DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 73 <-- 73 --> PDF |
vrste određene zemlje ili kraja. O kriterijima koje još vrste, osim samoniklih, uvrstiti u takva djela, uvijek se može raspravljati. Valja naime reći da ne postoji nikak e r vo pravilo na temelju kojega b bbii se moglo reći koje točno vrste uvrstiti u takva djela, a koje ne. To zavisi od gledišta onoga ili onih koji na takvom djelu rade. Nije, naravno, sporno kakvo gledište zauzeti prema unesenim biljnim vrstama koje se od davnina uzgajaju, kao što su npr. krumpir (podrijetlom iz Južne Amerike), kukuruz (podrijetlom iz Sjeverne Amerike), ili pak prema pridošlicama (adventivne vrste i neofiti), koje su također već odavna sastavni dio hrvatske cvjetane, kao što su npr. bagrem (podrijetlom iz Sjeverne Amerike, unesen u Europu iza 1600.) ili pajasen, ili divlji orah (Ailanthus altissima, podrijetlom iz Istočne Azije). Svatko će se složiti da navedene biljne vrste valja unijeti u flore pojedinih europskih zemalja i u ovakve oglede ili kompendije, pa tako i u hrvatsku floru, jer su se odavno samoniklo proširile na veliki dio područja i sastavni su dio biljnoga svijeta. Pravo dakle pitanje nije valja li ili ne unesene ili adventivne biljne vrste odnosno neofite uvrstiti u hrvatsku floru, nego kako odrediti granicu uvrštavanja pojedinih stranih vrsta u domaću floru. Primijetio sam naime da su ne tako davno u pojedine krajeve Hrvatske, npr. u Istru, unesene biljke, kao što su Alstroemeria (astromelija, kako je zovu u Istri, podrijetlom iz Južne Amerike) i Periploca sepium (podrijetlom iz Kine), i da se polako samonikl klo šire, što znači da su se dobro prilagodile i podneblju ju i prilikama staništa u nas. Te vrste nisu ušle u Index Florae Croaticae, što je i shvatljivo, jer su u Hrvatsku unesene u najnovije doba, a za sada nisu ni dovoljno raširene. No, u djelu Index Florae Croaticae ima znatan broj unesenih i već odavno udomaćenih stranih biljnih vrsta za koje zna mali broj ljudi i kojih u dosadašnjim hrvatskim florama nije bilo. Jedna od takvih je i jedna vrsta roda Pueraria, P. thunbergiana, koja je obilno zastupljena npr. u dvorištima pojedinih kuća na jugu izloženim obroncima Marijana u Splitu. To je biljka koju su k nama vjerojatno donijeli pomorci sa svojih putovanja po dalekim zemljama, zasadili je u svojim vrtovima, a biljka im je uzvratila bujnim zelenilom, stvarajući svojim velikim listovima duboku i obilnu hladovinu u doba kada je ona najpotrebnija u tim krajevima. Takvih vrsta ima dosta i hvalevrijedna je činjenica da su one uvrštene u taj popis. Unatoč prevelikom broju propusta s kojima je djelo tiskano, valja pohvaliti začetnika izradbe toga troknjižnoga djela i njegova urednika, doc. dr. sc. T. Nikolića, ali naravno i one koji su svojim radom pridonijeli da djelo bude dovršeno i objelodanjeno. Sada više nema tajni, nema nagađanja koliko mala zemlja Hrvatska ima biljnih vrsta. I mi smo konačno dobili djelo koje omogućuje da se zaviri u biljni svijet Hrvatske i da se konačno može vidjeti odnos biljnih vrsta male hrvatske zemlje prema drugim, velikim i malim zemljama. Index Florae Croaticae je djelo od velikoga značenja za sve one koji se bave floristikom, geobotanikom i sistematikom biljnoga svijeta Hrvatske. Za svakoga florista ta je građa polazište za njegov rad. No, korisnik toga popisa vrsta nažalost će vrlo brzo naići na teškoće. Jedan od bitnih nedostataka djela Index Florace Croaticae je činjenica da su u Kazalu navedena samo valjana imena biljnih svojti, bez obzira radi li se o rodovima, vrstama ili kategorijama nižima od vrste, dok istoznačnice nisu uopće navedene. Neznatan broj istoznačnica naveden je samo u 3. dijelu, ali uglavnom samo na razini roda. Na temelju takvoga pristupa izradbi navedenoga djela, izgledalo bi kao da hrvatska floristika počinje s tim troknjižjem. A ona ipak ima malo dublje korijenje, ali to nije vidljivo iz toga troknjižja upravo zato što u Kazalu nisu navedene istoznačnice. Posegne li, naime, netko za starijom hrvatskom ili stranom botaničkom, ali i leksikografskom građom koja se odnosi na hrvatske zemlje, za mnoge vrste koje su pod svojim starim linnéovskim imenima vrlo dugo bile u uporabi u europskim i našim florama, neće biti moguće utvrditi o kojim se vrstama radi, upravo zbog nedostatka tih sinonima u Kazalu. Jedna od takvih vrsta je i Ligusticum levisticum koja potječe od Linnéa. I upravo se pod tim imenom ta biljna vrsta spominje u Biljarstvu I i II (Šulek 1856, 1859) i u Jugoslavenskom imeniku bilja (Šulek 1879). Posegne li korisnik za djelom Index Florae Croaticae kako bi odgonetnuo o kojoj se današnjoj biljnoj vrsti radi, to mu nažalost neće uspjeti, jer toga sinonima u njemu jednostavno nema. A pod tim se starim Linnéovim imenom zapravo krije aromatična, vrlo poznata i korisna začinska biljna vrsta Levisticum officinale ili ljupčac, zastupljena u mnogim kućanstvima, koju npr. u Manjoj Vasi (Samobor) i u Hrvatskom zagorju i na području Samoborskoga gorja, zbog sjajnih listova, zovu luštrak. Ništa bolje, nažalost, nećemo proći uzmemo li u ruke i noviju hrvatsku botaničku literaturu, kao što je npr. Vegetacijska karta otoka Paga ... (H o r va ti ć 1963), Vegetacija planina zapadne Hrvatske (Horvat 1962), ali i niz drugih radova i članaka s područja hrvatske cvjetane ili vegetacije, u kojima se spominje na stotine i stotine biljnih vrsta s imenima koja u Kazalu djela Index Florae Croaticae nećemo pronaći ni kao istoznačnice ni kao valjana imena. Takve su npr. vrste Haynaldia villosa, Festuca duriuscula, Festuca bromoides, Kolrauschia prolifera (Tunica prolifera), Inula viscosa, Genista germanica, Rhamnus frangula, Hutchinsia petraea, Melandrium album, Melandrium rubrum, Silene inflata, Scolopendrium vulgare, Cytisus nigricans, Agropyron repens, Ficaria verna, Statice limonium, Statice cancellata, Veronica spicata, Lepidium draba, Juncus glaucus, Agrostis vulgaris, Satu na reja juliana, ,, Inul InulInula aa graveolens graveolensgraveolens, ,, Delphiniu DelphiniuDelphinium mm ajacis ajacisajacis, ,, - Aspidium filix-mas filix-masfilix-mas, ,, Nephrodiu NephrodiuNephrodium mm filix-mas filix-masfilix-mas, ,, Gnapha GnaphaGnaphalium uliginosum, Bromus distachyus, Festuca bromoi |