DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 78 <-- 78 --> PDF |
NOVI DOKTORI ZNANOSTI Dr. sc. SANJA NOVAK AGBABA, dipl. ing. šum. Dr. sc. Sanja Novak Agbaba, dipl. ing. šum. obranila je 21. prosinca 2006. godine disertaciju pod naslovom “Mikoflora žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj”, te time stekla akademski stupanj doktora znanosti, znanstveno polje šumarstvo. Javna obrana disertacije održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu: Doc. dr. sc. Danko Diminić, Šumarski fakultet Zagreb Prof. dr. sc. Milan G l a v a š , Šumarski fakultet Zagreb Dr. sc. Dušan J u rc , Gozdarski inštitut Slovenije, Ljubljana. Disertacija obuhvaća 268 stranica, uključujući brojne slike, grafikone i tablice. Sastoji se od sljedećih poglavlja: Uvod i problematika, O osnovnim značajkama hrasta lužnjaka, Dosadašnja istraživanja mikoza hrasta lužnjaka kod nas i u svijetu, Cilj istraživanja, Područje istraživanja, Materijali i metode rada, Rezultati rada, Rasprava, Zaključak i Literatura. U poglavlja disertacije radu je priložena temeljna dokumetacijska kartica i sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku, predgovor, popis tablica, slika i grafikona, te životopis. Životopis Sanja Novak Agbaba rođena je 30. siječnja 1960. godine u Zagrebu gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – Šumarskom odjelu diplomirala je 1985. godine. Od 1985. do 1987. bila je zaposlena u svojstvu stručnog suradnika na Katedri za pedologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Od siječnja 1988. godine radi u Šumarskom institutu Jastrebarsko, u Odjelu za zaštitu šuma i lovstvo. Magistrirala je 1995. godine s radom pod naslovom “Utjecaj abiotskih i biotskih čimbenika na uspijevanje sjevernoameričkih vrsta četinjača u središnjoj Hrvatskoj”. Godine 1997. prijavila je temu doktorske disertacije pod naslovom “Mikoflora žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj”. Sudjelovala je na mnogim domaćim međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Objavila je veći broj znanstvenih i stručnih radova iz područja zaštite šuma – fitopatologija. Član je Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog ekološkog društva i Hrvatskog društva biljne zaštite. Sažetak rada O zdravstvenom stanju žira ovisi buduća sastojina. U svim fazama razvoja žir je izložen štetnim utjecajima abiotskih i biotskih čimbenika, a gljive mu mogu nanijeti velike štete. U nas su velike potrebe za hrastovim žirom, pa je među štetnim organizmima nužno poznavati njegovu mikofloru. Upravo na potrebama žira u nas i na dosadašnjim spoznajama njegove mikoflore do kojih su došli domaći i strani autori bazira se ovaj disertacijski rad. Istraživanja su trajala od 1996. do 2000. godine. U 5 sjemenskih sastojina UŠP Vinkovci, Našice, Bjelovar, Zagreb i Karlovac izravno je sakupljala žir na terenu, a k tomu analizirala je i žir pohranjen u Šumarskom institutu Jastrebarsko iz uroda 1999. i 2000. godine, a sakupljen na 6 UŠP i 18 šumarija. Vlastito sakupljanje žira obavljala je u razdoblju od 1996. do 1998. godine sredinom srpnja, kolovoza, rujna i listopada, dok je pohranjeni žir u institutu sakupljen u jesen. Od vlastito sakupljene količine obradila je 624 uzoraka, odnosno 18.629 žirova, a od uskladištenoga 429 komada. Analiza je obavljena na način da je svakom žiru skinuta vanjska ljuska, a po simptomima odvojen zdravi od bolesnoga, pa je bolesni stavljen u termostat 35 dana. Nakon toga su odvojene samo sjemenke na kojima su se razvile gljive koje su izolirane u čiste kulture. Od izoliranih gljiva izdvojeno je 9 čestih vrsta za daljnje proučavanje, a posebno je uzgojeno 5 najčešćih i štetnih vrsta za drugi pristup istraživanja. U glavnom, najopširnijem poglavlju, Rezultati rada, izneseni su podaci o zdravstvenom stanju žira za lokalitete te vrijeme istraživanja. Rezultati se odnose na oštećenje žira od gljiva, kukaca, kukaca i gljiva, gljiva i glodavaca i ptica u odnosu na zdravi žir za 7., 8., 9. i 10. mjesec. Radi se o žiru samostalno sakupljenom u šumi. Prisutnost gljiva utvrdila je na žiru oštećenom od kukaca i gljiva te onom oštećenom samo gljivom. Na takvom žiru utvrđeno je 29 vrsta gljiva iz 19 rodova. Na žiru držanom u hladnjaku utvrđen je manji broj vrsta gljiva koje su podudarne s onima na terenu. Sve vrste nađenih gljiva prikazane su sustavno i pojedinačno opisane. Uz morfološke karakteristike i mikološke podatke glavni podaci kod opisa su vlastiti rezultati što se tiče mjesta i vremena nalaza na žiru, rastu gljive u kulturi i njeno značenje kao patogena, što je popraćeno vrlo jasnim slikama. |