DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 85 <-- 85 --> PDF |
razvoja izvoznih strategija i dosezanja vanjskih tržišta; (4) promoviranje istraživanja i razvoja, posebno razvoja tehnologija i njenog transfera; i (5) razvijanje klastera. Ujedno, temelji razvoja sektora su (1) ljudi i infrastruktura; (2) znanja, vještine i edukacija; (3) inovacije i fleksibilnost; (4) infrastrukturna i informacijska povezanost; te (5) zaštita okoline i zaštita prirode.” Lisabonska strategija postavlja MSP kao vodeću snagu u ekonomskom razvoju, inovativnosti i zapošljavanju. U tom kontekstu, hrvatski šumarski sektor pristupio je značenju MSP-a u širokom kontekstu, od obrazovanja i raspoloživosti do sposobnosti kooperacije s velikim poduzećima, što i vidimo po sljedećim riječima I. Grbca: “Š . . Ć Globalizacija i brz ekonomski i tehnološki razvoj postavljaju zahtjev podrške MSP-u. Mogući zaokret i poticanje gospodarskog rasta u vlastitim okvirima, Vlada RH vidi kroz jačanje malog i srednjeg poduzetništvo. MSP su temeljna platforma poduzetničkih vještina i inovacija; novih proizvoda i kreativnih rješenja za budućnost; izvor zapošljavanja. Općenito, ulazak u novu ekonomiju bit će uspješan jedino ako se MSP postavi na vrh razvojnog plana. Prepoznajući njihovu ulogu i značaj, Vlada RH osigurala je financijsku potporu istima, a posebna pozornost pridana je mikro poduzećima u ruralnim područjima. Glavni ciljevi podrške jesu: (1) osuvremeniti tehnološke kapacitete, ubrzati tehnološku kooperaciju i razviti više učinkovite istraživačke programe fokusirane na komercijalne aplikacije znanja i tehnologija; (2) edukacija i trening, znanje o poslovanju i poduzetništvu i stvoriti mrežu eksperata u cilju europskog vodstva; (3) veći izlaz na tržište; i ostalo.” Globalizacija i približavanje EU za hrvatski šumarski sektor znači prekretnicu koja će donijeti nove prilike i nove izazove. Ta prekretnica zahtijeva konkurentnost, a prema riječima I. Grbca ista se može postići: “Š . . Ć Konkurentnost RH na putu u EU poboljšat će se sinergijskim učinkom postavljenih, europskim standardima prilagođenih zakonskih okvira ekonomskog razvoja i alata konkurentnosti koji su refleksija nastojanja ostvarivanja Lisabonskog plana za rast i konkurentnost cijelog europskog gospodarstva.” U novom programskom razdoblju 2007–2013. g. ciljno područje FP7 čini i područje RH. Važno je naglasiti da će hrvatski stručnjaci, znanstvenici i gospodarstvenici moći sudjelovati u pozivu na dostavu prijedloga projekata, budući da je potpisivanje Memoranduma za sudjelovanje između Vlade RH i EK u tijeku. Hrvatska ima status “Associated Candidate Country” – sudjelovanje/ financiranje kao i za zemlje EU. Znači, u projektne konzorcije FP7 mogu se uključiti i hrvatski partneri, ali moraju raspolagati relevantnim iskustvom na području istraživanja i implementiranja projekata. Također, hrvatske tvrtke imat će pristup i CIP programu. Renata Ojurović, dipl. ing. prof. dr. sc. Ivica Grbac 51. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE Opatija 6 – 9. veljače 2007. Uvod 51. seminar biljne zaštite organizirali su Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ) i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Seminar je otvorila predsjednica društva prof. Jasminka Igrc B a rči ć. Nakon svečanog otvaranja podijeljene su nagrade i priznanja zaslužnim članovima HDBZ. Podijeljeno je 5 priznanja, a među njima je šumar mr. sc. Branko Bradić iz UŠP Bjelovar koji je nagrađen srebrnom plaketom. Promovirani su i novi magistri i doktori znanosti, koji su to postali od prošloga do ovog seminara. Od 6 promoviranih šumari su mr. sc. Krunoslav Arač iz UŠP Koprivnica i dr. sc. Sanja Novak-Agbaba iz Šumarskog instituta Jastrebarsko. Posebnu pozornost privukao je okrugli stol pod nazivom “Modeli obrazovanja proizvođača u sustavu integrirane proizvodnje”. Radni dio seminara imao je 6 sekcija, 5 agronomskih i 1 šumarsku. Na Seminaru su prezentirana 64 referata. Na šumarskoj sekciji bilo je 17 izlaganja. Tijekom seminara održana je redovita godišnja skupština HDBZ-e. Na Seminaru je bilo oko 700 sudionika, zaštitara i šumara i onih koje zaštita bilja zanima, pretežito agronoma i šumara te srodnih stručnjaka. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Plenarna izlaganja 1. Z. Ostojić, J. Igrc-Barčić, B. Cvjetković: Utjecaj novog zakona o sredstvima za zaštitu bilja na biljnu zaštitu Republike Hrvatske. 2. Mauro Augosti: Od istraživanja do farmera – zanimljivo talijansko iskustvo. 3. J. Igrc-Barčić, R. Bažok: Razina provođenja mjera zaštite bilja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima – rezultati ankete. 4. M. Maceljski, T. Masten: Poljo apoteke i njihov utjecaj na zaštitu bilja u Hrvatskoj. 5. M. Glavaš: Bitne značajke Pravilnika za unošenje i širenje štetnih organizama na bilje. Šumarska sekcija U Šumarskoj sekciji sudjelovali su znanstvenici s Šumarskog fakulteta, iz Šumarskog instituta te stručnjaci iz šumarske operative. U radu su sudjelovali i znanstvenici iz inozemstva: Slovenije, BiH i Čehoslovačke. Najviše pozornosti posvećeno je oštećenosti i integriranoj zaštiti šuma kako slijedi: B. Bradić: 20 godina organizirane zaštite šuma Na temelju Zakona o šumama Skupština samoupravne interesne zajednice šumarstva Hrvatske, osnovala je Komisije za uzgajanje i zaštitu šuma. Zadatak Potkomisije za zaštitu šuma je provođenje zaštite šuma, pokretanje inicijative i prijedloga za proglašenje zaštitnih šuma i šuma s posebnim namjenama, izbor pesticida i određivanje načina njihove primjene te suradnje s znanstvenim organizacijama. Potkomisija je osnovana 18. 2. 1986. g. i imala je 16 članova, od svakog šumskog gospodarstva po jedan član i po 1 član iz SIZ-a šumarstva, Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta i Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo. Potogkomisija j jje ee radila do 1990. g. J. Gračan, P. Jurjević, N. Potočić, I. Seletković: Monitoring oštećenosti šuma u Republici Hrvatskoj Prvi zapisi o propadanju šuma javljaju se oko 1900. g. i nastavljaju se do danas. Sustavno motrenje (monitoring) oštećenosti šumskih ekosustava započinje 1987. g., kada se Hrvatska uključuje u Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šuma. Taj program provode Šumarski institut (Nacionalni koordinacijski centar), Šumarski fakultet i Hrvatske šume. U Hrvatskoj je 2005. godine po 17-ti puta provedena godišnja oštećenost šuma. Na 86 bioindikacijskih ploha (4x4 km mreža). Procijenjeno je 12 254 stabala (9 691 listače i 2 563 četinjače). Na oštećenost šuma utječu raznoliki čimbenici kao npr.: biljne bolesti i štetnici, kisele kiše, klimatska kolebanja, vodni režim, starost, ekspozicija, način gospodarenja. Monitoring pokazuje daljnje pogoršanje stanja oštećenosti šuma. Goran Videc: Hrvatsko šumarstvo u okružju novih propisa o biljnom zdravstvu Fitosanitarna problematika je u EU i u svijetu precizno definirana i regulirana. Provođenje zdravstvene kontrole bilja u Hrvatskoj na temelju Zakona o biljnom zdravstvu u nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, a za provedbu je nadležan Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvo te Šumarski institut. Cilj biljnog zdravstva je zaštita bilja, biljnih proizvoda od štetnih organizama, sprječavanje unošenja i širenja štetnih organizama, zaštita okoliša, usmjeravanje razvoja zdravstvene zaštite, primjena ekološki najpovoljnijih pesticida i integrirana zaštita bilja. J. Margaletić, M. Glavaš, B. Hrašovec: Poznavanje šumskih glodavaca u svrhu kvalitetne zaštite Praćenje dinamike populacija sitnih glodavaca važno je za uspješno provođenje njihova suzbijanja. Sitni se glodavci oslanjaju na poznavanje područja na kojemu borave. Šumske voluharice vraćaju se u svoju nastambu iz udaljenosti od 100 m. Mlade jedinke lakše je uhvatiti u živolovke zbog nedostatka iskustva, ali jednom ulovljene jedinke izbjegavaju ulaz u istu klopku. U južnoj Europi šumske voluharice aktivne su tijekom dana i noći – s najvećom aktivnošću u zoru i sumrak. Kod šumskih miševa dominantni mužjak može ograničiti kretanje i aktivnost podređenih jedinki. Osjetila mirisa i zvuka kod šumskih glodavaca visoko su razvijena. Šumski miševi i šumske voluharice odašilju dvije vrste zvukova niskofrekventne jačine (ispod 20 kHz), koje čovjek ne može registrirati. To im služi za međusobnu komunikaciju i korištenje zajedničkog područja, kao što su podzemni hodnici njihovih nastamba. J. Jošt: Šumski požari u Republici Sloveniji u razdoblju od 1995. do 2005. godine U Sloveniji požarima su najugroženije šume u submediteranskom području GGO Sežana (7 % slovenskih šuma sa 70 % požara). Požar ovisi o klimatskim uvjetima i nepažnji ljudi. Najveća opasnost je u razdoblju veljača-ožujak i srpanj-kolovoz. Kritično vrijeme tijekom dana je između 12 i 18 sati. Posljedice požara su napad potkornjaka i erozija tla. B. Košiček: Sanacija požarišta u Sloveniji U Sloveniji su požari regulirani zakonom što se tiče sprječavanja gašenja i sanacije opožarenih površina za sve vlasnike šuma. U zadnje 3 godine na kraju je sanirano od 25 do 115 ha požarišta. Pri svakoj sanaciji postoji dilema da li te troškove treba snositi vlasnik ili država uz potporu iz EU. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 87 <-- 87 --> PDF |
M. Dautbašić, E. Selman: Najvažniji potkornjaci obične jele (Abies alba Mill.) u sjeverozapadnoj Bosni Jela je u sjeverozapadnoj Bosni, u Unsko-sanskom kantonu najvažnija vrsta četinjača. Čiste i mješovite šume jele rastu na 52 551 ha ili 67 % svih visokih šuma. Drvna zaliha jele iznosi 7 273 000 m3. Potkornjaci jele i imela glavni su uzročnici propadanja te vrste. 2004. godine posušilo se oko 90 000 m3, a posječeno je 60 000 m3. Utvrđene su sljedeće vrste potkornjaka: Pityokteines curvideus, P. spinideus, P. vorontzovi, Cryphalus piceae i Pityphthorus pityographus. Najveći štetni je C. piceae, s najjačim intenzitetom napada i nađen je na svakom napadnutom lovnom stablu. J. H o lu š a , P. B an ar, M. K r iž e k , J. L iš k a , F. Soukup, V. Peškova: Najvažniji štetni potkornjaci u šumama Češke Ekstremne klimatske prilike u Češkoj bile su 2003. godine. To je pogodovalo slabljenju vitaliteta u šumama četinjača i pojavi jakih gradacija potkornjaka. Napadnuto je milijun m3 smrekovih stabala. 2004. godine bilo je 940 000 m3 sušaca. 2005. godine bilo je 630 000 m3, a Vitavax, Captan, Dithan i Cuprablau. Značajnih razlika 2005. g. blizu 1 milijun m3 sušaca. Najznačajniji potkornjaci bili su Ips typographus, I. duplicatus i Pityogenes chalcographus. D. Matošević, M. Pernek, M. Županić, B. Liović, S. Novak-Agbaba: Bolesti i štetnici u šumama Hrvatske u razdoblju od 2001. do 2005. godine Biljne bolesti, štetnici i ostali biotički i abiotički čimbenici ugrožavaju zdravstveno stanje šuma. Najvažnije biljne bolesti bile su hrastova pepelnica i rak kore pitomog kestena. Značajni štetni kukci, defolijatori u hrastovim šumama bili su mrazovci, hrastov savijač, gubar, a na kršu borov četnjak. Registriran je jak napad potkornjaka u jelovim, smrekovim i borovim šumama. M. Jurc, N. Habjan: Asocijacijske gljive potkornjaka (Ips typographus, Pityogenes chalcographus) smreke Asocijacijske gljive potkornjaka imaju važnu ulogu u šumskim ekosustavima. Najpoznatije su gljive plavila iz rodova Ceratocystis, Ophiostoma, Leptographium i dr. Neke gljive su entomogene i uzrokuju brzo propadanje kukaca, a neke dovode do ubrzanog propadanja i sušenja šumskih vrsta drveća. D. Diminić, A. Berta: Zdravstveno stanje pitomog kestena na području šumarije Hrvatska Kostajnica Istraživanje je provedeno tijekom ljeta 2005. godine na raku kore pitomog kestena gljivom Cryphonectria parasitica. Utvrđeno je 19 % zdravih stabala, s aktivnim rakom 5 %, s aktivnim i kalusirajućim rakom 8,4 %, dok je stabala s aktivnim rakom i nekrozom bilo 3 %. Sva 3 tipa raka nađeno je na 1 % stabala. Najviše stabala s površinskom nekrozom i kalusirajućim rakom bilo je 63,6 %. To ukazuje na prisutnost hipovirulentnog patotipa gljive, a znači da će se zaraza agresivnim patotipom smanjiti, odnosno da se očekuje smanjenje propadanja pitomog kestena. T. Treštić: Gljive iz roda Armillaria u šumama bukve i jele sa smrekom u BiH Gljive roda Armillaria sastavni su gradivni element šumskih ekosustava, gdje dolaze kao paraziti i dekompozitori drveta. Javljaju se kao primarni i sekundarni patogeni na brojnim vrstama drveća i grmlja od borealnih do tropskih šuma. Istraživanje je provedeno u šumama bukve i jele sa smrekom. Analizirano je 144 uzoraka i nađene su 3 vrste Armillaria: A. cepistipes, A. gallica i A. gallica. S. Novak-Agbaba: Zaštita žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) Žir je ugrožen od biotskih i abiotskih čimbenika u svim fazama razvoja. Posebna pozornost posvećena je zaštiti žira od biljnih bolesti primjenom fungicida: u tretmanima nema, ali postoji velika razlika u klijavosti žira između tretiranog i netretiranog. D. J u r c , N. O g r i s : Eutypella parasitica vjerojatno i u Hrvatskoj U 2005. godini nađene su u Sloveniji rakaste rane na javoru. Gljiva je uvrštena u EPPO “Alert listu”, pa se njena rasprostranjenost obvezno prati. Zaraze su nađene kod Rogaške Slatine, kilometar udaljenosti od Hrvatske, pa se pretpostavlja da je raširena i u Hrvatskoj. N. Ogris, D. Jurc, M. Jurc: Procjena rizika zbog Eutypella parasitica u Hrvatskoj i u Europi Gljiva uzrokuje rak na javoru. Pronađena je u Europi prvi put 2005. godine. To je novi patogen. Izračunate su prognoze rizika širenja. Model je kalibriran s podacima raširenosti u Americi (Europa je 13 % te površine). Ugroženi predjeli u Europi su Balkan, Apenini i lkan, p Francuska. Više od pola Hrvatske visokori %) je vi zično područje za to oboljenje. B. Piškur: Molekularna determinacija gljive Eutypella parasitica Gljiva uzrokuje rak-rane na različitim vrstama javora. Istraživana je metoda za brzu detekciju i identifikaciju uzročnika raka javora. Primijenjene su molekularne metode sinteze nukleinske kiseline in vitro za specifičan odsječak DNA. To je značajno iskustvo uvođenja molekularne dijagnostike u detekciji štetnih organizama. M. Harapin: Značajna štetna entomofauna primorskih šuma Listopadne i crnogorične šume na kršu u priobalju i na otocima jadranskog područja pripadaju složenim i |