Kamačnik, koji je tijekom tisuću godina stvorio ovaj kanjon, ipak nismo išli. Na jednom odmorištu upravitelj nam je iznio opširne podatke o radu i sadašnjoj problematici šumarije Vrbovsko. Šumarija ima 7 gospodarskih jedinica, 70 zaposlenika (26 tehničkog osoblja, 10 sjekača), a u svom sastavu ima i pilanu (kod Severina). Zdravstveno stanje šume dosta zabrinjava, tako da u etatu od oko 55 000 m3 ima 50–80 % sanitara. Otvorenost šuma je velika (24 km/1000 ha ) što omogućava intenzivan rad na uzgoju, zaštiti i iskorišćivanju. Na podignutim kulturama smreke često je sušenje uzrokovano prstenovanjem stabala od puhova. Nakon obilaska kanjona, doručka u ugostiteljskom objektu i zahvale ljubaznom domaćinu, uputili smo se do sljedećeg odredišta – drvne industrije MITEH d.o.o. Lokve. Tu nas je dočekao i informirao o proizvodnji ing. Damir Mihel. Ovaj pogon drvne industrije, u vlasništvu obitelji Mihelčić, prerađuje 14 000 m3 jele i 7 000 m3 bukve u pilanskoj i finalnoj preradi. Vidjeli smo pilanske proizvode vrhunske kvalitete, od kojih se bukovi sortimenti pretežito izvoze, a znatne količine kvalitetnih piljenica smreke i jele prerađuje se Si;;! nekadašnji student (prof. Petrić i ing. Mihel) Na u MITEH d.o.o. u građevinsku stolariju (vrata i prozori), koji se na hrvatskom tržištu nalaze na samom vrhu glede kvalitete. Iako se pogon nalazi na relativno skučenom prostoru, impresionira red i organiziranost. Skladište oblovine obiluje kvalitetnom sirovinom, što je očito rezultat dobre suradnje sa šumarima. Slijedio je posjet drvnoj industriji u Mrkoplju, gdje je glavni cilj bio vidjeti proizvodnju peleta, proizvoda Gosp. lČ.Liker |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 106 <-- 106 --> PDF |
koji većina sudionika nije do sada ni vidjela. Radi se o nusproizvodu namijenjenom proizvodnji toplinske energije, a dobiva se prešanjem suhe piljevine. Proizvodi dužine centimetar, dva i debljine olovke, pakiraju se u vrećice težine 15 kg. Pogon proizvodi oko 2 tone peleta na sat, a pretežito se izvozi u Italiju po cijeni od oko 150 € za tonu . Radi usporedbe kalorične vrijednosti navodi se da 2,2 kg peleta zamjenjuje 1 litru lož ulja. Proizvode se peći na pelete, od kojih najmanja s potrošnjom od 0,5-1,5 kg na sat može zagrijavati manji stan. Pogon Mrkopalj (pilana i peletemica), Drvenjača u Fužinama i pilana Vrata, nalaze se u vlasništvu obitelji Liker, a nama su informacije o proizvodnji i problematici dali simpatični domaćini inženjeri Kristinka i Branko Liker. Na izlazu iz pogona drvne industrije dočekao nas je Karlo Kauzlari ć dipl. ing. šum. revimik na Nastavnom pokusnom šumskom objektu Zalesini. To su 3 gospodarske jedinice: Sungerski lug, Belevine i Kupjački vrh, ukupne površine od 736 ha. U lugu s ing. Kauzlarićem z:;::Č Mi smo posjetili gospodarsku jedinicu Sungerski lug, predivnu šumu, u kojoj je 1986. godine akademik Klepac u sklopu Svjetskog šumarskog kongresa predstavio svjetskoj šumarskoj eliti rezultate prebornog gospodarenja. Površina ove gospodarske jedinice iznosi 163 ha, a drvna zaliha 84 000 m3 ili oko 530 m3/ha. Omjer smjese je 65 % jele, 28 % smreke, a ostalo je bukva i ostale prateće vrste. Prirast je nešto preko 2 %, a desetgodišnji etat oko 18 000 m3. U Nastavno pokusnom objektu Zalesini izdvojeno je 9 trajnih pokusnih ploha za znanstveno praćenje temeljnih šumarskih disciplina, a tu, također, studenti na redovitoj terenskoj nastavi stječu potrebna praktična znanja. U toj lijepoj šumi, po kazivanju ing. Kauzlarića, izmjereno je smrekovo stablo visine 54 m. Nakon kratke vožnje autobusom i prolazom ispod velikog nadvožnjaka autoputa (u izgradnji) došli smo do park šume Golubinjak, s rekreacijskim centrom i ugostiteljskim objektom. Tu smo se okrijepili ručkom i vinom, što ga je za svaki slučaj ponio iz Zagreba naš brižni organizator. Na ovom prostoru predviđa se održavanje predstojećeg takmičenja šumskih radnika u sklopu obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva (14–16. lipnja). Na rubu sunčane livade nalazi se gorostasno stablo jele “Kraljica šume”, prsnog promjera od 140 cm, visine preko 37 m i drvne mase oko 28 m3. Poslije ručka i kratkog boravka na prostoru Golubinjaka, već pomalo umornu, ali raspoloženu, družinu je autobus odvezao do hotela Delnice, gdje smo odsjeli. Večera, druženje, obilazak grada, spavanje i doručak prethodili su polasku autobusom u 7 sati i 45 minuta sljedećeg dana dalje. Cilj je bio posjet Nacionalnom parku Risnjak. Tu nas je dočekala ekipa službenika N.P. g. dipl. ing. šum. Miljenko Gašparac i gosp. Josip Mrle . Upravna zgrada u Bijeloj vodici – Crni lug, s velikom terasom, dobro se uklapa u prekrasan krajolik. čv. : Jo.p M,.e i Miljenko Gašparac Na pokusnoj plohi Nakon kratkog upoznavanja s poviješću parka, obavili smo kraći obilazak poučnom stazom Leska, do |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 107 <-- 107 --> PDF |
trajne pokusne plohe Šumarskog Instituta Jastrebarsko, koja je osnovana 1998. g. Risnjak je proglašen Nacionalnim parkom 1953. g. Njegovo veliko značenje je što se na relativno malom prostoru susreće priroda stvorena u specifičnim klimatskim, hidrografskim i geološkim uvjetima. Površina parka iznosi 6 400 ha, a zauzima središnji dio masiva Risnjaka i Sniježnika, te gornji i izvorišni dio rijeke Kupe. To je pregrada između kopnene Hrvatske i Primorja, udaljena svega petnaestak km od Rijeke. Zbog svih tih obilježja N.P. Risnjak postao je interesantno odredište s bogatom turističko-rekreativnom ponudom. Po povratku s obilaska, pozdravio nas je upravitelj N.P. g. Ivan Malnar dipl. ing. šum. Tijekom kratkog odmora uz kavu, naš član Alojzije F rk o v i ć dipl. ing. šum., održao je nadahnuto kratko predavanje o Nacionalnom parku, s posebnim osvrtom na lovstvo i lovnu faunu Gorskog kotara. Tu na površini od 125 000 ha obitavaju tri glavna europska predatora: medvjed, vuk i ris. Medvjedi su izuzetne trofejne snage, što pokazuje podatak da je u posljednje vrijeme odstreljeno 6 medvjeda s trofejem preko 400 točaka, kao i hrvatski prvak s 488 točaka. Kretanje medvjeda prati se telemetrijski, pod nadzorom profesora Hubera s Veterinarskog fakulteta. Ustanovljen je ogroman radijus kretanja medvjeda, pa mnogi odu (po mom mišljenju nepovratno) u EU. Možda to doprinosi izuzetno velikom broju odstrela medvjeda u susjednoj državi. Vuk je zakonom zaštićen i nalazi se u Gorskom kotaru u tolerantnom broju, najvjerojatnije 2 čopora, što je dovoljno uz risa, kojega unatoč velikog odstrela (preko 200 grla, što dozvoljenog, što nedozvoljenog) ima toliko da mi nemamo problema sa štetama koje čine srne odgrizanjem vršnih pupova jelovog i smrekovog pomlatka, kao što to ima susjedna Austrija. To divno pjegavo stvorenje stvarno je ukras naših šuma, samo je šteta što ga Bog nije stvorio vegetarijancem. Nakon pozdrava s domaćinima, uputili smo se do Gerova, drvno industrijskog pogona firme Finvest. Tu smo u pratnji Željka Piz e n t a dipl. ing. drv. ind. direktora pogona i Ive B e rtovi ća dipl. ing. drv. ind., obišli ove velike pogone. Jarmače i tračne pile prorežu godišnje 55 000 m3 bukve, malo hrasta, a ostalo jele i smreke. Uz uobičajene pilanske proizvode, vidjeli smo i proizvodnju ljepljenih i dužinski spajanih greda u dužini do 14 m, zatim proizvodnju elemenata za korpusni namještaj te lamela za troslojni parket. U projektu je izgradnja nove energane i pogona za proizvodnju parketa. Zatim je organizator, najavio kulturno-turistički program – posjet starom gradu Čabru, koji se spominje još od davne 1642 g. ČČ trupci u pripremi za daljnju preradu u Finvestu Željko Pizent (u sredini) U Čabru nas je dočekao kolega Branko Ožbolt dipl. ing. šum., revirnik šumarije Tršće. Posjetili smo Dvorac Zrinskih, gdje nas je gđa Katarina Leš upoznala sa zbirkom muzejskih eksponata, galerijom slikara Vilima Svečnjaka, te bogatom zbirkom lovačkih trofeja gradonačelnika Čabra gospodina Marijana F i l ipovića, koji u goranskom kraju ima zakupljeno lovište. učabru (u sredini kolega B. Ožbolt) |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 108 <-- 108 --> PDF |
G-đa Katarina Leš bila je odličan i elokventan domaćin Nakon posjete slikovitom Čabru i njegovoj bogatoj kulturnoj baštini, uputili smo se s našim domaćinom revirnikom u šumski objekt “Brvnara Tršće”. Objekt je i Č1.,,.--::Č;Č impozantna građevina, koja je vjerojatno naslijedila ime iz nekih davnih vremena. Tu smo ručali uz razgovore i polemike o šumarskoj problematici i poslovanju Šumarije Tršće. Pri povratku posjetili smo turističko rekreacijski centar i lovačku kuću Lividraga, objekt šumarije Gerovo. Tu su nas dočekali revirnici Zoran P ršl e i Siniša A r h diplomirani inženjeri šumarstva, te osoblje lovačkog doma. Na prilazu lovačkoj kući nedavno je otkriveno spomen-obilježje i bista akademika Dušana Klepca. Od revirnika smo dobili podatke o šumariji Gerovo: površina 7 125 ha, drvna zaliha 2 188 000 m3 (listača 1 140 000 m3), prirast 39 920 m3 (listača 23 800 m3) i etat 39 200 m3 (listača 19 900 m3). Razvidno je da se listača siječe manje od prirasta. Šumarija je podijeljena na 4 gospodarske jedinice. Gospodari se i sa 734 ha zaštitnih šuma, te 390 ha šumskih kultura. Na području Lividraga također postoji jela “Kraljica šume”, nešto manjih dimenzija od prije opisane, ali nismo više imali vremena posjetiti je. Rekli su nam da bi trebali duže boraviti u Gorskom kotaru ako želimo vidjeti sve “kraljice” i “princeze” šume. Ionako je naš predsjednik rekao da smo vidjeli tek jedan dio Gorskog kotara, što upućuje na pomisao da ćemo trebati (uskoro) dovršiti započeti posao. A naša je želja velika … U razgovoru putovanje je brzo prošlo i u predvečerje smo bili u Zagrebu. Zahvaljujemo svima koji su doprinijeli realizaciji ovoga programa. Frane Grospić |