DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Za 5 najčešćih i najštetnijih vrsta gljiva u različitim temperaturnim uvjetima na umjetnim podlogama mjerena je brzina rasta, jer je ista u vezi sa zarazom. U laboratoriju i na polju istraženo je djelovanje fungicida na zaštitu žira. Tretirani je žir imao bolju klijavost, manju zarazu gljivama i veći porast biljaka od netretiranoga. Raspravljajući dobivene rezultate, uočava se nekoliko značajnih činjenica. Tako se došlo do spoznaja da žir u ranim fazama razvoja više napadaju kukci (sadržaj hraniva u žiru se poklapa s razvojnom fazom kukca), a sa zrelosti gljive. Većina gljiva žir naseljava zbog njegovog bogatog sadržaja šećerima i visoke vlage. Prema važnosti gljive je razvrstala u nekoliko grupa. Među njima su nekrofilni paraziti i fakultativni paraziti značajni, jer su sposobni napasti žive stanice. Među njima su tri vrste, a najznačajnija je Ciboria batschiana. Simptomi bolesti žira su važni, a utvrđene gljive prema simptomima bolesti svrstala je u 7 grupa. Veliko značenje je onih vrsta koje zarazuju unutrašnjost žira i uzrokuju štete. Što se tiče zaraza od zametanja do zrelosti žira objašnjeni su razlozi postupnog i različitog naseljavanja gljiva. Uočljiva je velika raznolikost mikoflore iz 19 rodova, a posebno se upućuje na 13 vrsta gljiva na žiru u desetom mjesecu. Naglašen je utjecaj klime na plodonošenje, te vezu sa zarazama i razvojem bolesti. Istaknuta je važnost brzine i uvjete rasta gljiva u prirodi. Npr. gljiva Trichoderma viride svojim brzim rastom i specifičnim svojstvima može biti trajan izvor novih zaraza. S obzirom na svojstva rasta stalnu prijetnju predstavlja Ciboria batschiana, zatim Phomopsis querculla i Ophiostoma spp. Na kraju autorica zaključuje da su gospodarski za žir važne gljive koje mogu nanijeti štetu, iz rodova Ciboria, Phomopsis, Fusarium i Ophiostoma. Također upozorava da su na žiru bile prisutne sve vrste utvrđenih gljiva svake istraživačke godine. S obzirom na brzi rast pojedinih vrsta veće su mogućnosti zaraze žira kod ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI “KAKO UBRZATI INOVACIJE Lahti, Finska 22 – Međunarodna konferencija “Kako ubrzati inovacije u šumarskom sektoru kroz Tehnološku platformu šumarskog sektora?” (u daljnjem tekstu: FTP1 konferen- FTP; eng. European Forest-Based Sector Technology Platform, hrv. Europska tehnološka platforma šumarskog sektora transporta i u skladištima, pa time i u prirodi. Isto tako preporuča da žir treba redovito zaštićivati fungicidima. Širokim obuhvatom i višegodišnjim istraživanjima autorica je u disertaciji obradila manje poznatu materiju gljiva na hrastovom žiru i njihovo patološko značenje. Vrijednost disertacije daju spoznaje koji sve biotski organizmi oštećuju ili uništavaju žir tijekom njegovog razvoja, ležećeg na zemlji ili uskladištenoga. Takav cjelovit pregled do sada nije nigdje zabilježen. Druga je značajna činjenica što je uočila da su prethodni istraživači za utvrđivanje mikoflore žira koristili različite metode koje nisu bile sigurne. Zato je razvila vlastitu metodu i dokazala da je sigurna potvrda nalaska gljiva na žiru tek nakon skidanja vanjske Ijuske i držanja na naklijavanju, pa tek zatim potvrda postojanja i vrste gljiva. Nadalje je značajno što je utvrdila koje su najčešće štetne gljive na zrelom žiru. K tomu, na jednom mjestu nalazimo opis svih utvrđenih gljiva, kao i opis njihova značenja. U cjelini u disertaciji nailazimo na brojne nove spoznaje o štetnim organizmima na žiru (kukci, glodavci i dr.), a pogotovo o gljivama. Disertacija predstavlja vrlo opsežan pregled mikoflore žira hrasta lužnjaka, pa u znanstvenom pogledu predstavlja vrijedno djelo za znanstvenike i praktičare. U stručnom pogledu ukazuje na mikoze zreloga žira bilo da ostaje u šumi na tlu ili se skladišti. S obzirom da se hrastov žir svake godine sakuplja u velikim količinama, više nego sjeme bilo koje druge vrste, autorica je svojim pokusima zaštite žira ukazala na potrebu njegove zaštite fungicidima. To je još jedna vrijednost ove disertacije. Uvjereni smo da će rezultati rada, odnosno postignute spoznaje dobro doći znanstvenicima i stručnjacima u praksi. Prema iznesenom ova disertacija predstavlja vrijedno znanstveno djelo. Dr. sc. Sanji Novak Agbaba upućujem iskrene čestitke. Prof. dr. sc. Milan Glavaš U ŠUMARSKOM SEKTORU?” 23. studenog 2006. cija) održana u finskom gradu Lahti od 22 – 23. studenog 2006. godine izazvala je velik interes ne samo u znanstvenim i institucionalnim krugovima, već i u gospodarskim krugovima europskih zemalja. Više od 430 sudionika raspravljalo je na glavnu temu FTP konferencije: Poticanje inovativnosti, istraživanja i poduzet |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 80 <-- 80 --> PDF |
ništva, a radne skupine unutar iste, formirane po istraživačkim područjima, izrađivale su smjernice za prijavu prijedloga projekata na Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7)2. Stručnim izlaganjima i prezentacijama prijedloga projekata, vještina i tehnologija, nastojalo se potaknuti osnivanje projektnih konzorcija, te razviti partnerstvo izmeđ izmeđizmeđu uu sektorski sektorskisektorskih hh mali malimalih hh i srednjih poduzeća (MSP) lih i institucija za istraživanje i razvoj. je i Glavni ciljevi ovoga eventa bili su poticanje inovacija i promidžba strateškog istraživanja; upoznavanje industrije s alatima financiranja inovativnih projekata i pomoć u okviru prijave na pozive za prikupljanje prijedloga projekata FP7; i povećanje sudjelovanje MSP-a u istraživanju i razvoju i financijskim programima Europske Unije (EU). i BACKGROUND KONFERENCIJE Temeljni cilj revidirane Lisabonske strategije3 je osigurati brži rast i veće zapošljavanje, što u brojčanim pokazateljima označava rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3 % te otvaranje šest milijuna novih radnih mjesta do 2010. godine. Postavljena su i nova prioritetna područja razvoja koja stavljaju naglasak na znanje i inovacije, stvaranje poticajne klime za investiranje i na održivi razvoj uz očuvanje okoliša. “Trokut znanja” (istraživanje, obrazovanje i inovacija) predstavlja glavni čimbenik u europskim naporima za ostvarenje lisabonskih ciljeva. Europski sektor šumarstva i industrije bazirane na njemu usko surađuju glede ispunjavanja postavljenih lisabonskih ciljeva, te na taj način pridonose smanjenju zaostajanja Europe za Sjedinjenim Američkim Državama i gospodarstvima Azije, u kojima je gospodarski rast znatno brži nego u EU. Šumarski sektor odredio je vlastiti prioritet unutar Lisabonske strategije, odnosno izgraditi industrije koje su okrenute prema inovacijama, fokusirane na potrošača i zasnovane na znanju, a koji će pridonijeti razvoju dinamičnijeg i konkurentnijeg europskog gospodarstva. Iskorak u tom smjeru je uspostavljanje FTP-a i pripadajućeg programa “Vizija 2030”, kojima se želi postići održivi razvoj šumarskog sektora kroz pripadajuće industrije okrenute inovacijskoj politici. Sve glavne europske 2 FP7; eng. The European Union’s Seventh Framework Program for Research and Technological Development 3 2003. godine postalo je jasno da su ciljevi Lisabonske strategije neostvarivi u zacrtanom razdoblju, do 2010. godine pa je ista revidirana 2005. godine interesne skupine (Europska komisija, EK; industrije; vlasnici šuma; istraživači; i javni sektor) po prvi put su ujedinile snage kako bi stvorile viziju budućnosti sektora te uz jasan strateški cilj pristupile novom zadatku, odnosno definiranje “Strateškog istraživačkog programa, STP”. Održivost, razvoj proizvoda, dostupnost resursa, korištenje šuma na više načina, biološka raznolikost, proizvodnja bioloških energenata i učinkovita potrošnja energije – sve su to nastojanja STP-a, koji predstavlja jedan nesumnjivo ambiciozan pothvat. Ova inicijativa postavlja istraživanje i razvoj, inovacije i poduzetništvo na sam vrh prioriteta sektora te stvara okruženje olakšanog pristupa potrebnim financijskim sredstvima za ostvarivanje istih. Ukratko, STP služi kao instrument za postizanje strateških ciljeva dokumenta “Vizija 2030”, ona koordinira i stavlja fokus na istraživačke aktivnosti te stimulira financiranje istraživanja u svim interesnim skupinama, bile one javne ili privatne. U financiranje provedbe/primjene STP-a nastoje se uključiti i mehanizmi financijskih programa EU, a trenutno je aktualan FP7. Program koji financira projekte na području znanosti i istraživanja, koji pokriva gotovo sve znanstvene discipline obuhvatio je i tematske prioritete značajne za sektor šumarstva i industrije bazirane na njemu, a sve zahvaljujući uspostavljenoj FTP koja je bila jedan od izvora definiranja prioriteta programa. Tematski prioriteti značajni za sektor su sljedeći (sl. 1): (1) Nanoznanosti, nanotehnologije, materijali i nove proizvodne tehnologije (2) Energija i (3) Okoliš (uključujući klimatske promjene). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Slika aa 1 11.lik . Proračun FP7 Figure 1 FP7 Budget Prioritet (1) će generiranjem prodornog znanja za nove aplikacije na raskrižju različitih tehnologija i disciplina nastojati transformirati europsku industriju od one koja se oslanja na resurse, na onu koja se oslanja na znanje. Kod prioriteta (2) jasan naglasak stavljen je na istraživanje obnovljivih izvora energija i energija koje u stvaranju ispuštaju što manje količine CO2. Prioritet (3) naglašava istraživanje vezano uz predviđene klimatske promjene. Općeniti zahtjev za sva područja FP7 je partnerstvo i projektni konzorciji, dok su detaljni zahtjevi brojni i ovisni o pojedinom području programa, vrsti projekta koji se prijavljuje i drugim elementima. Šumarski sektor svjestan je toga da mora razviti otvorene i učinkovite komunikacijske kanale glede pitanja partnerstva odnosnih stakeholdera, kako bi uspješno participirali u FP7. Upravo održavanje FTP konferencije predstavlja jedinstvenu mogućnost za upoznavanje potencijalnih partnera i pronalaženje sinergija, uz dobivanje znanja o financijskim stajalištima, prijavi prijedloga projekata i upravljanju istima. INOVATIVNOST – PRVA TEMA FTP KONFERENCIJE Finski ministar za regionalna i komunalna pitanja, Hannes Manninen, u svojoj pozdravnoj riječi, naglasio je da inovativnost ima važnu ulogu kada je u pitanju sposobnost Europe da reagira na izazove i mogućnosti koje nameće globalna ekonomija, te da je podupiranje inovacija kao dijela Lisabonske strategije (“Gospodarstvo utemeljeno na znanju”) važno za rast i zapošljavanje. Također je naglasio da Europa i njezine industrije, uključujući industrije bazirane na sektoru šumarstva i odnosne klastere, jedino kroz inovativnost mogu postati globalni tehnološki i tržišni lideri. U ovom kontekstu, naveo je primjer Kine kao “brzo-rastućeg” tehnološkog lidera. Naime, Kina danas ima više od 700 multinacionalnih centara za istraživanja i razvoj, a ukupno 59 % kineskih studenata školuje se u području znanosti i tehničkog inženjerstva. Procjenjuje se da će do 2010. godine 90 % svih svjetskih znanstvenika i inženjera živjeti u Aziji. EU je zadnjih godina počela intenzivno poticati istraživanje i razvoj, budući da su indikativni podaci iz 2003. godine koji pokazuju da u te svrhe Sjedinjene Američke Države izdvajaju prosječno 2,59 %; Japan čak 3,15 %, a EU svega 1,9 % BDP-a. Znači, nužno je poticati istraživanje za potrebe europske industrije, poticati i podržavati konkurentnost europske industrije, podržavati znanstvene i industrijske izvrsnosti te jačati ulogu europske industrije kao svjetskog lidera. Christian P a t e r m a nn , iz Opće uprave za istraživanje (jedna od pet Uprava EK uključenih u upravljanje Okvirnim programima), istaknuo je da upravo inicijative poput FTP-a imaju značajnu C. Patermann naglašava da je temelj za pripremu dobrih inovativnih projekata postavljen i da se na taj način može značajno povećati i uloga MSP-a u europskom gospodarstvu, jer Lisabonska strategija postavlja iste kao kičmu europske ekonomije, odnosno promatra ih kao vodeću snagu u inovativnosti i zapošljavanju, što će u konačnici dovesti do održivog razvoja. Inovacija je glavni čimbenik u poticanju ekonomskog rasta. Poticanje inovacije postalo je od velike važnosti vladi, industriji i istraživačkim organizacijama. Istraživanja pokazuju da inovativne tvrtke postižu veću zainteresiranost stakeholdera i veće tržišne vrijednosti. Inicijativa STP stavlja inovaciju na sam vrh ciljeva šumarskog sektora, a polazišna točka je uvid u potrebe potrošača. Ovdje se šumarski sektor može poboljšati, a STP može služiti kao katalizator, kaže C. Patermann. Postoji i jasan dokaz da interakcija između tržišnih sudionika i istraživačke zajednice nadograđuje znanje i potiče inovacije. Provedba STP-a bit će važna za promicanje suradnje i interakcije putem zajedničkih projekata među sveučilištima, institutima, industrijom i drugim poslovnim sudionicima. Takvi projekti osiguravaju raspodjelu rizika, pozitivan utjecaj na resurse i pristup širokom polju stručnog znanja i novim tehnologijama. Ovakva interakcija tijekom faze provedbe ulogu u ubrzanju inovativnosti i Slika 2. “Priroda nam pokazuje put” istraživanja. Figure 2“Nature shows us the way” |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 82 <-- 82 --> PDF |
bit će nužna sastavnica za povećanje broja inovacija u tivne ideje i hrabre poteze. Na ovome mjestu, istraživači sektoru. Provedba STP-a bit će usmjerena prema omo-i znanstvenici, zajedno s industrijom, vlasnicima šuma i gućavanju brže komercijalizacije novih ideja, što će se javnim sektorom moraju nastupiti zajedno kako bi otvopostići ranijim uključivanjem industrije u proces inorili put koji vodi ostvarivanju “Vizije 2030”. J. Elvnert vacije i osiguravanjem stalne uključenosti iste. Naravnavodi da funkcionalni inovacijski sustav, akcijski plan no, ne potječu sve inovacije iz istraživanja, već i iz razza stratešku komunikaciju te aktivnosti na polju obrazovoja u koje je nužno uložiti određena financijska sredvanja i edukacije moraju podržavati težnje STP-a i stva prije nego što postanu proizvodi prihvaćeni na tr-pretočiti viziju budućnosti u stvarnost – kako bi svi mi žištu. STP mora pomoći u mobiliziranju rizičnog kapiprofitirali. Na slikovit način “Priroda nam pokazuje put” tala da bi se razvili i predstavili određeni koncepti. Sve (sl. 2) pozvao je sve zainteresirane da kroz dosljedan i spomenute aktivnosti unaprijedit će okruženje za inousmjeren pristup koji ovisi o zajedničkoj angažiranosti i vacije unutar sektora. pokretačkoj sili, osiguraju budućnost europskog šumarskog sektora, a ekonomski učinci osjetit će se na Johan E lvne r t , također iz Opće uprave za istražinacionalnoj i europskoj razini, kao i privatni sektor, ali vanje EK-a, kroz svoje izlaganje na istu temu naglašava profitirat će se i u smislu doprinosa društvu i okolišu. da je uspješna primjena STP-a usko vezana uz inova- ISTRAŽIVANJE – DRUGA TEMA FTP KONFERENCIJE Europski šumarski sektor ima Tablica 1. Strateški ciljevi i polja za istraživanje definirani u FTP jaku konkurenciju u dijelovima sviTable 1 The Strategic Objectives and Research Areas identified in FTP jeta gdje šume rastu brže, gdje su POLJE ISTRAŽIVANJA troškovi proizvodnje niži i gdje se STRATEŠKI CILJ tržišta brže šire. Ipak, Europa se 1. Razvoj inovativnih proizvoda prateći potrebe tržišta i potrošača može pohvaliti vodećom pozicijom 1.1 Nova generacija funkcionalne ambalaže u mnogim tehnološkim gledištima 1.2 Papir kao partner u komunikaciji, obrazovanju i učenju sektora. Jedna od prijetnji leži u po 1.3 Poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi i higijene većanim troškovima proizvodnje 1.4 Živjeti s drvetom energije, ali sektor je dobro pozicio 1.5 Graditi s drvetom niran te može iskoristiti svoje prili 1.6 Komercijalizacija šumskih proizvoda ke na polju obnovljivih izvora ener 1.7 Pokretanje Europe uz pomoć bio-goriva gije. Klimatske promjene povećat 1.8 Proizvodnja celuloze, energije i kemikalija iz drveta će rizik od ekstremnih događaja (primjerice suše, poplave i požari), 1.9 “Zelene” kemikalije ali će također pospješiti rast šuma u 1.10 Nova generacija kompozita različitim dijelovima Europe. U 2. Razvoj inteligentnih i učinkovitih procesa proizvodnje, takvom okruženju, istraživanja su uključujući smanjenje potrošnje energije jedno od najvažnijih oruđa kojima 2.1. Vrijednosni lanac proizvoda baziran na drvnom vlaknu sektor mora raspolagati kako bi osi2.2 Bolje iskorištenje manjeg inputa u proizvodnji celuloze i papira gurao da se prilike razvijaju brže od 2.3 Smanjenje potrošnje energije u proizvodnji celuloze i papira prijetnji. Navedeno je također 2.4 Nove tehnologije u primarnoj preradi drva razlog zašto dokument FTP pred2.5 Nove tehnologije u sekundarnoj preradi drva stavlja tako važnu prekretnicu u 2.6 Nove tehnologije u proizvodnji bio-energije uz veći output transformaciji industrija baziranih 3. Povećanje dostupnosti i korištenja šumske biomase na sektoru šumarstva, prekretnicu 3.1. “Drveće budućnosti” koja stavlja znanje i inovaciju kao 3.2 Isporuka drvne sirovine po potrebi temelj za održivi razvoj sektora. 3.3 Recikliranje papira 3.4 Recikliranje proizvoda od drveta – novi izvor materijala Kako bi se ostvarili vizija i stra teški ciljevi FTP-a identificiran je 4. Multi-funkcionalnost šumskih proizvoda i održivo upravljanje niz relevantnih polja za istraživanje, 4.1. Šume za višestruku upotrebu a iste je prezentirao Sture B l o m -4.2 Unaprjeđenje znanja o šumskim ekosustavima g re n iz švedskog istraživačkog Vi-4.3 Prilagođavanje šuma klimatskim promjenama jeća za okoliš, poljoprivredne zna5. Komunikacija i podrška društva nosti i prostorno planiranje. Pregled 5.1. Procjena cjelokupnog rada sektora svih polja za istraživanje može se 5.2. Instrumenti za dobro upravljanje šumama naći u sljedećoj tablici (Tab. 1). 5.3. Percepcija građana |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Znanost je glavni pokretač cjelokupnog gospodartehnologije kao finalnog učinka znanstveno-istraživačskog razvoja industrija baziranih na sektoru šumarstva, kog i istraživačko-razvojnog rada, može održavati via znanstvenoistraživački rad sastavni dio procesa prosoke stope rasta i prodor na tržište. izvodnje. Samo znatno povećanje u primjeni vlastite EDUKACIJA I TRENING – BUDUĆNOST EUROPE Da bi “Vizija 2030” postala stvarnost, neophodno je razvoj šumarskog sektora temeljiti na znanju, a upravo obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje predstavljaju ključne elemente provedbe STP-a. Značenje navedenih elemenata za sektor šumarstva i industrije bazirane na njemu prezentirao je Peter L o kh o r st , generalni direktor nizozemskog trening centra VAPA (eng. Training centre for the Dutch paper industry). P. Lokhorst stavlja naglasak na potrebu veće zastupljenosti mladih ljudi u sektoru, a glavno pitanje jest: Kako mladim ljudima učiniti šumarski sektor privlačnim? Istraživanje provedeno 2002. godine na inicijativu EK ukazalo je na potrebu za poboljšanjem na ovome području. STP navodi sljedeće načine poboljšanja/realizacije postavljenog pitanja: – Zanimljivo i dinamično sveučilišno i istraživačko okruženje; – Osposobljavanje mladih kadrova/stručnjaka, potpomognuto suradnjom industrije i privatnih vlasnika šuma; – Upoznavanje sa sektorom u dječjim vrtićima i školama te pomoć u stvaranju uvjeta za bolje obrazovanje u svim relevantnim predmetima; – Pomoć u poticanju mlađih naraštaja da postanu više zainteresirani za poslove u industriji i da nastave svoje obrazovanje na polju matematike, tehnologije i prirodnih znanosti; – Podizanje svijesti javnosti o sektoru. S obzirom na visoku cijenu pripreme i provedbe programa obrazovanja i osposobljavanja, P. Lokhorst je pozvao zainteresirane strane na zajedničko djelovanje na europskoj razini. Jedan od oblika istoga je stvaranje korisnih Europskih mreža (eng. European Network), a aktivnosti na razini EU mogu biti posebno značajne na sljedećim područjima: – Organiziranje programa mobilnosti za mlade istraživače; – Razvijanje obrazovnih programa na svim razinama; – Organiziranja ljetnih škola; – Proširenja dostupnosti obrazovnih materijala stavljajući ih na Internet; – Formiranje mišljenja o šumarskom sektoru u škola- ma; – Usavršavanje ljudi odgovornih za donošenje odluka u sektoru. U svrhu postizanja strateških ciljeva sektora, moraju se uposliti daroviti istraživači s visokom razinom kompetencije, što uključuje razvijanje partnerstva između sektora i akademskih institucija, kako bi se omogućilo stvaranje prikladnih obrazovnih programa na svim razinama. POJAČANO SUDJELOVANJE MSP-a U ISTRAŽIVANJU I RAZVOJU Europska komisija je u okviru nove financijske perspektive EU za razdoblje 2007–2013. g. počela promovirati poduzetništvo, inovacije i istraživanje kroz Program za poduzetništvo i inovacije (eng. Enterpreneurship and Innovation Programme), koji predstavlja prvi dio Programa za konkurentnost i inovacije (eng. Competitiveness and Innovation Framework Programme, CIP). Program CIP je ponajprije okrenut razvoju MSP-a i usklađen je s politikom zaštite okoliša. Naime, EU je uvelike ovisna o uvozu energije; oko 50 % svojih potreba zadovoljava uvozom, a od toga 25 % uvozi iz Rusije. Prema sadašnjim projekcijama, ovisnost o uvozu energenata do 2020. porast će na 70 %, pa se u pogledu segmenta europske energetske politike EK zalaže za energetsku učinkovitost, sigurniju opskrbu, znatno povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora, i za razvoj novih tehnologija na području energije. U kontekstu navedenog, CIP je podijeljen u tri osnovna dijela na koja će se rasporediti ukupna finan cijska sredstva: Program za poduzetništvo i inovacije (eng. Enterpreneurship and Innovation Programme); Program potpore politici informacijske i komunikacijske tehnologije (eng. ICT Policy Support Programme); Program Inteligentna energija u Europi (eng. Intelligent Energy Europe). Pri izradi CIP-a i FP7 posebna pozornost se pridala MSP-u. Olakšalo se njihovo sudjelovanje u Europskom istraživačkom prostoru, pojednostavila su se pravila i procedure te se očekuje da MSP budu pokretač europske ekonomije kao odgovor na “brzo-mijenjajuće” potrebe građana. EU će kroz novu financijsku perspektivu izdvojiti oko 15 % ukupnog proračuna FP7 za projekte malih i srednjih tvrtki. Pravila sudjelovanja, kao što je rečeno, bit će značajno olakšana: jasnija interpretacija zakonskih i financijskih uvjeta za sudjelovanje, jamstvena rješenja prilagođena korisniku, fleksibilnija i jednostavnija procedura evaluacijskog procesa. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Poticanje istraživanja i inovativnosti u MSP bila je tema izlaganja mnogih sudionika FTP konferencije, pa iz istih izdvajamo segment zanimljiv za tvrtke iz sektora šumarstva i industrija baziranih na njemu, odnosno prvi popis tema na poziv FP7: (1)Istraživanje u korist MSP-a / udruženja MSP-a Nema zadanih tema; Rješavanje problema MSP-a u suradnji s istraživačkim institucijama. (2)Prehrana, poljoprivreda, ribarstvo i biotehnologija – Uzgoj novih vrsta drveća; – Razvoj novih metoda za vrednovanje i tržišni plasman trenutno “neutrženih” šumskih dobara i usluga; – Razvoj bioekonomije temeljene na znanju; – Politika i institucionalna gledišta održive poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja u mediteranskim zemljama – partnerima; – Poznavanje stanične stjenke biljaka za optimiziranje potencijala biomase; – Nove energetske biljke; – Novi proizvodi i proizvodni procesi; (3)Nanotehnologija, nanotehnološki materijali i proizvodne tehnologije – Obnovljivi materijali za funkcionalne primjene pri pakiranju; – Novi proizvodi i usluge koji uključuju proizvode s dodanom vrijednošću usmjerene prema korisniku; – Napredne drvne sastojine i njihova proizvodnja; – Primjena novih materijala, uključujući biološka vlakna u tekstilnim proizvodima s visokom dodanom vrijednošću; – Energetski učinkoviti objekti; – Inovativni proizvodi/usluge s dodanom vrijednošću. (4)Energija – Nova kruta bio goriva za proizvodnju električne energije; – Prethodno tretiranje lignocelulozne biomase za proizvodnju etanola; – Nove i napredne tehnologije za hidrolizu i/ili fermentaciju lignocelulozne biomase; – Sintetička bio goriva dobivena uplinjavanjem; – Bio rafinerija; – Razvoj koncepata bio rafinerije; (5)Okoliš – Utjecaji klimatskih promjena na “osjetljive” planinske regije; – Utjecaj i povratno djelovanje “klimatske politike” na korištenje zemlje i ekosustave; – Doprinos i poboljšanje biološke raznolikosti u šumskom ekosustavu; – Korištenje prirodnih resursa: utjecaj na biološku raznolikost, ekosustav i usluge; – Objekti i infrastruktura koja zahtjeva malu potrošnju resursa. INOVATIVAN PRISTUP HRVATSKOM ŠUMARSKOM SEKTORU Imajući u vidu činjenicu da je nacionalna politika održivog razvoja Republike Hrvatske jedinstven dio sveukupne globalne politike, potrebno je kontinuirano usklađivanje s odgovarajućim međunarodnim aktivnostima i sudjelovanje u njima, a znanja o istima stječu se visokom razinom međunarodne suradnje. Značajan doprinos radu FTP konferencije, kao i ugledu hrvatskog šumarskog sektora dali su prof. dr. sc Ivica G rbac , pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i redoviti profesor na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Miroslav B e n k o , ravnatelj Šumarskog instituta Jastrebarsko. Aktivnim sudjelovanjem hrvatskog predstavnika na FTP konferenciji, prof. dr. sc. Ivice Grbca, RH se prezentirala kao poželjan partner u europskim aktivnostima u okviru razvoja održivog europskog gospodarstva. Također sudjelovanje istaknutog znanstvenika bilo je kako u svrhu hrvatskog doprinosa europskom transferu znanja, tako i utvrđivanja mogućnosti, odnosno perspektive budućeg sudjelovanja i osiguranja potrebnih preduvjeta za partnerstvo hrvatskog šumarskog sektora u FP7. Kroz izlaganje na temu “Inovativan pristup hrvatskom šumarskom sektoru” prof. dr.sc. Ivica Grbac prezentirao je strateško opredjeljenje sektora i njegove vlastite razvojne prioritete unutar Lisabonske agende, a u svrhu uključivanja hrvatskih stakeholdera u FP7. Strateško opredjeljenje sektora opisuju sljedeće riječi: “Š . . Ć Na osnovi sektorskih prednosti/mogućnosti, primjerice vlastite kvalitetne sirovinske osnove, iskustva, znanja i tradicije izvozne usmjerenosti, pokazalo se da su glavna polja implementacije sektorske politike: (1) podizanje konkurentnosti osuvremenjivanjem tehnoloških kapaciteta; (2) promocija izvoza i razvoja kroz marketing, dizajn i brand; (3) neposredna pomoć tvrtkama, posebno malim i srednjim poduzećima u cilju |