DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 63 <-- 63 --> PDF |
NEOFITI PODRAVINE Na različitim šumskim, poljoprivrednim, ruderalnim i drugim staništima sve se više zamijećuju novo pridošle biljke, neofiti, koje su se u posljednjih nekoliko stotina godina naselile na našim prostorima. Porijeklom su sa sličnih staništa Amerike i Azije, a do danas su postale stalni članovi autohtone flore i vegetacije. Dapače, neke od njih formirale su i nove biljne zajednice, oblike vegetacije kakvih prije nije bilo u našim prostorima. Svojom nazočnošću i agresivnim širenjem potiskuju autohtonu vegetaciju i na mnogim staništima postaju prevladavajućim biljnim vrstama. Dostatno je da se usele, dalje se same aktivno šire, a do danas praksa pokazuje kako su neiskorjenjive. Ovom prigodom obratimo našu pozornost na takva tri neofita koji se u Podravini danas javljaju u velikim populacijama. To su bodljasta tikvica (Echinocystis lobata), žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera) i vinobojka ili kermes (Phytolacca americana). Bodljasta tikvica je jednogodišnja biljka penjačica iz porodice bundeva (Cucurbitacae). Porijekom je iz Amerike gdje se i danas, primjerice u središnjem dijelu Meksika, nalazi na velikim površinama. U Podravini je poznata od sredine prošlog stoljeća. Njezini bodljasti plodovi sadrže po nekoliko krupnih sjemenaka koje u proljeće počinju rano s klijanjem. Mlade biljke brzo rastu penjući se po bilo kakvim grmovima ili visokom drveću. Cvatu mnogobrojnim sitnim bijelim cvjetovima te tijekom V i VI mjeseca svojom bojom postaju prevladavajuće na mnogim mjestima. Biljke osobito vole vlažnija tla uz kanale, jarke, dravske rukave i obale Drave, šumske sječine i sl. Na starim vrbama. topolama, johama i drugom drveću i grmlju uz obale i kanale nerijetko se zamijećuju po nekoliko metara duge stabljike bodljaste tikvice koje vise i s najviših dijelova krošnji. U posljednje vrijeme biljka se brzo širi i mnogo dalje od dravskih obala te je, primjerice, danas nalazimo na sjeveroistočnim obroncima Kalnika po svim šumskim rubovima, gdje u vrijeme najvećeg rasta gradi prave zavjese na rubnom drveću i grmlju. Neki dijelovi obala Drave i njezinih rukavaca u okolici Legrada i Novog Virja ne sadrže niti jednu drugu biljnu vrstu osim bodljaste tikvice i zbog osobite boje njezinih cvjetova raspoznajemo je već izdaleka. U okolici naselja Đelekovca zamijećeno je na :z:Bodljasta tikvica u cvatnji. Uz č;,„o,™«G.... Slika 2. Bodljasta tikvica u plodu jeve Grede |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 64 <-- 64 --> PDF |
više mjesta kako bodljasta tikvica prodire iz živica i rubova jaraka i kanala na obradive površine, te nije rijetka u obližnjim kukuruzištima gdje prekriva sve biljke. Zbog mnogobrojnih sjemenaka i brzog rasta praktički je neiskorjenjiva poput drugih neofita. Svatko tko se s bilo koje strane približio dravskim obalama, rukavcima i mrtvicama, mogao je ljeti lako zamijetiti ugledne visoke biljke žljezdastog nedirka. Ovaj neofit je azijskog podrijetla. Prvi primjerci ovog došljaka zamijećeni su 70-tih i 80-tih godina prošloga stoljeća. Svake godine populacija mu je sve veća, sve brojnija. Sve iole slobodne površine u obalnim šikarama i sastojinama bijele vrbe i crne topole, svaki pedalj slobodnog tla, zaposjeo je ovaj došljak. I on je jednogodišnjeg razvojnog ciklusa. Stabljika mu na vlažnijim staništima naraste i do tri metra visoko, a pri dnu, nerijetko s adventivnim korijenjem, bude debela 6–7 cm. U gornjem dijelu stabljike razvija se veći broj krupnih, uglednih, složeno građenih i mirišljivih cvjetova punih nektara. Od mnoštva cvjetova rumene se okrajci kanala i obale Drave. Nisu rijetki primjerci i s potpuno bijelim cvjetovima. U vrijeme cvatnje u zraku se osjeti slatkasti miris nektara koji privlači rojeve pčela i drugih kukaca. Ne- Slika 3. Žljezdasti nedirak. PČZ" uz dravske obale kod Komatnice Slika 4. Cvat vinobojke Slika 5. Nezreli plodovi vinobojke |