DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 6     <-- 6 -->        PDF

A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124
i volumnog prirasta, kao zavisnih varijabli, i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg
promjera, kao nezavisnih varijabli, daje dobru početnu spoznaju ovisnosti
između pojedinih taksacijskih elemenata kao pokazatelja proizvodnosti,
ali i da se, iako s prosječnim, brojem biljaka prirodnog pomlatka šume munike
mogu uspješno prirodno obnavljati. Rezultati do kojih se došlo mogu
korisno poslužiti pri gospodarenju prirodnim čistim šumama munike na planini
Čvrsnici i šire.


K l j u č n e r i j e č i : Pinus Heldreichii (Christ), taksacijski elementi, pokazatelji
proizvodnosti, višestruka regresijska analiza, korelacijska veza, prirodni
pomladak, prirodno pomlađivanje i gospodarenje.


I. UVOD – Introduction
Munika (Pinus heldreichii Christ) kao vrsta drveća,
sama po sebi, vrlo je zanimljiva, a važnost munike kao
vrlo rijetke vrste drveća ogleda se ponajprije u njezinoj
reliktnosti i endemnosti. To je tercijarni relikt očuvan
tijekom glacijacije i endem Balkanskog poluotoka
ograničenog prirodnog rasprostranjenja. Munika na
planini Čvrsnici prirodno pridolazi i tvori jedinstvene
šume. Prirodne sastojine ove vrste drveća na Čvrsnici
kao krajnjem, najzapadnijem zemljopisnom području
prirodnog rasprostranjenja, utoliko su zanimljivije
znanstvenicima i stručnjacima. Prirodne sastojine munike
i uz ograničeni, isprekidani, ispresijecani i mali
prirodni areal, vrlo su interesantne i zato što čine rijetkost
šumske vegetacije, uz vrlo izraženu zaštitnu ulogu
u zaštiti od erozije u visokom planinskom gorju. Munika
je poznata kao izrazito pionirska vrsta šumskog
drveća i utoloko je važnija njezina uloga u dinamici vegetacije,
posebice u progresivnoj sukcesiji (F u k a rek ,
1966) na kraškom području, te je sastavni i nezaobilazni
dio dendroflore planine Čvrsnice. Znanstveno utemeljena
i u praksi potvrđena visoka vrijednost njezina
drva zbog izvrsnih tehničkih svojstava, šumama munike
daje i vrlo veliku gospodarsku važnost. Gospodarsku
vrijednost prirodnih sastojina munike treba pravilno
usmjeriti i racionalno koristiti, uvažavajući biološke
i druge specifičnosti munike kao vrste i njezinih prirodnih
sastojina. Na temelju iznesenih činjenica bilo bi
potpuno opravdano da suvremena znanost ima potpuna
i opsežna saznanja o ovoj vrsti bora. No, unatoč opravdanim
očekivanjima, znanstvena saznanja o munici su


neznatna ili potpuno izostala, posebice na planini Čvrsnici,
jer su do sada vršena biljnozemljopisna istraživanja,
zatim istraživanja tala i biljnih zajednica, dok istraživanja
strukturnih elemenata i proizvodnosti šuma
munike gotovo nema. Godine 1998. nastao je prvi
znanstveni rad na istraživanju šuma munike na planini
Čvrsnici, koji je vrlo važan za upotpunjavanje saznanja
o ovoj vrsti. O munici je obznanjeno relativno dosta
znanstvenih i stručnih radova na Balkanu, ali i uz to o
njoj se malo zna. Razlog tomu, po našem mišljenju, je
što su sva dosadašnja istraživanja bila parcijalna, pa su i
saznanja o munici upravo takva budućim istraži


.
.. Zat
ZatZato
oo bu
vanjima treba prilaziti svestranije


ije, jer se samo tako
može doći do potrebnih spoznaja.


O taksacijskim elementima kao pokazateljima proizvodnosti
šuma munike postoji vrlo malo podataka, a do
sada obznanjeni radovi ne daju potpuniji uvid u proizvodnost
ove vrste. Rezultati ranijih istraživanja su ili nepouzdani,
jer se zasnivaju na malom broju podataka koji
su prikupljeni na malom broju uzoraka vrlo heterogenih
stanišnih prilika (P e j o vić , 1962), ili su samo orijentacijskog
značaja, jer prikazuju podatke prikupljene na
velikim površinama u sklopu radova utvrđivanja pojedinih
šumskih površina (Ćurić, 1967.; Radovanović,
1967). Uzevši u obzir sve rečeno, ovaj rad naslova
“Taksacijski elementi kao pokazatelji proizvodnosti
šuma munike (Pinus heldreichii Christ) na planini Čvrsnici”
je pokušaj skromnog doprinosa upotpunjavanju
saznanja o munici.


II. RASPROSTRANJENJE MUNIKE
Distribution of the whitebark pine tree
Lijepe manje sastojine munika tvori na bosanskim
planinama Hranisavi, Bjelašnici i Visočici, zatim u
Hercegovini na Čvrsnici, Čabulji, Prenju, Veležu i
Orjenu – Štirovniku. U Crnoj Gori i Kosovu dolazi na
Bijeloj Gori, Orjenu, Lovćenu, Durmitoru, Sinjajevini,
Bjelasici, Paštriku, Maganiku, Kameniku, Komovima,
Koritniku, Žlijebu i na padinama Prokletija. U Makedoniji
se javlja na Galičici, Korabu, Rudoki i na ogran


ku Šar-planine. U Bugarskoj se javlja na planini Pirinu
i Slavjanki (Ali Batuša). U Albaniji je najrasprostranjeniji
bor, koji pridolazi od sjevera do juga zemlje. U
Grčkoj se javlja na sjeveru, i to u Epiru, Makedoniji i
Tesaliji na planinama Gramosu, Tymphiju, Pindu, Vermionu,
Olimpu i donjem Olimpu (Kato – Olimpu). Na
Apeninskom poluotoku, u južnoj Italiji, dolazi u Kalabriji
i Brazilikati.