DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 64 <-- 64 --> PDF |
više mjesta kako bodljasta tikvica prodire iz živica i rubova jaraka i kanala na obradive površine, te nije rijetka u obližnjim kukuruzištima gdje prekriva sve biljke. Zbog mnogobrojnih sjemenaka i brzog rasta praktički je neiskorjenjiva poput drugih neofita. Svatko tko se s bilo koje strane približio dravskim obalama, rukavcima i mrtvicama, mogao je ljeti lako zamijetiti ugledne visoke biljke žljezdastog nedirka. Ovaj neofit je azijskog podrijetla. Prvi primjerci ovog došljaka zamijećeni su 70-tih i 80-tih godina prošloga stoljeća. Svake godine populacija mu je sve veća, sve brojnija. Sve iole slobodne površine u obalnim šikarama i sastojinama bijele vrbe i crne topole, svaki pedalj slobodnog tla, zaposjeo je ovaj došljak. I on je jednogodišnjeg razvojnog ciklusa. Stabljika mu na vlažnijim staništima naraste i do tri metra visoko, a pri dnu, nerijetko s adventivnim korijenjem, bude debela 6–7 cm. U gornjem dijelu stabljike razvija se veći broj krupnih, uglednih, složeno građenih i mirišljivih cvjetova punih nektara. Od mnoštva cvjetova rumene se okrajci kanala i obale Drave. Nisu rijetki primjerci i s potpuno bijelim cvjetovima. U vrijeme cvatnje u zraku se osjeti slatkasti miris nektara koji privlači rojeve pčela i drugih kukaca. Ne- Slika 3. Žljezdasti nedirak. PČZ" uz dravske obale kod Komatnice Slika 4. Cvat vinobojke Slika 5. Nezreli plodovi vinobojke |