DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 72 <-- 72 --> PDF |
10 makrozona, te za svaku od njih ustanovljeni ekološki limiti unutar kojih vrsta vegetira. Istraživanjem kestena u Kalabriji ustanovljeno je da je rasprostranjenost veća na zapadnom dijelu, gdje povoljnije klimatske prilike i bolja kvaliteta tla pogoduju ekološkim potrebama kestena. Ukupna površina kestenovih šuma u zapadnom dijelu iznosi 87 413 ha, s različitim učešćem u makrozonama. Tla na tim područjima umjereno su duboka i duboka, skeletna, pretežito pjeskovita i kisele reakcije. Boje su tamnosmeđe i bogata organskim tvarima, koje se sporije rastvaraju u jesensko-zimskom razdoblju zbog relativno niskih temperatura. Godišnje oborine kreću se, u odnosu na vlažne struje s Tirenskog mora, od 1 100 do 1 600 mm. Prosječne godišnje temperature kreću se od 11,2 do 14,7 oC, ovisno o nadmorskoj visini. Autori navode ove podatke kao i podatke o najhladnijem i najtoplijem mjesecu za svaku od 10 makrozona. Kesten u Kalabriji raste od sjevera do juga, na svim planinskim lancima, na nadmorskoj visini od 300 do 1 100 m. Donju granicu čine poljoprivredne kulture ili sastojine crnike i plutnjaka, te rjeđe ostali listopadni hrastovi. Na gornjoj granici nalazi se bukva ili bor ( P. nigra var. laricio). Globalno gledajući, zona rasta kestena u Kalabriji je između hladne podzone Lauretuma i tople Castanetuma (Pavari), a posebni uvjeti vlažnosti u sjevernom priobalju i u zapadnom Aspromontu uzrokuju spuštanje vrste u srednju i toplu zonu Lauretuma. Frane Grospić DO ZVIJEZDA BEZ TRNJA? Nikolić T. (ur.), 1 1994-2004: Index Florae Croaticae, vol. 3, pars 1 Suppl. 2; vol. 6, pars 2, Suppl. 1; vol . 9, pars 3, Suppl. 1. Natura Croatica, Hrvatski prirodoslovni muzej Zagreb Tijekom višegodišnjega rada na izradbi Hrvatskoga biljnog imenoslova, u koji je ugrađen znatan dio starije pisane građe s područja biljnoga imenoslovlja, susreo sam se s vrlo mnogo latinskih imena biljnih vrsta koja, danas, ne samo da nisu valjana, nego su mnoga teško prepoznatljiva i botaničarima. Želeći korisnicima toga djela olakšati snalaženje u biljnom imenoslovlju, nakon prikupljene biljne građe pristupio sam usklađivanju starije biljne nomenklature s novijom. Kako je u razdoblju od 1994. do 2004. godine u tri dijela izrađen i objelodanjen popis hrvatske flore, Index Florae Croaticae, mislio sam da će mi to djelo znatno olakšati i ubrzati zadaću usklađivanja nomenklature, ali sam se vrlo brzo uvjerio, da mi to važno djelo neće, na žalost, biti od one pomoći kakvoj sam se nadao. U Kazalu toga djela nije naime navedena sinonimika koja je inače zastupljena u popisu uz mnoge vrste, što je velika šteta, jer mu znatno suzuje i značenje i uporabnu vrijednost. Unatoč tomu, tim sam se djelom mnogo služio, te sam valjanost imena pojedinih biljnih vrsta, posebno onih koja su mi bila potpuno nepoznata, ili su mi se činila dvojbenima, najprije pokušao potvrditi provjerom podataka u tom djelu, iako sam mnogo puta, upravo zbog nedostatka istoznačnica, ostao prikraćen za tražene podatke. Često listanje toga djela omogućilo mi je da pobliže upoznam njegove neporecive vrijednosti, ali sam pritom naišao i na mnoge nedostatke zbog kojih sam često, kao i do tada, morao posizati za drugim, sličnim stranim djelima kako bih riješio dvojbe. Sve to zajedno, kao i činjenica da se radi o prvom takvom djelu na hrvatskom, potaklo me i na pisanje ovoga kritičkog osvrta. Njime se želim osvrnuti na značenje toga djela, ali i upozoriti na previde i propuste u njemu, kako bih pridonio što skorijoj dopuni sadašnjem ili novom, boljem i potpunijem izdanju, jer se radi o vrlo važnom izvoru za hrvatsku biljnu sistematiku, floristiku i botaniku uopće. Svaki je ljudski pothvat plod zamisli. Ona je početak i začetak svega. Zamisao je poput iskrice koja, zapretana, dugo tinja, da bi potom prerasla u plamen koji oko sebe širi sjaj. Jedna takva vrijedna zamisao, koja je potekla od dr. sc. Tonija N i ko l i ć a , docenta na Botaničkom zavodu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu, bila je pristup izradbi ogleda hrvatske flore. Kao rezultat te zamisli nastalo je djelo Index Florae Croaticae (u daljnjem tekstu Index), objelodanjeno u tri dijela, u kojima je, u razdoblju od 1994. do 2004., sustavno prikazana cvjetana ili cjelokupno bogatstvo biljnoga svijeta Hrvatske, obrađena u skladu s najnovijim taksonomskim spoznajama. U radu na obradi florističke građe, u sklopu toga zahtjevnoga zadatka, dr. T. Nikolić okupio je velik broj suradnika koji su tijekom deset godina uspjeli privesti kraju projekt. To je prvi cjeloviti prikaz hrvatske cvjetane, te sada možemo reći da smo konačno dobili prvi cjeloviti uvid u cjelokupni biljni svijet Hrvatske, uvid u njegovo bogatstvo, raznolikost i broj biljnih vrsta u Hrvatskoj. Prema tome djelu, u Hrvatskoj ima 4275 vrsta (prema najnovijem popisu – preko 5000 vrsta). Polazište za izradbu svake flore, pa i ovakvih ogleda koji su podloga za izradbu flore, su samonikle biljne |