DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 22 <-- 22 --> PDF |
A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE ... Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 parabola shape and that decrease from smaller to larger mean diameter of stand in shape of second degree parabola. The numerousity of natural newgrowth in natural whitebark pine forests on the mountain of Čvrsnica depend on age, development stage and degree of canopy, while the successful regeneration of whitebark pine forests depend on mountain habitat conditions and stand age. The numerousity of natural whitebark pine newgrowth come to an average of 5. 056 piece/ha. The achieved volume and volume increament values, being one of the most important productivity indicators, are satisfactory for the whitebark pine forests on the mountain of Čvrsnica considering the harsh mountain habitat conditions prevailing, while the correlational link between volume and volume increament, as dependent variables, and site quality, degree of canopy and mean diameter, as independent variables, offer good insight of mutual relations among certain measuring elements as indicators of productivity, even with such a number, though average, of natural newgrowths in a whitebark pine forest can successfully regenerate naturally. The achieved results can be used in managing natural whitebark pine stands on the mountain of Čvrsnica and beyond. K e y w o rd s: Pinus heldreichii (Christ), measuring elements, indicators of productivity, multiple regression analyses, correlation link, natural new- growth, natural regeneration and management. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 21 <-- 21 --> PDF |
A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 Fukarek, P., 1979: Savremeni pogledi na taksonomi-L ov r i ć , A. Z., 1980: Endemi i relikti, Šum. encikloju i nomenklaturu bjelokorog bora – munike, pedija, 2, Zagreb. Posebni otisak glasnika zemaljskog muzeja N. Meštrović, A., 1998: Uspijevanje munike (Pinus S. XVIII – Prirodne nauke, Sarajevo. heldreichii Christ) u Hercegovini, Magistarski Gaussen, H., 1960: Gymnospermes actuelles et fos-rad, Zagreb. siles. Fosc. VI. Chap. XI. Toulouse. P e j o v i ć , D., 1962: Prilog poznavanju prirasta muni- Gaussen, H., V. H. Heywood, and A. O. Chater, ke (Pinus heldreichii Christ var. leucodermis 1964: Genus Pinus in Flora Europea Vol. I (Tu-Makgraf) na Prokletijama, Šumarstvo br. tin-Heywood and coll.), Cambridge. 10–12., Beograd. Hayek, A., 1925: Prodromus Florae peninsula balca-Radovanović, M. Ž., 1967: Prostiranje, ekološki nae Bd. I. uvjeti, struktura i prirast munike (Pinus heldrei- Horvat, I., 1950: Šumske zajednice Jugoslavije, Zachii Christ.) na planini Koritnik, Zaštita prirode greb. br. 34., Beograd. Institut za istraživanje i projektovanje u šumarstvu Stefanović, V., 1986: O ugroženosti munike (Pinus “SILVA” Sarajevo,1983: Šumskoprivredna osnoheldreichii Christ.) u Hercegovačkom dijelu are va za područje krša S. O. Posušje, Sarajevo. ala, ANU BiH, Posebna izdanja, LXXXIII, Knj. 4., Sarajevo. Institut za istraživanje iprojektovanje u šumarstvu “SILVA” Sarajevo, 1985: Izvod iz šumskoprivredne Vidaković, M., 1993: Četinjače morfologija i variosnove za šumskoprivredno područje “Srednje jabilnost, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. Neretvansko”, Sarajevo. Institut za šumarstvo i drvnu industriju Beograd, 1975: Simpozij o munici, Zbornik radova, Beograd. SUMMARY: The random selection method and representative selection method was applied in this survey to determine the exact state of measuring elements as indicators of productivity, and thereupon multiple regressive analysis was used to determine the correlational link between volume and volume increse, as dependent variables and site quality, the degree of canopy and mean diameter, as indepent variables, and by status analysis of the natural new- growth attempting to determine the possibility of natural regeneration in natural whitebark pine forests on the mountain of Čvrsnica on an area of 20,80 ha. Reserch was carried out in ten departments in two management units. The results show that measuring elements as indicators of productivity depend on age, development stage, habitat conditions and degrees of canopy, while the average values add up to the following figures: stands volume – 165,7 m3/ha of the entire wooden mass, stand volume increment 2,14 m3/ha of the entire wooden mass, base of stand – 20,0 m2/ha, number of trees in stand526 piece/ha, mean stand diameter 19,6 cm, mean stand height – 7,3 m, degree of canopy – 0,44, site quality of stand – 3,5, transitional period of the trees – 24 years and relative tree age 164 years. The correlational link between the stand volume, as dependent variables, and site quality , degree of canopy and mean diameter, as independent variables, under the condition that the independent variables are constant and equal to average values, show that the stand volume is decreasing from better to worst site quality in shape of second degree parabola, that increase from smaller to larger degree of canopy in shape of second degree parabola, that increase from smaller to larger mean stand diameter in shape of second degree parabola, while for volume increment shows decrement from better to worst site quality in line shape or in shape of second degree parabola, than show increment from smaller to larger degree of canopy in line shape or second degree |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 20 <-- 20 --> PDF |
A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 VIII. ZAKLJUČCI - Conclusions Istraživanje taksacijskih elemenata kao pokazatelja proizvodnosti šuma munike na planini Čvrsnici obavljeno je s ciljevima naznačenima u Poglavlju IV, pomoću metoda opisanih u Poglavlju V. Istraživanje se temeljilo na hipotezama i spoznajama obrađenima u poglavljima I, II i III i obavljeno je na području planine Čvrsnice čija su svojstva analizirana u Poglavlju VI. Na temelju dobivenih rezultata i analize (poglavlje VII) donose se sljedeći zaključci: 1. Taksacijski elementi kao pokazatelji proizvodnosti šuma munike ponajprije ovise o dobi i stadiju razvoja, bonitetu i sklopu sastojine, što su bonitet, stupanj sklopa, srednji promjer i dob sastojine veći, to je volumni prirast veći, a time i proizvodnost prirodnih čistih šuma munike na planini Čvrsnici. Dob i stadij razvoja sastojina međusobno se razlikuju s obzirom na morfologiju stabala i strukturna svojstva sastojina, a prema dobnoj strukturi, opsegu debljinskih razreda te rasporedu i visini stabala prirodne čiste šume munike na planini Čvrsnici pokazuju grupimičnu strukturu regularnih šuma. 2. Prosječne vrijednosti taksacijskih elemenata iznose: volumen 165,7 m3/ha sveukupne drvne mase; volumni prirast 2,14 m3/ha sveukupne drvne mase godišnje; temeljnica 20,0 m2/ha; broj stabala 526 kom/ha; srednji promjer 19,6 cm; srednja visina 7,3 m; stupanj sklopa 0,44; bonitet 3,5; vrijeme prijelaza stabala 24 godine i relativna starost stabala 164 godine. Dobivene vrijednosti volumena i volumnog prirasta kao najvažnijih pokazatelja proizvodnosti šuma munike, ipak su zadovoljavajuće s obzirom na uvjete staništa. 3. Korelacijska veza između volumena, kao zavisne varijable, i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg promjera, kao nezavisnih varijabli, pod uvjetom da su nezavisne varijable konstante i jednake prosječnim vrijednostima, pokazuje da se volumen smanjuje od boljeg ka lošijem bonitetu u obliku parabole drugog reda, da se volumen povećava od manjeg ka većem stupnju sklopa u obliku parabole drugog reda, da se volumen povećava od manjeg ka većem srednjem promjeru u obliku parabole drugog reda, dok se volumni prirast smanjuje od boljeg ka lošijem bonitetu u obliku pravca ili parabole drugog reda, volumni prirast se povećava od manjeg ka većem stupnju sklopa u obliku pravca ili parabole drugog reda i volumni prirast se smanjuje od manjeg ka većem srednjem promjeru u obliku parabole drugog reda. 4. Brojnost prirodnog pomlatka u šumama munike na planini Čvrsnici ovisi o dobi, stadiju razvoja i stupnju sklopa, dok uspjeh prirodnog pomlađivanja ovisi o uvjetima visokoplaninskog staništa i dobi sastojina. Brojnost prirodnog pomlatka prosječno iznosi 5.056 kom/ha, a šume munike se s tolikim, iako prosječnim, brojem prirodnog pomlatka i uz primjenu odgovarajućeg načina gospodarenja mogu uspješno prirodno obnavljati. To ukazuje na mogućnost zaštite prirodnih čistih šuma munike stručnim djelovanjem i na očuvanje za buduće generacije. IX. LITERATURA – References Adamović, L., 1907: Die Pflanzengeographische Stellung und Gielderung der Balkanhalbinsel- Denkschr. Mat. natw. Kl. Akad.Wissensch. Wien 1.XXX. Antoine, F., 1864: Pinus leucodermis Ant. – Öst. Bot. Zeit. Wien, XIV. Blečić, V., R. Lakušić, 1969: Šume munike (Pinus heldreichii Christ.) na Štitovu i Bjelasici u Crnoj Gori, Glasnik Republ. zavoda za zaštitu prirode, No 2, Titograd. B o is s i er, E., 1884: Flora orientalis Vol. V. Geneve – Paris. C h r is t , H., 1863: Übersicht der europäischen Abietinen (Pinus L.) – Verhandl. d. Nat. forsch. Gesell. Basel III. C h r is t , H., 1867: Beitrag zur Kenntnis europäisch. Pinus Arten., “Flora” N. R. XXV, Regensburg. Ćurić, R., 1967: Prilog poznavanju sastojina munike (P. heldreichii Chr.) na području Bosne i Hercegovine, Narodni šumar br. 3–4., Sarajevo. D r i n i ć , P., N. P r o l i ć, 1979: Taxationselemente als Anzeiger von Produktionsmöglichkeiten in Panzerkieferwäldern (Pinus heldreichii Christ.), Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, knjiga 23. sveska 3–4, Sarajevo. F u k a r e k , P., 1941: Povijest otkrića i istraživanja munike ili (bor) smrča (Pinus heldreichii Christ.), G. Z. M., Sarajevo. Fukarek, P., 1941: Prvi prilog poznavanju munike ili smrča (Pinus heldreichii Christ. var. leucodermis), Šumarski list br. 8–9., Zagreb. Fukarek, P. i M. Vidaković, 1966: Nalaz prelazne ili hibridne svojte borova (Pinus nigradermis Fuk. et Vid.) na planini Prenju u Hercegovini, Naučno društvo Bosne i Hercegovine, Radovi sv. XXVIII, knj. 8, Sarajevo. Fukarek, P., 1966: Zajednica endemne munike na planini Prenju u Hercegovini, A. B. C., Vol. XXV, Zagreb. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 8 <-- 8 --> PDF |
A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 Slika 1. Položaj .™.„™.e..;p„i,.:n*Č虄o: (dio) Figure 1 Location of the whitebark pine forest in the management unit Čvrsnici (part) jela šuma munike i to u gospodarskoj jedinici “Čvrsnica (dio)” 5 odjela (18, 19, 22, 23 i 26), a u gospodarskoj jedinici “Čvrsnica” također 5 odjela (122, 129, 131, 134 i 136). Ukupna površina istraživanih odjela je 416 5.2. Prikupljanje i obrada podataka Data collection and processing Mjerenja su obavljena na primjernim plohama koje su sačinjavale uzorak, a sustavno su raspoređene u obliku pravokutne kvadratne mreže. Svaka primjerna ploha reprezentira površinu od 1,0 ha, s obzirom da su razmaci između središta primjernih ploha 100 m. Površina svake primjerne plohe iznosi 500 m2, s polumjerom 12,62 m. Promjeri stabala mjereni su promjerkom, s točnošću od 1,0 cm, a taksacijska granica iznosila je 5 cm. Visine stabala mjerene su Blume–Leissovim visinomjerom s točnošću od 0,5 m, dok je debljinski, odnosno volumni prirast utvrđen metodom izvrtaka bušenjem stabala Presslerovim priraštajnim svrdlom. Za utvrđivanje stupnja sklopa na promjerima primjernih Slika 2. Položaj šuma munike u gospodarskoj jedinici Čvrsnica Figure 2 Location of the whitebark pine forest in the management unit Čvrsnici ha, a obuhvaćeno je preko 88 % ukupne površine čistih šuma munike na planini Čvrsnici. Veličina i osnovne karakteristike istraživanih odjela prikazani su u tablici 1. ploha od 25,24 m mjerene su dužine poteza koje su prekrivene krošnjama stabala iznad taksacijske granice. Na primjernim plohama polumjera 8,92 m, odnosno površine 250 m2 evidentiran je broj biljaka prirodnog pomlatka po vrstama drveća i po klasama uzrasta (visine 10 do 50 cm, 50 do 130 cm i prsnog promjera 0 do 5 cm). Za izračun volumena korištene su jednoulazne volumne tablice za muniku (Drinić, Prolić, 1979), a za izračun volumnog prirasta korištene su dvoulazne volumne tablice koje su sastavili spomenuti autori. Volumen i volumni prirast iskazani su u m3 sveukupne drvne tvari. no |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 UDK 630* 521 + 231 (001) TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE (Pinus Heldreichii Christ) NA PLANINI ČVRSNICI MEASURING ELEMENTS AS INDICATORS OF PRODUCTIVITY IN FORESTS OF WHITEBARK PINE (Pinus heldreichi Christ) ON THE MOUNTAIN OF ČVRSNICA Augustin MEŠTROVIĆ* SAŽETAK: Ovim se radom primjenom metode slučajnog uzorka i reprezentativne metode pokušalo doći do stvarnog stanja taksacijskih elemenata kao pokazatelja proizvodnosti, zatim se primjenom metode višestruke regresijske analize pokušalo utvrditi korelacijsku vezu između volumena i volumnog prirasta, kao zavisnih varijabli i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg promjera, kao nezavisnih varijabli, te se analizom stanja prirodnog pomlatka pokušala utvrditi mogućnost prirodnog pomlađivanja u prirodnim čistim šumama munike na planini Čvrsnici, na površini od 20,80 ha. Istraživalo se deset odjela u dvije gospodarske jedinice. Rezultati do kojih se došlo pokazuju da taksacijski elementi kao pokazatelji proizvodnosti zavise o dobi i stadiju razvoja, uvjetima staništa i sklopu sastojina, a prosječne vrijednosti istih iznose: volumen sastojina 165,7 m3/ha sveukupne drvne mase, volumni prirast sastojina 2,14 m3/ha sveukupne drvne mase godišnje, temeljnica sastojina 20,0 m2/ha, broj stabala sastojina 526 kom/ha, srednji sastojinski promjer 19,6 cm, srednja sastojinska visina 7,3 m, stupanj sklopa sastojina 0,44, bonitet sastojina 3,5, vrijeme prijelaza stabala 24 godine i relativna starost stabala 164 godine. Korelacijska veza između volumena sastojina, kao zavisne varijable i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg promjera, kao nezavisnih varijabli, pod uvjetom da su nezavisne varijable konstante i jednake prosječnim vrijednostima, pokazuje za volumen sastojina da se smanjuje od boljeg ka lošijem bonitetu u obliku parabole drugog reda, da se povećava od manjeg ka većem stupnju sklopa u obliku parabole drugog reda, da se povećava od manjeg ka većem srednjem promjeru sastojina u obliku parabole drugog reda, dok za volumni prirast sastojina pokazuje: da se smanjuje od boljeg ka lošijem bonitetu u obliku pravca ili parabole drugog reda, da se povećava od manjeg ka većem stupnju sklopa u obliku pravca ili parabole drugog reda i da se smanjuje od manjeg ka većem srednjem promjeru sastojina u obliku parabole drugog reda. Brojnost prirodnog pomlatka u prirodnim čistim šumama munike na planini Čvrsnici zavisi o dobi, stadiju razvoja i stupnju sklopa sastojina, dok uspjeh prirodnog pomlađivanja šuma munike zavisi o uvjetima visokoplaninskog staništa i dobi sastojina. Brojnost prirodnog pomlatka munike prosječno iznosi 5.056 kom/ha. Dobivene vrijednosti volumena i volumnog prirasta kao najvažnijih pokazatelja proizvodnosti su zadovoljavajuće s obzirom na vrlo teške i škrte visokoplaninske stanišne uvjete, dok korelacijska veza između volumena * Dr. sc. Augustin Meštrović, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, UŠP Gospić, Budačka 23, P.P. 51, 53 000 Gospić |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 19 <-- 19 --> PDF |
A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 ČČ:uČ,čz:Č::´ tČ Fotografija 3. Nizak stupanj 4. Na surovom visokoplaninskom gorju jedino munika menih blokova na površini Photo 3 Law degree of the framework is caused by frequent appearance of the stone blocks on the earth surface 7.6. Prirodni pomladak u sastojinama munike Natural newgrowth in the whitebark pine stands Broj biljaka pomlatka varira u vrlo širokom intervalu i kreće se od 2.528 do 7.584, a u prosjeku iznosi 5.056 kom./ha. Ovdje je posebno razdvojen broj pomlatka za muniku i bukvu, dok je u grupu ostalih četinjača i ostalih listača uključen broj ostalih nađenih biljaka pomlatka. Rezultati broja biljaka pomlatka prosječno po klasama uzrasta i vrstama drveća prikazani su u tablici 18, te se može tvrditi da s tolikim, iako prosječnim, brojem prirodnog pomlatka i uz primjenu odgovarajućeg sustava gospodarenja, šume munike se mogu zadovoljavajuće prirodno obnavljati. Šume munike na planini Čvrsnici treba sačuvati na sadašnjim površinama prirodnim pomlađivanjem i primjenom odgovarajućeg načina gospodarenja. Postoje neslućene mogućnosti širenja munike na površine napuštenih visokoplaninskih pašnjaka i rudina uz rubove postojećih šuma, što najbolje potvrđuju primjeri prirodnog osvajanja tih površina od strane munike, a pionirska svojstva munike upravo su jamstvo uspješnom pošumljavanju visokih krševitih gorja. Šume munike na planini Čvrsnici treba zaštititi i očuvati kao temeljni može uzrasti u normalno razvijeno drvo Photo 4 On the savage high mount only the whitebark pine can grow into normal developed tree . .u— gaiaJ Fotografija 5 55. Brojan prirodni pomladak u etira uspješnu prirodnu obnovu Photo 5 Numerous number of the seedlings in the whitebark pine forest guarantee natural regeneration nukleus za reprodukciju i kao neponovljiv spomenik prirodne rijetkosti. Tablic 18. Broj biljaka pomlatka u šumama munike a aa 1 Table18 Number of seedlings in the whitebark pine forest Vrsta drveća Trees species Mimika Ostale četinjače Bukva Ostale listače Ukupno – Total Stabalca visine Stabalca visine Stabalca debljine Ukupno 10 – 50 cm 50 – 130 cm 0 – 5 cm Total Tree heights Tree heights Trees diameters Broj biljaka pomlatka po hektaru (kom.) Number of newgrowths per ha (piece) 2477 1517 1062 5056 100 132 61 293 185 124 190 499 21 17 47 9 2783 1782 1330 5895 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 18 <-- 18 --> PDF |
A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 Najznačajniji taksacijski elementi kao pokazatelji proizvodnosti šuma munike su volumen i volumni prirast. Dobiveni podatak o volumenu koji u prosjeku iznosi 165,7 m3/ha sveukupne drvne mase, dobro se slaže s podatkom o volumenu sastojina munike u Bosni i Hercegovini, koji u prosjeku iznosi 131 m3/ha krupnog drva, do kojih je došao Ć ur i ć (1967). Na veličinu volumena šuma munike od svih taksacijskih elemenata najviše utječu bonitet, stupanj sklopa i srednji promjer. Ispitivanjem korelacijske veze metodom višestruke regresijske analize između volumena, kao zavisne varijable, i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg promjera, kao nezavisnih varijabli, utvrđeno je sljedeće: – volumen se smanjuje od vrijednosti 227 m3/ha za prvi bonitet do vrijednosti 114 m3/ha za peti bonitet u obliku parabole drugoga reda, pod uvjetom da su nezavisne varijable stupanj sklopa i srednji promjer konstante i jednake prosječnim vrijednostima tih varijabli; – volumen se povećava od vrijednosti 146 m3/ha za stupanj sklopa 0,3 do vrijednosti 278 m3/ha za stupanj sklopa 0,8 u obliku parabole drugoga reda, pod uvjetom da su nezavisne varijable bonitet i srednji promjer konstante i jednake prosječnim vrijednostima tih varijabli; – volumen se povećava od vrijednosti 157 m3/ha za srednji promjer 15,0 cm do vrijednosti 201 m3/ha za srednji promjer od 35,0 cm u obliku parabole drugoga reda, pod uvjetom da su nezavisne varijable bonitet i stupanj sklopa konstante i jednake prosječnim vrijednostima tih vatrijabli. Na veličinu volumnog prirasta od svih taksacijskih elemenata najviše utječu bonitet, stupanj sklopa i srednji promjer. Ispitivanjem korelacijske veze metodom višestruke regresijske analize između volumnog prirasta kao zavisne varijable i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg promjera kao nezavisnih varijabli utvrđeno je sljedeće: – volumni prirast se smanjuje od vrijednosti 2,87 m3/god./ha za prvi bonitet do vrijednosti 1,67 m3/god./ha za peti bonitet u obliku pravca ili parabole drugoga reda, pod uvjetom da su nezavisne varijable stupanj sklopa i srednji promjer konstante i jednake prosječnim vrijednostima tih varijabli; – volumni prirast povećava se od vrijednosti 1,69 m3/god./ha za stupanj sklopa 0,3 do vrijednosti 3,56 m3/god./ha za stupanj sklopa 0,8 u obliku pravca ili parabole drugog reda, pod uvjetom da su nezavisne varijable bonitet i srednji promjer konstante i jednake prosječnim vrijednostima tih varijabli; – volumni prirast se smanjuje od vrijednosti 2,24 m3/god./ha za srednji promjer od 15,0 cm do vrijednosti 1,72 m3/god./ha za srednji promjer od 35,0 cm u obliku parabole drugoga reda, pod uvjetom da su nezavisne varijable bonitet i stupanj sklopa konstante i jednake prosječnim vrijednostima tih varijabli. Rezultati spomenute analize prikazani su u tablicama 15, 16. i 17. Tablica 15. Volumen i volumni prirast šuma munike po bonitetima Table 15 Volume and volume increment of the whitebark pine forest according standings Za bonitetni razred For site quality classes 1,0 2,0 3,0 4,0 5,0 Volumen u m3/ha Volume in m3/ha 227 198 170 142 114 Volumni prirast u m3/god./ha 2,87 2,54 2,23 1,94 1,67 Vol. increment in m3/god./ha Tablica 16. Volumen i volumni prirast šuma munike po stupnjevima sklopa Table 16 Volume and volume increment of the whitebark pine forest according deegres of framework Za stupanj sklopa For degree of can. 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 Volumen u m3/ha Volume in m3/ha 146 172 199 225 251 278 Volumni prirast u m3/god./ha Vol. increment 1,69 2,05 2,43 2,80 3,18 3,56 in m3/god./ha Tablica 17. Volumen i volumni prirast šuma munike po srednjim promjerima Table 17 Volume and volume increment of the whitebark pine forest according middle diametars Za srednji promjer sastojina (cm) For stands mean 15 20 25 30 35 diameter (cm) Volumen u m3/ha Volume in m3/ha 157 164 174 187 201 Volumni prirast u m3/god./ha Vol. increment 2,24 2,02 1,86 1,76 1,72 in m3/god./ha Dobiveni rezultati višestruke korelacijske (regresijske) analize uvjetovani su za bonitet stupnjem sklopa od 0,44 i srednjim promjerom od 19,6 cm, za stupanj sklopa bonitetom od 3,5 i srednjim promjerom od 19,6 cm i za srednji promjer bonitetom od 3,5 i stupnjem sklopa od 0,44. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 17 <-- 17 --> PDF |
A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 nog prirasta od boniteta (x1), stupnja sklopa (x2), odnosno srednjeg promjera (x3) kada se mijenja jedna od ovih nezavisnih varijabli, a druge dvije nezavisne varijable su konstante i jednake srednjim vrijednostima tih varijabli za stvarne sastojine, riješene kao i ranije su kako slijedi: FČ=+3,234127-0,371393X1+0,0117096x1 (8) F, =+0,598313-3,578941x2+0,151504x2 (9) F +3,240388-0,084628x3+0,001178x3 (10) Pokazatelji volumnog prirasta za odgovarajuće vrijednosti boniteta (x1), stupnja sklopa (x2) i srednjeg promjera (x3) izračunati po jednadžbama (8), (9) i (10) za grupe sastojina najbližih boniteta, stupnjeva sklopa i srednjih promjera, odnosno zavisnost tekućeg volumnog prirasta (Ys) od boniteta (x1), stupnja sklopa (x2) i srednjeg promjera (x3) prikazani su u tablicama 11., 12. i 13. Tablica 11. Volumni prirast šuma munike prema jednadžbi (8) Table 11 The volume increment of whitebark pine forest according equation (8) Za bonitetni razred For site quality class 1,0 2,0 3,0 4,0 5,0 Volumni prirast u m3/god./ha Volume increment 2,87 2,54 2,23 1,94 1,67 in m3/god./ha Tablica 12.Volumni prirast šuma munike prema jednadžbi (9) Table 12 The volume increment of whitebark pine forest according equation (9) Za stupanj sklopa 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 For degree of can. Volumni prirast u m3/god./ha 1,69 2,05 2,43 2,80 3,18 3,56 Volume increment in m3/god./ha Dobiveni rezultati pokazuju da se volumni prirast gotovo ravnomjerno smanjuje od prvog boniteta pri kojemu iznosi 2,87 m3 do petog boni Tablica 13. Volumni prirast šuma munike prema jednadžbi (10) Table 13 The volume increment of whitebark pine forest according equation (10) Za srednji promjer 15 20 25 30 35 (cm) For mean diameter Volumni prirast (m3/god. 2,24 2,02 1,86 1,76 1,72 Volume increment /ha) ru od 15 cm do 1,72 m3 pri promjeru od 35 cm. Ova se zavisnost ne može izraziti pravcem, već samo parabolom drugog reda. Pri promatranju svih ovih rezultata treba imati u vidu da su dvije nezavisne varijable konstante i jednake srednjim vrijednostima tih varijabli za stvarne sastojine, kada se izražava utjecaj treće nezavisne varijable na zavisnu varijablu, u ovom slučaju na volumni prirast, ali i da jednadžba višestruke korelacije i jednadžba neto korelacije, vrijede u intervalima variranja obuhvaćenih nezavisnih varijabli. 7.5. Odnos između volumena i volumnog prirasta – Relation between volume and volume increment Ovdje će biti razmatran prosječni odnos između volumena i volumnog prirasta samo u pogledu njihovih debljinskih struktura. 7.5.1. Debljinska struktura – Diameter structure Rezultati debljinske strukture volumena i volumnog prirasta prikazani su u tablici 14. Iz sadržaja tablice razvidna je znatna pomjerenost debljinske strukture volumnog prirasta na niže u odnosu na debljinsku strukturu volumena. Debljinska struktura volumena i volumnog prirasta pokazuje da na stabla tanja od 30 cm otpada oko 1/4 volumena i 1/2 volumnog prirasta, dok na stabla deblja od 50 cm otpada preko 2/5 volumena i gotovo 1/5 volumnog prirasta. Debljinska struktura volumnog prirasta u prosjeku pokazuje da se oko 1/2 (51,6 %) volumnog prirasta ostvaruje na stablima tanjim od 30 cm, dok volumen ovih stabala predstavlja približno 1/4 (25,3 %) ukupnog volumena. To znači da se na 1/4 volumena, koji otpada na stabla debljine od 5 do 30 cm, ostvaruje 1/2 volumnog prirasta, a druga, preostala, polovina volumnog prirasta ostvaruje se na 3/4 volumena, koju čine sva stabla deblja od 30 cm. teta pri kojemu iznosi 1,67 m3, te da ziti i pravcem parabolom drugog se ova zavisnost jednako može izrareda. Volumni prirast povećava se si ii Tablica 14.Debljinska struktura volumena i volumnog prirasta Table 14 Diametar structure of volume and volume increment –Debljinske klas klasklase ee – Diameter classes povećanjem stupnja sklopa, također gotovo ravnomjerno, od 1,69 m3 pri stupnju sklopa 0,3 do 3,56 m3 pri stupnju sklopa 0,8. S povećanjem srednjeg promjera smanjuje se volumni prirast od 2,24 m3 pri promje- Taksacijski element Measuring element Volumen sastojina (v) Volume of stands Volumni prirast (zv) Volume increment 5 -30 30 50 iznad 50 above 50 Svega Total Postotaka (%) – Percentage 25,3 51,6 31,7 30,2 43,0 18,2 100,0 100,0 m3/ha 165,70 2,14 119 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 16 <-- 16 --> PDF |
A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 Po istovjetnom postupku, kao i pri izračunu jednadžbe (3), dobivena je jednadžba parabole drugog reda koja izražava zavisnost volumena sastojine od stupnja sklopa (x2), kada su ostale dvije nezavisne varijable (x1 i x3) konstante i jednake prosječnim vrijednostima tih varijabli za stvarne sastojine. Prema tome, ova jednadžba je sljedeća: 7 =+68,05460-260,013820x + 2,697715x2 (4) Parabola jednadžbe (4) slična je pravcu kao i prethodna po jednadžbi (3) za odgovarajuće vrijednosti stupnja sklopa (x2) za grupe sastojina najbližih stupnjeva sklopa, a volumeni sastojina izračunati po jednadžbi (4) prikazani su u tablici 9. Tablica 9. Volumen šuma munike prema jednadžbi (4) Table 9. Volume of the whitebark pine forest according equation (4) Za stupanj sklopa 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 For degree of canopy Volumen u m3/ha 146 172 199 225 251 278 Volume in m3/ha Jednadžba parabole drugog reda koja izražava zavisnost volumena sastojine od srednjeg sastojinskog promjera (x3), kada su druge dvije nezavisne varijable (x1 i x2) konstante i jednake srednjim vrijednostima tih varijabli za stvarne sastojine, dobivena istim postupkom je sljedeća: (5) Volumeni sastojina izračunati po jednadžbi (5) i odgovarajuće vrijednosti srednjih promjera (x3) po grupama sastojina najbližih srednjim promjerima prikazani su u tablici 10. Tablica 10. Volumen šuma munike prema jednadžbi (5) Table 10 The volume of whitebark pine forest according equation ( 5) Za srednji promjer 15 20 25 30 35 (cm) For mean diameter Volumeni 157 164 174 187 201 (mČ/ha) Volumes Dobiveni rezultati pokazuju da se volumen sastojine smanjuje s opadanjem boniteta. Volumen na petom bonitetu iznosi 114 m3/ha, a na prvom 227 m3/ha, te je dvostruko manji na petom u odnosu na prvi bonitet. Stoga se ova zavisnost može dosta dobro izraziti jednadžbom parabole drugog reda, ali bi se ona isto tako gotovo mogla izraziti i pravcem. Volumen sastojine se povećava s povećanjem stupnja sklopa, tako da pri stupnju sklopa 0,3 iznosi 146 m3/ha, a pri stupnju sklopa 0,8 iznosi 278 m3/ha, pri čemu treba naglasiti da nizak stupanj sklopa u sastojinama munike nije rijetkost. Ova se zavisnost može jednako dobro izraziti pravcem, kao i parabolom drugog reda. Povećavanjem srednjeg promjera volumen se povećava, tako da pri srednjem promjeru od 15 cm volumen iznosi 157 m3/ha, a pri srednjem promjeru od 35 cm volumen iznosi 201 m3/ha. 7.4.Volumni prirast sastojina munike Volume increment of the whitebark pine stands Rezultati tekućeg volumnog prirasta sveukupne drvne mase prikazani su u tablici 7. Volumni prirast sveukupne drvne mase kreće se od 0,96 do 2,97 m3 god./ha, a u prosjeku iznosi 2,14 m3 god./ha. U iznos volumnog prirasta nije pribrojen volumni prirast ostalih vrsta drveća, zato što je njihov udio manji od 5 %. 7.4.1. Koleracija između volumnog prirasta, boniteta, stupnja i srednjeg promjera Correlation between volume, site quality, degree of canopy and mean diameter Ispitivanje korelacijske veze između volumnog prirasta, s jedne, i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg promjera, s druge strane, obavljeno je na isti način kao i ispitivanje korelacijske veze između volumena i istih obuhvaćenih čimbenika. Korištene oznake su iste kao i ranije, s tim što (Ys) znači volumni prirast u m3 god./ha, prema jednadžbi regersije, a (Yzv) označava stvarni, odnosno izmjereni volumni prirast u sastojinama munike. Prema tomu, dobivena je sljedeća jednadžba višestruke regresije: 7Č =+3,130810-0,371393x1 +0,0117096x2 + + 3,578941x2+0,151504x 0,084628x3+0,001178x3 (6) Za varijancu višestruke regresije (vz2 ) , varijancu zavisne varijable ( v2 y v ) varijancu regresijskih vrijednosti ( v2ys ) i koeficijent višestruke korelacije (R), dobivene su sljedeće vrijednosti: vz 2 = Ez2 : En = 87,74:416 = 0,2109 2 22 vyv = EYz v : En -Yzv = 2 065,07:416- 2,142 = 0,3845 2 2 v2=0,3845-0,2109 = 0,1736 V Č V ys yv En-1 , 0,2109 416-1 R 1 =0,666 En-m 0,3845 416-7 (7) Dobiveni koeficijent višestruke korelacije (R) pokazuje da je jednadžbom (6) nešto malo lošije izražen prosječni odnos između volumnog prirasta i obuhvaćenih nezavisnih varijabli nego što je to slučaj s volumenom, zato što volumni prirast relativno više varira od volumena. Jednadžbe koje pokazuju zavisnost volum |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 15 <-- 15 --> PDF |
A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 Tablica 7. Taksacijski elementi šuma munike Table 7 Taxation elements of the whitebark pine forest Broj Bonitetni probnih razred Stupanj Srednji Odjel krugova staništa sklopa promjer Depart( n) (x1) (x2) (x3) (cm) ment Number of Site Degree of Mean sample quality canopy diameter circles class 18 30 3,8 0,68 12,5 19 32 3,3 0,61 14,7 22 38 3,6 0,56 17,9 23 91 3,2 0,52 18,7 26 39 3,5 0,44 15,7 122 28 2,8 0,31 33,5 129 59 4,0 0,30 21,1 131 32 4,6 0,20 15,8 134 18 3,6 0,16 19,5 136 49 3,2 0,43 26,0 Č 416 3,5 0,44 19,6 Zatim su izvršeni izračuni odstupanja, odnosno rezidijuma po formuli: z = Yv – Ys, kao i suma kvadrata tih odstupanja koja je iznosila 830.754. Iz naprijed dobivenih rezultata, proizlazi sljedeći izračun za: vz 2 – varijanca višestruke regresije, v2 yv – varijanca zavisne varijable i – varijanca regresijskih vrijednosti ys i to po formulama: Ez2 : En = 830 754:416 =1977 V2 Č EYv 2 : En-Yv 2 =12 909 928:416-165,72 = 3577 y 2 2 2 V Č V V3 577-1997 = 1580 — Č ys yv z Mjeru odstupanja izvornih podataka od prosječnog odnosa izraženog jednadžbom višestruke regresije (1), određuje varijanca višestruke regresije. Ova varijanca je pokazatelj variranja prouzrokovanih utjecajima koji nisu obuhvaćeni jednadžbom višestruke regresije – neizravnate varijacije. Varijanca zavisne varijable pokazuje mjeru ukupnih variranja Yv oko Y–v , odnosno variranja koja su prouzročena i čimbenicima obuhvaćenim u jednadžbi višestruke regresije, a istodobno i svim neobuhvaćenim čimbenicima – ukupne varijacije. Varijanca regresijskih vrijednosti pokazuje onaj dio od varijance zavisne varijable, odnosno od ukupnih varijacija, koji se pojašnjava promjenama obuhvaćenih nezavisnih varijabli u jednadžbi višestruke regresije – izravnate varijacije. Koeficijent višestruke korelacije (R) pokazuje u kojoj se mjeri stvarna variranja izvornih podataka (Yv) približavaju prosječnom odnosu koji proizlazi iz jednadžbe višestruke regresije (Ys). Izračun spomenutog koeficijenta izvršen je po Ezekielovoj formuli, koja daje približno točne rezultate: Po hektaru – Per ha Srednja Broj visina stabala Prirast Temeljnica Volumen (m) (kom) (m2) (Yv) (m3) (Yzv) Mean Number (m3/god) Basal area Volume height of trees Increment 5,2 1131 15,0 127,2 2,49 6,4 1122 17,7 146,9 2,64 7,0 443 21,5 192,0 2,09 7,7 446 22,5 215,3 2,97 5,9 708 18,9 153,6 2,23 11,1 181 20,2 167,0 1,59 6,9 401 19,7 129,8 1,43 5,2 265 6,7 36,1 0,96 7,3 322 12,1 77,8 1,77 9,3 429 31,3 258,3 2,10 7,3 526 20,0 165,7 2,14 ,2 En-1 1580 416-1 R 1-0,658 En-m 3577 416-7 V (2) U jednadžbi (2), m označava broj parametara u jed nadžbi višestruke regresije (1). Dobiveni koeficijent višestruke korelacije potvrđuje da je jednadžbom (1) dosta dobro izražena korelacijska veza između volu mena, s jedne, i boniteta, stupnja sklopa, te srednjeg promjera, s druge strane. Srednje vrijednosti nezavi i snih varijabli iznose: x1 = 3 , 5; x2 = 0 ,4 ; x3 = 19 , 6 i ako u jednadžbi (1) za stupanj sklopa (x2) i srednji promjer sastojine (x3) uzmemo srednje vrijednosti, dobije se jednadžba parabole drugog reda koja izražava zavi snost volumena sastojine od boniteta (x1), kada su osta le dvije nezavisne varijable konstantne i jednake pro sječnim vrijednostima tih varijabli za stvarne sastojine. Prema tome, ova jednadžba je sljedeća: FČ=+254,39789-28,366531X1+0,039338X1 (3) Volumeni sastojina izračunati po jednadžbi (3) i pa rabola ove jednadžbe za vrijednosti boniteta od 1,0 do 5,0 za grupe sastojina najbližih boniteta, koji pripada odgovarajućoj grupi sastojina, a koja je slična pravcu, jer je parametar uz kvadratni član jako malen, ali ipak nije pravac, prikazani su u tablici 8. Tablica 8. Volumen šuma munike prema jednadžbi (3) Table 8 The volume of whitebark pine forest (3) Za bonitetni razred 1,0 2,0 3,0 4,0 5,0 For site quality class Volumen u m3/ha 227 198 170 142 114 Volume in m3/ha 117 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 14 <-- 14 --> PDF |
A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 Tablica 6. Debljinski prirast, vrijeme prijelaza i relativna starost stabala munike Table 6 Diametar increment, transiton time and relative age of the whitebark pine trees Debljinski prirast Prsni promjer (cm) Diameter increment Vrijeme prijelaza Relativna starost Breast height Mjereni Izravnati Transition time Relative age diameter Measured Equalized (mm/god. – mm/year) (godina) – year) 5,0 7,5 2,24 2,24 22 10,0 22 12,5 2,36 2,37 21 15,0 43 17,5 2,43 2,45 20 20,0 63 22,5 2,43 2,46 20 25,0 83 27,5 2,45 2,46 20 30,0 103 32,5 2,42 2,44 20 35,0 123 37,5 2,31 2,38 21 40,0 144 42,5 2,18 2,25 22 45,0 166 47,5 1,98 2,18 24 50,0 190 52,5 1,87 2,02 26 55,0 216 57,5 1,89 1,85 28 60,0 244 62,5 1,86 1,68 30 65,0 274 67,5 1,79 1,43 32 70,0 306 korelacijske veze između volumena sastojine, kao zax3 – srednji promjer sastojine u cm i visne varijable i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg a, b, c, d, e, f i g – parametri. promjera, kao nezavisnih varijabli, primijenjena je me Vrijednosti: x1, x2, x3 i Ys (stvarni volumeni), prika toda višestruke regresijske analize. Pri tome je odabran zane su u tablici 7. Pri izboru jednadžbe višestruke re sljedeći opći oblik jednadžbe višestruke regresije: gresije, pretpostavljeno je da se utjecaji naznačenih ne2 zavisnih varijabli na volumen sastojine mogu dobro iz Ys = a +bx1 + cx12 + dx2 + ex22 + fx3 + gx3 raziti parabolom drugog reda. Vrijednosti za spomenute parametre dobivene su rješenjem sustava normalnih u kojoj odgovarajuće oznake imaju e značenje: rajuće oznake i aju sljedeć sljedećsljedeće značen jednadžbi, nakon čega proizlazi sljedeća jednadžba Ys – volumen više sastojine u m3/ha, po jednadžbi vi višestruke regresije za prosječan odnos između volu struke regresije, a p na s e, i mena sastojine, s jedne, i obuhvaćenih nezavisnih vari x1 bonitetni razred staništa sastojine, bonitetni razred staništa jabli, s druge strane: x2 stupanj sklopa sastojine 7, =+147,938784 -28,36653 1x1 + 0,039338x2+ 260,013820x2 + 2,697715x2 -0,129796x3+0,047235x3 (1) Izračun volumena za svaki odjel zasebno, izvršen je vih stvarnih vrijednosti za: x1, x2 i x3. po jednadžbi višestruke regresije (1), na temelju njego |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 13 <-- 13 --> PDF |
A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 Grafikon 2. Debljinska struktura stabala munike (N) Graph 2 Diametar structure of the whitebark pine (N) 7.2.1. Debljinski prirast, vrijeme prijelaza i relativna starost stabala Diameter increment, transition time and relative trees age Rezultati za debljinski prirast, vrijeme prijelaza i relativnu starost stabala prikazani su u tablici 6. Prosječno vrijeme prijelaza stabala po debljinskim stupnjevima izračunato je pomoću debljinskog prirasta, a na temelju prosječnog vremena prijelaza stabala izvršen je izračun prosječne relativne starosti stabala munike u pojedinim debljinskim stupnjevima. Vrijeme koje je potrebno da stabla, uzevši u prosjeku, narastu od taksacijske granice do gornje granice određenog debljinskog stupnja, podrazumijeva se pod prosječnom relativnom starošću stabala. Na temelju debljinskog prirasta, odnosno vremena prijelaza može se vidjeti da je potrebno 24 godine da stablo munike naraste od prsnog promjera 0 do prsnog promjera 5 cm, a da bi naraslo do visine 1,30 m, stablu munike potrebno je oko 18 godina. Iz toga proizlazi da je potrebno oko 36–48 godina da stablo munike naraste do prsnog promjera od 5 cm, pri prirodnom obnavljanju sastojina u nepovoljnim stanišnim uvjetima, a to istovremeno znači da su prosječne apsolutne starosti stabala munike pri nazna stabla neće dostići i najveće moguće dimenzije, a njihov debljinski prirast, odnosno vrijeme prijelaza, uzeti su u obzir pri izračunu. Stoga ne treba naglašavati da su te starosti stabala prevelike, ali izneseni podaci, unatoč nedostacima, mogu poslužiti kao informacija o starosti stabala munike. 7.3. Volumen sastojina munike The volume of whitebark pine stands Rezultati za volumen prikazani su u tablici 7. Volumen sveukupne drvne mase u šumama munike kreće se od 36,1 do 258,3 m3/ha, a prosječno iznosi 165,7 m3/ha. Ovdje volumenu šuma munike nije pribrojen volumen ostalih vrsta drveća, zato što je njihov prosječni udio manji od 5 %. 7.3.1. Korelacija između volumena, boniteta, stupnja sklopa i srednjeg promjera Correlation between volume, site quality, degree of canopy and mean diameter Polazeći od pretpostavke da na veličinu volumena sastojine od taksacijskih elemenata najviše utječu bonitet, stupanj sklopa i srednji promjer, za ispitivanje čenim prsnim promjerima veće za oko 36–48 godina od utvrđenih reTablica 5. Relativna starost stabala munike Table 5 Relative age of the whitebark pine trees lativnih starosti prikazanih u tablici 5. Poznato je da računanje starosti Od promjera 5 cm do promjera From 5 cm diamrer to diameter 10 30 50 stabala na izloženi način nije u potpunosti točno, zato što sva tanka Relativna starost stabla Relative age of trees 22 103 190 70 (cm) 306 (god.) 115 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 12 <-- 12 --> PDF |
A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 Navedene jednoulazne volumne tablice s bonitetnim krivuljama za muniku, primijenjene su i u ovom radu, te su se pokazale dobrima. Neizravnane srednje visine, nanesene na temelju srednjih promjera po debljinskim stupnjevima, prikazane su na grafikonu 1., a pri svakoj krivulji visina naznačen je stvarni broj odjela. 7.2. Broj stabala munike Number of the whitebark pine trees Broj stabala iznad taksacijske granice od 5 cm po ha i debljinska struktura prikazani su u tablici 4., a u tablici Tablica 4. Debljinska struktura stabala munike Table 4 Diametar structure of the whitebark pine trees Odjel Debljinski stupanj (cm) – Diameter degree De 7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 partment Broj stabala (%) – Number of trees ČČ 42,2 29,3 13,0 5,1 3,6 2,9 1,8 1,0 0,7 -- 19 39,8 26,9 14,8 6,2 4,0 3,2 2,4 1,4 0,6 -- 22 26,7 16,6 16,9 13,0 7,2 7,0 5,9 3,1 2,0 0,7 0,6 23 34,6 21,8 11,5 6,9 5,9 4,7 4,2 3,8 2,6 2,0 1,4 26 36,3 24,5 12,1 7,2 5,9 4,7 3,5 2,7 1,8 0,8 0,3 122 14,9 9,5 8,0 10,2 7,7 9,8 8,5 10,8 5,0 3,5 2,1 129 31,3 24,6 17,7 15,6 5,8 2,5 1,2 0,5 0,2 0,3 0,2 131 31,7 19,4 13,5 8,2 7,6 5,8 2,4 2,2 2,1 2,0 1,6 134 13,2 14,0 9,3 10,4 8,9 8,7 6,7 7,7 5,4 5,0 4,1 136 19,3 20,1 11,3 8,6 8,1 6,8 5,2 5,4 2,8 3,7 3,6 Č 29,0 20,6 12,7 6,6 5,5 4,1 3,8 maju i preko 50 % površine odjela. Utjecaj naglo smanjenoga stupnja sklopa na smanjivanje broja stabala, na lošijim bonitetima je veći od utjecaja lošijih boniteta na povećanje broja stabala. Na lošijim bonitetima je i srednji promjer sastojina manji nego na boljima, pa bi i to trebalo utjecati na povećanje broja stabala. Međutim, naglo smanjivanje stupnja sklopa s opadanjem boniteta više utječe na smanjivanje broja stabala na lošijim bonitetima, nego što smanjivanje srednjeg promjera utječe na povećanje broja stabala na istim bonitetima. Iz podataka tablice 4. vidi se da krivulja debljinske strukture ima kosi oblik, zato što je najveći udio stabala u prvom debljinskom stupnju koji ima sredinu 7,5 cm, osim u dva slučaja koji se odnose na odjele 134 i 136, gdje je najveći udio stabala u drugom debljinskom stupnju, koji ima sredinu od 12,5 cm. Ako se u obzir uzme to da je broj stabalaca neposredno ispod taksacijske granice, prsnog promjera 0–5 cm, daleko veći od broja stabala u prvom (i drugom) debljinskom stupnju, onda se sa sigurnošću može zaključiti da raspodjela stabala po debljinskim stupnjevima, ima kosi oblik. Međutim, u nekim slučajevima, kao što su odjeli 134 i 136, razvidna je težnja nastajanja tzv. druge kulminacije u višim debljinskim stupnjevima i to uglavnom oko debljinskih stupnjeva čije su sredine 22,5 i 42,5 cm, ali su slabo izraže 7. prikazani su i rezultati broja stabala po ha. Broj stabala varira u vrlo širokom intervalu i kreće se od 181 do 1.131 kom./ha, a prosječao iznosi 526 kom./ha. Tom broju stabala nisu pribrojena stabla listača i drugih četinjača. Iz rezultata je razvidno da se s opadanjem boniteta ne povećava broja stabala po ha. Unatoč tomu, broj stabala se smanjuje, a uzrok tomu je naglo smanjivanje stupnja sklopa od boljih ka lošijim bonitetima. Stupanj sklopa se naglo smanjuje s opadanjem boniteta zbog toga što je na lošijim bonitetima veći relativni udio čistih površina u obliku kamenitih blokova, koji nekad zauzi1,5 62,5 67,5 72,50,3 0,1 - Z0,5 0,2 - 0,2 0,1 - 0,6 -- 0,1 0,1 - 2,6 2,7 1,3 0,1 -- 2,0 0,8 - 3,1 0,9 0,5 2,2 1,2 0,8 1,2 0,5 77,5 >80 Svega Total --100,0 --100,0 --100,0 --100,0 --100,0 1,4 2,0 100,0 --100,0 -0,7 100,0 0,5 1,6 100,0 -0,9 100,0 0,4 100,0 Kom. po (ha) Per (ha) 1131 1122 443 446 708 181 401 265 322 429 526 ne. Sudeći prema tome, može se zaključiti da je u tim odjelima u tijeku međusobno visinsko razdvajanje stabala, odnosno nastajanje dviju etaža. Dobiveni rezultati debljinske strukture stabala postavljaju dvojbu je li kosa debljinska struktura stabala u šumama munike očekivana prirodna pojava. Ova pojava je očekivana, zato što se radi o potpuno prirodnim i negospodarenim sastojinama. Ovdje treba uzeti u obzir da su sastojine po površini relativno velike, odnosno najmanji odjel ima površinu 18 ha, a najveći 91 ha, te su u njima stabla munike zastupljena u većim ili manjim grupama odnosno skupinama. U pojedinačnim grupama stabla su podjednakih dimenzija, vrlo vjerojatno i starosti, a između grupa postoje znatnije razlike u dimenzijama i starosti, što upućuje na raznodobne satojine. Međutim, kada se promatra cijela sastojina, na većoj površini ili više sastojina zajedno, onda je posve logično što je broj tanjih stabala znatno veći od broja debljih stabala, odnosno što krivulja debljinske strukture stabala ima kosi oblik. Na grafikonu 2 data je prosječna debljinska struktura za sve odjele, s tim da je broj stabala preračunat na jedinicu površine, a kako se radi o velikoj obuhvaćenoj površini od 416 ha, očekivano je da krivulja debljinske strukture ima kosi oblik. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 11 <-- 11 --> PDF |
A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 Tablica 3. Jednoulazne volumne tablice za muniku (prema Drinić, Prolić 1979) Table 3 One – entry volume tables for the whitebark pine (by Drinić, Prolić 1979) Prsni Bonitetni razred – Site quality class prom. (cm) I II III IV V Breast Visina Vol. Visina Vol. Visina Vol. Visina Vol. Visina Vol. height (m) (m3) (m) (m3) (m) (m3) (m) (m3) (m) (m3) diameter Height Volume Height Volume Height Volume Height Volume Height Volume 5 4,3 0,0083 3,7 0,0066 3,2 0,0051 2,6 0,0035 2,1 0,0023 6 4,9 0,0147 4,3 0,0114 3,5 0,0087 2,9 0,0072 2,2 0,0049 7 5,6 0,0222 4,8 0,0200 3,8 0,0172 3,2 0,0156 2,4 0,0132 8 6,3 0,0300 5,3 0,0272 4,2 0,0240 3,5 0,0220 2,6 0,0193 9 6,9 0,0379 5,8 0,0348 4,7 0,0315 3,8 0,0288 2,8 0,0259 10 7,4 0,0461 6,3 0,0434 5,2 0,0400 4,1 0,0365 3,0 0,0330 12 8,6 0,0660 7,3 0,0607 5,9 0,0558 4,7 0,0516 3,4 0,0490 14 9,7 0,0973 8,3 0,0886 6,6 0,0796 5,3 0,0734 3,9 0,0730 16 10,7 0,1364 9,2 0,1258 7,3 0,1122 5,9 0,1036 4,4 0,1020 18 11,7 0,1819 10,0 0,1674 8,0 0,1514 6,5 0,1391 4,8 0,1310 20 12,6 0,2346 10,8 0,2150 8,8 0,1946 7,0 0,1770 5,1 0,1670 22 13,5 0,297 11,5 0,269 9,4 0,242 7,4 0,217 5,5 0,200 24 14,3 0,368 12,2 0,331 10,0 0,295 7,8 0,258 5,8 0,234 26 15,1 0,454 12,8 0,402 10,6 0,356 8,2 0,305 6,1 0,271 28 15,9 0,543 13,4 0,483 11,1 0,427 8,6 0,362 6,3 0,315 30 16,6 0,645 14,0 0,575 11,5 0,499 9,0 0,428 6,5 0,358 32 17,3 0,760 14,6 0,670 12,0 0,581 9,4 0,495 6,8 0,409 34 17,9 0,879 15,2 0,775 12,4 0,669 9,7 0,560 7,0 0,465 36 18,5 1,009 15,7 0,884 12,8 0,765 10,0 0,641 7,2 0,532 38 19,1 1,145 16,1 1,002 13,2 0,868 10,3 0,737 7,4 0,610 40 19,6 1,285 16,5 1,126 13,5 0,975 10,5 0,825 7,5 0,691 42 20,1 1,454 16,9 1,261 13,8 1,086 10,7 0,917 7,7 0,779 44 20,5 1,621 17,3 1,411 14,1 1,211 10,9 1,015 7,8 0,872 46 20,9 1,794 17,7 1,571 14,4 1,336 11,1 1,114 7,9 0,970 48 21,3 1,986 18,0 1,731 14,7 1,470 11,3 1,226 8,0 1,070 50 21,7 2,181 18,3 1,901 14,9 1,612 11,5 1,335 8,1 1,172 52 22,0 2,389 18,6 2,071 15,2 1,760 11,7 1,443 8,2 1,277 54 22,3 2,600 18,9 2,252 15,4 1,898 11,9 1,529 8,3 1,385 56 22,6 2,826 19,1 2,442 15,6 2,063 12,0 1,670 8,4 1,495 58 22,9 3,061 19,3 2,647 15,8 2,236 12,1 1,797 8,5 1,605 60 23,2 3,311 19,5 2,852 15,9 2,407 12,2 1,931 8,5 1,715 62 23,5 3,577 19,7 3,072 16,1 2,594 12,3 2,065 64 23,7 3,845 19,9 3,300 16,3 2,789 12,4 2,233 66 23,9 4,115 20,1 3,537 16,4 2,981 68 24,1 4,395 20,3 3,784 16,5 3,162 70 24,3 4,695 20,5 4,039 16,6 3,358 72 24,5 4,989 20,7 4,289 74 24,7 5,303 20,8 4,531 76 24,9 5,570 78 25,1 5,809 80 25,2 6,031 stupnjevima, i to kao aritmetičke sredine promjera stalumne tablice za muniku i konstruirali krivulje boniteta bala odgovarajućeg debljinskog stupnja. Ovako izra-(I–V). Dobivene rezultate nanijeli smo na već konstruičunati srednji promjeri uvijek su manji od srednjih prorane krivulje boniteta za muniku po Dri n i ć , P r o l i ć mjera izračunatih pomoću temeljnice. Dobiveni rezul( 1979). Jednoulazne volumne tablice za muniku koje tati uspoređeni su s rezultatima koje su dobili Dri n i ć , su korištene u ovom radu, prikazane su u tablici 3. P r o l i ć (1979), pri čemu su sastavili jednoulazne vo |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 10 <-- 10 --> PDF |
A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 jurske starosti, s naglašenim kraškim oblicima reljefa. Na matičnoj podlozi tih stijena najčešće su zastupljena zemljišta na vapnencu i dolomitu, od kojih su na strmijim terenima najčešće zastupljene crnice, a na blažim padinama s manjim nagibima smeđa vapnenasta tla, dok su u podnožjima padina i u vrtačama zastupljena ilimerizirana tla. Naprijed spomenuto potvrđuju istraživanja koja je na Čvrsnici obavio M e š t r o v i ć (1998), pa smo stoga mišljenja da ponovno ispitivanje i analiza zemljišta nije nužno. 6.2. Obilježja klime – Climate features Valjanu analizu klime nije bilo moguće dati zbog nepostojanja meteoroloških podataka, jer na području planine Čvrsnice niti u njenoj blizini nema meteoroloških postaja. Klimatski uvjeti područja šuma munike na Čvrsnici su vrlo heterogeni i nalaze se na granici mediteranske i kontinentalne klime, gdje su zračna struja- VII. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Research results Sukladno postavljenim ciljevima, rezultati istraživanja podijeljeni su u šest cjelina. U prvoj su izneseni rezultati izmjerenih visina stabala i boniteta, u drugoj su cjelini izneseni rezultati broja stabala, u trećoj su izneseni rezultati volumena, u četvrtoj cjelini izneseni su rezultati volumnog prirasta sastojina, sukladno prvom cilju istraživanja. U petoj cjelini izneseni su rezultati međuovisnosti taksacijskih elemenata metodom višestruke regresijske analize između volumena i volumnog prirasta, kao zavisnih varijabli, te boniteta, stupnja sklo nja različita kako po jačini, tako i po dužini trajanja. Na temelju dostupnih podataka munika je u vezi temperature zraka vrlo plastična vrsta, ali nije plastična na vlagu zraka. Stoga munika prirodno pridolazi tamo gdje je indeks suhoće najmanje 50 ili više (M e š tr o v ić, 1998). Prema dostupnim podacima vidljiv je nepovoljan raspored oborina po godišnjim dobima, što se nepovoljno odražava na razvoj munike. 6.2.1. Vjetrovitost – Wind – blown area Područje šuma munike na Čvrsnici dosta je vjetrovito, a značajniji dominantni vjetar sjevernoga smjera puše intenzitetom učestalosti 43 %, dok vjetrovi južnoga smjera pušu intenzitetom učestalosti 20 % (Meš tr o vić , 1998). Ukupan broj dana u godini bez vjetra iznosi 25 %, a ukupan broj dana u godini s vjetrom iznosi 75 % (Meštrović, 1998). Utjecaj bure je od iznimne važnosti za uspijevanje munike na ovom području. I RASPRAVA O REZULTATIMA and discussion pa i srednjeg promjera kao nezavisnih varijabli sukladno drugom cilju istraživanja. U šestoj cjelini izneseni su rezultati broja prirodnog pomlatka sukladno trećem cilju istraživanja. 7.1. Visine stabala i bonitet Trees heights and site quality Za svaki odjel obavljen je izračun srednje visine stabala po debljinskim stupnjevima, a izračun srednjeg prsnog promjera obavljen je po istim debljinskim Grafikon 1. Visine stabala i granične krivulje boniteta za muniku Graph 1 Trees heighs and standing limit curves for the whitebark pine |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 9 <-- 9 --> PDF |
A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 Tablica 2. Broj i veličina elemenata uzorka i broj stabala na primjernim plohama Table 2 Numbers and sizes of the samples and numbers of trees on sample plots Broj mjerenih stabala Za stabla munike na primjernim plohama Broj primjernih Površina primjernih For the Whitebark Number of measured trees Odjel ploha (n) ploha (ha) Pine trees on sample plots DepartNumber of Sample plots Munika Ostale vrste Srednji promjer Srednja visina ment sample plots area Ukupno Whitebark Other (cm) (m) Total Pine species Mean diameter Mean height Područje krša općine Posušje – Gospodarska jedinica “Čvrsnica (dio)” 18 30 1,50 1697 116 1813 12,5 5,2 19 32 1,60 1796 -1796 14,7 6,4 22 38 1,90 842 18 860 17,9 7,0 23 91 4,55 2028 -2028 18,7 7,7 26 39 1,95 1380 92 1472 15,7 5,9 Šumskogospodarsko područje Srednje Neretvansko – Gospodarska jedinica “Čvrsnica” 122 28 1,40 253 13 266 33,5 11,1 129 59 2,95 1184 -1184 21,1 6,9 131 32 1,60 424 46 470 15,8 5,2 134 18 0,90 290 34 324 19,5 7,3 136 49 2 45 1052 83 1135 26,0 9 3 Ukupno Total 416 ™,so 10946 402 11348 i,,6 7,3 VI. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area Prirodno rasprostranjenje munike u Hercegovini po 1.000 do 1.900 m nadmorske visine. Područje planine zemljopisnom položaju nalazi se između 43° 23’ 00’’ i Čvrsnice sa širom okolicom potkraj 1995. godine pro44° 00’ 00’’ sjeverne zemljopisne širine, te između 17° glašeno je parkom prirode. 00’ 00’’ i 19° 00’ 00’’ zemljopisne dužine istočno od 6.1. Geološka i opća pedološka obilježja Griniča. U podnožju planine Čvrsnica na 1.183 m nad Geological and general pedologic features morske visine nalazi se glečersko Blidinjsko jezero, površine 4,0 km2, iznad kojega se u smjeru sjevero-Područje na kojemu se nalaze šume munike na plaistok- jugozapad prostiru čiste prirodne sastojine muni-nini Čvrsnici geološki je građeno od mlađih vapne ke s najvećim vrhom Pločno, od 2.226 m nadmorske nastih i dolomitnih stijena kredne starosti, a u višim zovisine. Šume munike na planini Čvrsnici nalaze se od nama od vapnenastih i dolomitnih stijena trijaske i Fotografija 1. Pogled na planinu Čvrsnicu, sastojine munike i Blidinjsko jezero Photo 1 View on the mountain Čvrsnica, the whitebark pine stands and Blidinj lake ZČ, Photo 2 2. Uspješno adaptiranje munike na stijenama matične podloge bez razvijenoga zemljišta Sucessfull adaptation of the whitebark pine tree on the rocks whitout developed soil 111 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 7 <-- 7 --> PDF |
A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 III. PROBLEM ISTRAŽIVANJA – Problem of research Upravljanje šumama i uporaba šuma i šumskih tala na način i u takvoj mjeri da se očuva njihova biološka raznolikost, produktivnost, mogućnost obnavljanja, vitalnost i njihov potencijal za sadašnjost i za budućnost zahtijevaju ispravno donošenje odluka o vremenu, mjestu, količini i načinu korištenja šumskih potencijala (Č a v l o v ić , 1996). Danas biva sve aktualnije prirodi podređeno gospodarenje šumama. Čiste prirodne šume munike na planini Čvrsnici do sada su opstale ponajprije zato što obitavaju u ekstremno specifičnim uvjetima, i što im se nije pridavalo stvarno gospodarsko značenje. Za očuvanje čistih prirodnih šuma munike na planini Čvrsnici potrebno je poznavati njihove taksacijske elemente kao pokazatelje proizvodnosti, kako bi se točno određenim radnjama omogućilo njihovo ispravno i složeno gospodarenje. IV. CILJEVI ISTRAŽIVANJA – Goals of research Sukladno naslovu rada i najnovijih spoznaja iz područja potrajnog šumskog gospodarenja postavljen je skup sljedećih ciljeva: 1. Odrediti stvarno stanje svakoga od značajnijih taksacijskih elemenata koji mogu biti tipični pokazatelji proizvodnosti prirodnih čistih šuma munike, na temelju prikupljenih podataka izmjerom u konkretnim sastojinama; 2. Utvrditi korelacijsku vezu između volumena i volumnog prirasta kao zavisnih varijabli te boniteta staništa, stupnja sklopa i srednjeg promjera čistih sastojina munike, kao nezavisnih varijabli, metodom višestruke regresijske analize za iznalaženje međuovisnosti taksacijskih elementa kao pokazatelja proizvodnosti šuma munike; 3. Utvrditi stanje prirodnog pomlatka za prirodno pomlađivanje šuma munike u ekstremno teškim uvjetima krša planine Čvrsnice. Ispunjenjem navedenih ciljeva, po našem mišljenju, omogućila bi se dodatna saznanja za bolje planiranje i izbor ispravnog načina gospodarenja šumama munike na planini Čvrsnici i šire. V. METODE ISTRAŽIVANJA – Methods of research Sukladno ciljevima istraživanja, planom pokusa je udovoljeno osnovnom preduvjetu obuhvaćanja svih čistih prirodnih šuma munike na planini Čvrsnici. Obilazak šuma munike obavljen je tijekom 2000. i 2001. godine, a za rad su odabrane 2 gospodarske jedinice: “Čvrsnica (dio)” i “Čvrsnica”. Metodom slučajnog uzorka odabrani su odjeli šuma munike, a reprezentativnom metodom prikupljeni su taksacijski podaci na primjernim plohama. Metodom višestruke regresijske analize ispitana je korelacija između volumena i vo- Tablica 1. Položaj i veličina istraživanih sastojina munike lumnog prirasta, kao zavisnih varijabli, i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg promjera, kao nezavisnih varijabli. Analizom stanja prirodnog pomlatka utvrđena je mogućnost prirodnog pomlađivanja. 5.1. Istraživane šume munike Researched forests of the whitebark pine Na planini Čvrsnici šume munike zauzimaju površinu od 472 ha, što čini 31 % od 1.516 ha čistih šuma munike u Hercegovini. Ovim radom obuhvaćeno je 10 od- Table 1 Location and dimension of researched whitebark pine stands (Bosnian pine) Odjel Veličina (ha) Nadmorska visina (m) Izloženost (ekspozicija) Department Size Above sea level heigh Eksposition Područje krša općine Posušje – Gospodarska jedinica “Čvrsnica (dio)” 18 30 1120 1530 Sjever 19 32 1230 1680 Sjeverozapad 22 38 1250 1570 Sjeverozapad 23 91 1240 1743 Sj ever- sj everozap ad 26 39 1210 1500 Zapad-sjeverozapad Nagib (inklinacija) Inclination 20° 25° 40° 35° 20° Šumskogospodarsko područje Srednje Neretvansko – Gospodarska jedinica “Č vrsnica” 122 28 1620 - 1720 Jug-jugoistok 15° 129 59 1550 1700 Sjeveroistok 15° 131 32 1460 1680 Zapad 10° 134 18 1480 - 1600 Jug 15° 136 49 1600 1650 Nije izrazita 10° |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 6 <-- 6 --> PDF |
A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 i volumnog prirasta, kao zavisnih varijabli, i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg promjera, kao nezavisnih varijabli, daje dobru početnu spoznaju ovisnosti između pojedinih taksacijskih elemenata kao pokazatelja proizvodnosti, ali i da se, iako s prosječnim, brojem biljaka prirodnog pomlatka šume munike mogu uspješno prirodno obnavljati. Rezultati do kojih se došlo mogu korisno poslužiti pri gospodarenju prirodnim čistim šumama munike na planini Čvrsnici i šire. K l j u č n e r i j e č i : Pinus Heldreichii (Christ), taksacijski elementi, pokazatelji proizvodnosti, višestruka regresijska analiza, korelacijska veza, prirodni pomladak, prirodno pomlađivanje i gospodarenje. I. UVOD – Introduction Munika (Pinus heldreichii Christ) kao vrsta drveća, sama po sebi, vrlo je zanimljiva, a važnost munike kao vrlo rijetke vrste drveća ogleda se ponajprije u njezinoj reliktnosti i endemnosti. To je tercijarni relikt očuvan tijekom glacijacije i endem Balkanskog poluotoka ograničenog prirodnog rasprostranjenja. Munika na planini Čvrsnici prirodno pridolazi i tvori jedinstvene šume. Prirodne sastojine ove vrste drveća na Čvrsnici kao krajnjem, najzapadnijem zemljopisnom području prirodnog rasprostranjenja, utoliko su zanimljivije znanstvenicima i stručnjacima. Prirodne sastojine munike i uz ograničeni, isprekidani, ispresijecani i mali prirodni areal, vrlo su interesantne i zato što čine rijetkost šumske vegetacije, uz vrlo izraženu zaštitnu ulogu u zaštiti od erozije u visokom planinskom gorju. Munika je poznata kao izrazito pionirska vrsta šumskog drveća i utoloko je važnija njezina uloga u dinamici vegetacije, posebice u progresivnoj sukcesiji (F u k a rek , 1966) na kraškom području, te je sastavni i nezaobilazni dio dendroflore planine Čvrsnice. Znanstveno utemeljena i u praksi potvrđena visoka vrijednost njezina drva zbog izvrsnih tehničkih svojstava, šumama munike daje i vrlo veliku gospodarsku važnost. Gospodarsku vrijednost prirodnih sastojina munike treba pravilno usmjeriti i racionalno koristiti, uvažavajući biološke i druge specifičnosti munike kao vrste i njezinih prirodnih sastojina. Na temelju iznesenih činjenica bilo bi potpuno opravdano da suvremena znanost ima potpuna i opsežna saznanja o ovoj vrsti bora. No, unatoč opravdanim očekivanjima, znanstvena saznanja o munici su neznatna ili potpuno izostala, posebice na planini Čvrsnici, jer su do sada vršena biljnozemljopisna istraživanja, zatim istraživanja tala i biljnih zajednica, dok istraživanja strukturnih elemenata i proizvodnosti šuma munike gotovo nema. Godine 1998. nastao je prvi znanstveni rad na istraživanju šuma munike na planini Čvrsnici, koji je vrlo važan za upotpunjavanje saznanja o ovoj vrsti. O munici je obznanjeno relativno dosta znanstvenih i stručnih radova na Balkanu, ali i uz to o njoj se malo zna. Razlog tomu, po našem mišljenju, je što su sva dosadašnja istraživanja bila parcijalna, pa su i saznanja o munici upravo takva budućim istraži . .. Zat ZatZato oo bu vanjima treba prilaziti svestranije ije, jer se samo tako može doći do potrebnih spoznaja. O taksacijskim elementima kao pokazateljima proizvodnosti šuma munike postoji vrlo malo podataka, a do sada obznanjeni radovi ne daju potpuniji uvid u proizvodnost ove vrste. Rezultati ranijih istraživanja su ili nepouzdani, jer se zasnivaju na malom broju podataka koji su prikupljeni na malom broju uzoraka vrlo heterogenih stanišnih prilika (P e j o vić , 1962), ili su samo orijentacijskog značaja, jer prikazuju podatke prikupljene na velikim površinama u sklopu radova utvrđivanja pojedinih šumskih površina (Ćurić, 1967.; Radovanović, 1967). Uzevši u obzir sve rečeno, ovaj rad naslova “Taksacijski elementi kao pokazatelji proizvodnosti šuma munike (Pinus heldreichii Christ) na planini Čvrsnici” je pokušaj skromnog doprinosa upotpunjavanju saznanja o munici. II. RASPROSTRANJENJE MUNIKE Distribution of the whitebark pine tree Lijepe manje sastojine munika tvori na bosanskim planinama Hranisavi, Bjelašnici i Visočici, zatim u Hercegovini na Čvrsnici, Čabulji, Prenju, Veležu i Orjenu – Štirovniku. U Crnoj Gori i Kosovu dolazi na Bijeloj Gori, Orjenu, Lovćenu, Durmitoru, Sinjajevini, Bjelasici, Paštriku, Maganiku, Kameniku, Komovima, Koritniku, Žlijebu i na padinama Prokletija. U Makedoniji se javlja na Galičici, Korabu, Rudoki i na ogran ku Šar-planine. U Bugarskoj se javlja na planini Pirinu i Slavjanki (Ali Batuša). U Albaniji je najrasprostranjeniji bor, koji pridolazi od sjevera do juga zemlje. U Grčkoj se javlja na sjeveru, i to u Epiru, Makedoniji i Tesaliji na planinama Gramosu, Tymphiju, Pindu, Vermionu, Olimpu i donjem Olimpu (Kato – Olimpu). Na Apeninskom poluotoku, u južnoj Italiji, dolazi u Kalabriji i Brazilikati. |