DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Za 5 najčešćih i najštetnijih vrsta gljiva u različitim temperaturnim uvjetima na umjetnim podlogama mjerena je brzina rasta, jer je ista u vezi sa zarazom. U laboratoriju i na polju istraženo je djelovanje fungicida na zaštitu žira. Tretirani je žir imao bolju klijavost, manju zarazu gljivama i veći porast biljaka od netretiranoga. Raspravljajući dobivene rezultate, uočava se nekoliko značajnih činjenica. Tako se došlo do spoznaja da žir u ranim fazama razvoja više napadaju kukci (sadržaj hraniva u žiru se poklapa s razvojnom fazom kukca), a sa zrelosti gljive. Većina gljiva žir naseljava zbog njegovog bogatog sadržaja šećerima i visoke vlage. Prema važnosti gljive je razvrstala u nekoliko grupa. Među njima su nekrofilni paraziti i fakultativni paraziti značajni, jer su sposobni napasti žive stanice. Među njima su tri vrste, a najznačajnija je Ciboria batschiana. Simptomi bolesti žira su važni, a utvrđene gljive prema simptomima bolesti svrstala je u 7 grupa. Veliko značenje je onih vrsta koje zarazuju unutrašnjost žira i uzrokuju štete. Što se tiče zaraza od zametanja do zrelosti žira objašnjeni su razlozi postupnog i različitog naseljavanja gljiva. Uočljiva je velika raznolikost mikoflore iz 19 rodova, a posebno se upućuje na 13 vrsta gljiva na žiru u desetom mjesecu. Naglašen je utjecaj klime na plodonošenje, te vezu sa zarazama i razvojem bolesti. Istaknuta je važnost brzine i uvjete rasta gljiva u prirodi. Npr. gljiva Trichoderma viride svojim brzim rastom i specifičnim svojstvima može biti trajan izvor novih zaraza. S obzirom na svojstva rasta stalnu prijetnju predstavlja Ciboria batschiana, zatim Phomopsis querculla i Ophiostoma spp. Na kraju autorica zaključuje da su gospodarski za žir važne gljive koje mogu nanijeti štetu, iz rodova Ciboria, Phomopsis, Fusarium i Ophiostoma. Također upozorava da su na žiru bile prisutne sve vrste utvrđenih gljiva svake istraživačke godine. S obzirom na brzi rast pojedinih vrsta veće su mogućnosti zaraze žira kod ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI “KAKO UBRZATI INOVACIJE Lahti, Finska 22 – Međunarodna konferencija “Kako ubrzati inovacije u šumarskom sektoru kroz Tehnološku platformu šumarskog sektora?” (u daljnjem tekstu: FTP1 konferen- FTP; eng. European Forest-Based Sector Technology Platform, hrv. Europska tehnološka platforma šumarskog sektora transporta i u skladištima, pa time i u prirodi. Isto tako preporuča da žir treba redovito zaštićivati fungicidima. Širokim obuhvatom i višegodišnjim istraživanjima autorica je u disertaciji obradila manje poznatu materiju gljiva na hrastovom žiru i njihovo patološko značenje. Vrijednost disertacije daju spoznaje koji sve biotski organizmi oštećuju ili uništavaju žir tijekom njegovog razvoja, ležećeg na zemlji ili uskladištenoga. Takav cjelovit pregled do sada nije nigdje zabilježen. Druga je značajna činjenica što je uočila da su prethodni istraživači za utvrđivanje mikoflore žira koristili različite metode koje nisu bile sigurne. Zato je razvila vlastitu metodu i dokazala da je sigurna potvrda nalaska gljiva na žiru tek nakon skidanja vanjske Ijuske i držanja na naklijavanju, pa tek zatim potvrda postojanja i vrste gljiva. Nadalje je značajno što je utvrdila koje su najčešće štetne gljive na zrelom žiru. K tomu, na jednom mjestu nalazimo opis svih utvrđenih gljiva, kao i opis njihova značenja. U cjelini u disertaciji nailazimo na brojne nove spoznaje o štetnim organizmima na žiru (kukci, glodavci i dr.), a pogotovo o gljivama. Disertacija predstavlja vrlo opsežan pregled mikoflore žira hrasta lužnjaka, pa u znanstvenom pogledu predstavlja vrijedno djelo za znanstvenike i praktičare. U stručnom pogledu ukazuje na mikoze zreloga žira bilo da ostaje u šumi na tlu ili se skladišti. S obzirom da se hrastov žir svake godine sakuplja u velikim količinama, više nego sjeme bilo koje druge vrste, autorica je svojim pokusima zaštite žira ukazala na potrebu njegove zaštite fungicidima. To je još jedna vrijednost ove disertacije. Uvjereni smo da će rezultati rada, odnosno postignute spoznaje dobro doći znanstvenicima i stručnjacima u praksi. Prema iznesenom ova disertacija predstavlja vrijedno znanstveno djelo. Dr. sc. Sanji Novak Agbaba upućujem iskrene čestitke. Prof. dr. sc. Milan Glavaš U ŠUMARSKOM SEKTORU?” 23. studenog 2006. cija) održana u finskom gradu Lahti od 22 – 23. studenog 2006. godine izazvala je velik interes ne samo u znanstvenim i institucionalnim krugovima, već i u gospodarskim krugovima europskih zemalja. Više od 430 sudionika raspravljalo je na glavnu temu FTP konferencije: Poticanje inovativnosti, istraživanja i poduzet |