DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 22     <-- 22 -->        PDF

A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE ... Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124
parabola shape and that decrease from smaller to larger mean diameter of
stand in shape of second degree parabola.


The numerousity of natural newgrowth in natural whitebark pine forests
on the mountain of Čvrsnica depend on age, development stage and degree of
canopy, while the successful regeneration of whitebark pine forests depend on
mountain habitat conditions and stand age. The numerousity of natural
whitebark pine newgrowth come to an average of 5. 056 piece/ha. The
achieved volume and volume increament values, being one of the most important
productivity indicators, are satisfactory for the whitebark pine forests on
the mountain of Čvrsnica considering the harsh mountain habitat conditions
prevailing, while the correlational link between volume and volume increament,
as dependent variables, and site quality, degree of canopy and mean
diameter, as independent variables, offer good insight of mutual relations
among certain measuring elements as indicators of productivity, even with
such a number, though average, of natural newgrowths in a whitebark pine
forest can successfully regenerate naturally. The achieved results can be used
in managing natural whitebark pine stands on the mountain of Čvrsnica and
beyond.


K e y w o rd s: Pinus heldreichii (Christ), measuring elements, indicators
of productivity, multiple regression analyses, correlation link, natural new-
growth, natural regeneration and management.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 21     <-- 21 -->        PDF

A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124
Fukarek, P., 1979: Savremeni pogledi na taksonomi-L ov r i ć , A. Z., 1980: Endemi i relikti, Šum. encikloju
i nomenklaturu bjelokorog bora – munike, pedija, 2, Zagreb.
Posebni otisak glasnika zemaljskog muzeja N. Meštrović, A., 1998: Uspijevanje munike (Pinus


S. XVIII – Prirodne nauke, Sarajevo. heldreichii Christ) u Hercegovini, Magistarski
Gaussen, H., 1960: Gymnospermes actuelles et fos-rad, Zagreb.
siles. Fosc. VI. Chap. XI. Toulouse. P e j o v i ć , D., 1962: Prilog poznavanju prirasta muni-
Gaussen, H., V. H. Heywood, and A. O. Chater, ke (Pinus heldreichii Christ var. leucodermis
1964: Genus Pinus in Flora Europea Vol. I (Tu-Makgraf) na Prokletijama, Šumarstvo br.
tin-Heywood and coll.), Cambridge. 10–12., Beograd.


Hayek, A., 1925: Prodromus Florae peninsula balca-Radovanović, M. Ž., 1967: Prostiranje, ekološki
nae Bd. I. uvjeti, struktura i prirast munike (Pinus heldrei-
Horvat, I., 1950: Šumske zajednice Jugoslavije, Zachii
Christ.) na planini Koritnik, Zaštita prirode
greb. br. 34., Beograd.


Institut za istraživanje i projektovanje u šumarstvu Stefanović, V., 1986: O ugroženosti munike (Pinus
“SILVA” Sarajevo,1983: Šumskoprivredna osnoheldreichii
Christ.) u Hercegovačkom dijelu are


va za područje krša S. O. Posušje, Sarajevo.
ala, ANU BiH, Posebna izdanja, LXXXIII, Knj.
4., Sarajevo.


Institut za istraživanje iprojektovanje u šumarstvu “SILVA”
Sarajevo, 1985: Izvod iz šumskoprivredne Vidaković, M., 1993: Četinjače morfologija i variosnove
za šumskoprivredno područje “Srednje jabilnost, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb.
Neretvansko”, Sarajevo.
Institut za šumarstvo i drvnu industriju Beograd, 1975:
Simpozij o munici, Zbornik radova, Beograd.


SUMMARY: The random selection method and representative selection
method was applied in this survey to determine the exact state of measuring
elements as indicators of productivity, and thereupon multiple regressive analysis
was used to determine the correlational link between volume and volume
increse, as dependent variables and site quality, the degree of canopy and mean
diameter, as indepent variables, and by status analysis of the natural new-
growth attempting to determine the possibility of natural regeneration in natural
whitebark pine forests on the mountain of Čvrsnica on an area of 20,80 ha.
Reserch was carried out in ten departments in two management units.


The results show that measuring elements as indicators of productivity
depend on age, development stage, habitat conditions and degrees of canopy,
while the average values add up to the following figures: stands volume –
165,7 m3/ha of the entire wooden mass, stand volume increment 2,14 m3/ha of
the entire wooden mass, base of stand – 20,0 m2/ha, number of trees in stand526
piece/ha, mean stand diameter 19,6 cm, mean stand height – 7,3 m,
degree of canopy – 0,44, site quality of stand – 3,5, transitional period of the
trees – 24 years and relative tree age 164 years. The correlational link
between the stand volume, as dependent variables, and site quality , degree of
canopy and mean diameter, as independent variables, under the condition
that the independent variables are constant and equal to average values,
show that the stand volume is decreasing from better to worst site quality in
shape of second degree parabola, that increase from smaller to larger
degree of canopy in shape of second degree parabola, that increase from
smaller to larger mean stand diameter in shape of second degree parabola,
while for volume increment shows decrement from better to worst site quality
in line shape or in shape of second degree parabola, than show increment
from smaller to larger degree of canopy in line shape or second degree




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 20     <-- 20 -->        PDF

A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124
VIII. ZAKLJUČCI - Conclusions
Istraživanje taksacijskih elemenata kao pokazatelja
proizvodnosti šuma munike na planini Čvrsnici obavljeno
je s ciljevima naznačenima u Poglavlju IV, pomoću
metoda opisanih u Poglavlju V. Istraživanje se
temeljilo na hipotezama i spoznajama obrađenima u
poglavljima I, II i III i obavljeno je na području planine
Čvrsnice čija su svojstva analizirana u Poglavlju VI.
Na temelju dobivenih rezultata i analize (poglavlje
VII) donose se sljedeći zaključci:


1.
Taksacijski elementi kao pokazatelji proizvodnosti
šuma munike ponajprije ovise o dobi i stadiju razvoja,
bonitetu i sklopu sastojine, što su bonitet, stupanj
sklopa, srednji promjer i dob sastojine veći, to
je volumni prirast veći, a time i proizvodnost prirodnih
čistih šuma munike na planini Čvrsnici. Dob
i stadij razvoja sastojina međusobno se razlikuju s
obzirom na morfologiju stabala i strukturna svojstva
sastojina, a prema dobnoj strukturi, opsegu
debljinskih razreda te rasporedu i visini stabala prirodne
čiste šume munike na planini Čvrsnici pokazuju
grupimičnu strukturu regularnih šuma.
2.
Prosječne vrijednosti taksacijskih elemenata iznose:
volumen 165,7 m3/ha sveukupne drvne mase;
volumni prirast 2,14 m3/ha sveukupne drvne mase
godišnje; temeljnica 20,0 m2/ha; broj stabala 526
kom/ha; srednji promjer 19,6 cm; srednja visina
7,3 m; stupanj sklopa 0,44; bonitet 3,5; vrijeme prijelaza
stabala 24 godine i relativna starost stabala
164 godine. Dobivene vrijednosti volumena i volumnog
prirasta kao najvažnijih pokazatelja proizvodnosti
šuma munike, ipak su zadovoljavajuće s
obzirom na uvjete staništa.


3.
Korelacijska veza između volumena, kao zavisne
varijable, i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg promjera,
kao nezavisnih varijabli, pod uvjetom da su
nezavisne varijable konstante i jednake prosječnim
vrijednostima, pokazuje da se volumen smanjuje od
boljeg ka lošijem bonitetu u obliku parabole drugog
reda, da se volumen povećava od manjeg ka većem
stupnju sklopa u obliku parabole drugog reda, da se
volumen povećava od manjeg ka većem srednjem
promjeru u obliku parabole drugog reda, dok se volumni
prirast smanjuje od boljeg ka lošijem bonitetu
u obliku pravca ili parabole drugog reda, volumni
prirast se povećava od manjeg ka većem stupnju
sklopa u obliku pravca ili parabole drugog reda i
volumni prirast se smanjuje od manjeg ka većem
srednjem promjeru u obliku parabole drugog reda.
4.
Brojnost prirodnog pomlatka u šumama munike na
planini Čvrsnici ovisi o dobi, stadiju razvoja i stupnju
sklopa, dok uspjeh prirodnog pomlađivanja ovisi
o uvjetima visokoplaninskog staništa i dobi sastojina.
Brojnost prirodnog pomlatka prosječno iznosi
5.056 kom/ha, a šume munike se s tolikim, iako
prosječnim, brojem prirodnog pomlatka i uz primjenu
odgovarajućeg načina gospodarenja mogu
uspješno prirodno obnavljati. To ukazuje na mogućnost
zaštite prirodnih čistih šuma munike stručnim
djelovanjem i na očuvanje za buduće generacije.
IX. LITERATURA – References
Adamović, L., 1907: Die Pflanzengeographische
Stellung und Gielderung der Balkanhalbinsel-
Denkschr. Mat. natw. Kl. Akad.Wissensch. Wien


1.XXX.
Antoine, F., 1864: Pinus leucodermis Ant. – Öst.
Bot. Zeit. Wien, XIV.
Blečić, V., R. Lakušić, 1969: Šume munike (Pinus
heldreichii Christ.) na Štitovu i Bjelasici u Crnoj
Gori, Glasnik Republ. zavoda za zaštitu prirode,
No 2, Titograd.
B o is s i er, E., 1884: Flora orientalis Vol. V. Geneve –
Paris.
C h r is t , H., 1863: Übersicht der europäischen Abietinen
(Pinus L.) – Verhandl. d. Nat. forsch. Gesell.
Basel III.
C h r is t , H., 1867: Beitrag zur Kenntnis europäisch.
Pinus Arten., “Flora” N. R. XXV, Regensburg.
Ćurić, R., 1967: Prilog poznavanju sastojina munike


(P. heldreichii Chr.) na području Bosne i Hercegovine,
Narodni šumar br. 3–4., Sarajevo.
D r i n i ć , P., N. P r o l i ć, 1979: Taxationselemente als
Anzeiger von Produktionsmöglichkeiten in Panzerkieferwäldern
(Pinus heldreichii Christ.), Radovi
Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo
u Sarajevu, knjiga 23. sveska 3–4, Sarajevo.


F u k a r e k , P., 1941: Povijest otkrića i istraživanja munike
ili (bor) smrča (Pinus heldreichii Christ.),


G. Z. M., Sarajevo.
Fukarek, P., 1941: Prvi prilog poznavanju munike ili
smrča (Pinus heldreichii Christ. var. leucodermis),
Šumarski list br. 8–9., Zagreb.
Fukarek, P. i M. Vidaković, 1966: Nalaz prelazne
ili hibridne svojte borova (Pinus nigradermis
Fuk. et Vid.) na planini Prenju u Hercegovini,
Naučno društvo Bosne i Hercegovine, Radovi
sv. XXVIII, knj. 8, Sarajevo.
Fukarek, P., 1966: Zajednica endemne munike na
planini Prenju u Hercegovini, A. B. C., Vol.
XXV, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 8     <-- 8 -->        PDF

A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124
Slika 1. Položaj .™.„™.e..;p„i,.:n*Č虄o:


(dio)
Figure 1 Location of the whitebark pine forest in the management


unit Čvrsnici (part)


jela šuma munike i to u gospodarskoj jedinici “Čvrsnica
(dio)” 5 odjela (18, 19, 22, 23 i 26), a u gospodarskoj
jedinici “Čvrsnica” također 5 odjela (122, 129, 131,
134 i 136). Ukupna površina istraživanih odjela je 416


5.2. Prikupljanje i obrada podataka
Data collection and processing
Mjerenja su obavljena na primjernim plohama koje
su sačinjavale uzorak, a sustavno su raspoređene u
obliku pravokutne kvadratne mreže. Svaka primjerna
ploha reprezentira površinu od 1,0 ha, s obzirom da su
razmaci između središta primjernih ploha 100 m. Površina
svake primjerne plohe iznosi 500 m2, s polumjerom
12,62 m. Promjeri stabala mjereni su promjerkom,
s točnošću od 1,0 cm, a taksacijska granica iznosila je
5 cm. Visine stabala mjerene su Blume–Leissovim visinomjerom
s točnošću od 0,5 m, dok je debljinski, odnosno
volumni prirast utvrđen metodom izvrtaka bušenjem
stabala Presslerovim priraštajnim svrdlom. Za
utvrđivanje stupnja sklopa na promjerima primjernih


Slika 2. Položaj šuma munike u gospodarskoj jedinici Čvrsnica
Figure 2 Location of the whitebark pine forest in the management


unit Čvrsnici


ha, a obuhvaćeno je preko 88 % ukupne površine čistih
šuma munike na planini Čvrsnici. Veličina i osnovne karakteristike
istraživanih odjela prikazani su u tablici 1.


ploha od 25,24 m mjerene su dužine poteza koje su
prekrivene krošnjama stabala iznad taksacijske granice.
Na primjernim plohama polumjera 8,92 m, odnosno
površine 250 m2 evidentiran je broj biljaka prirodnog
pomlatka po vrstama drveća i po klasama uzrasta
(visine 10 do 50 cm, 50 do 130 cm i prsnog promjera 0
do 5 cm). Za izračun volumena korištene su jednoulazne
volumne tablice za muniku (Drinić, Prolić,
1979), a za izračun volumnog prirasta korištene su
dvoulazne volumne tablice koje su sastavili spomenuti
autori. Volumen i volumni prirast iskazani su u m3 sveukupne
drvne tvari.


no




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124
UDK 630* 521 + 231 (001)


TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI
ŠUMA MUNIKE (Pinus Heldreichii Christ) NA PLANINI ČVRSNICI


MEASURING ELEMENTS AS INDICATORS OF PRODUCTIVITY IN FORESTS OF
WHITEBARK PINE (Pinus heldreichi Christ) ON THE MOUNTAIN OF ČVRSNICA


Augustin MEŠTROVIĆ*


SAŽETAK: Ovim se radom primjenom metode slučajnog uzorka i reprezentativne
metode pokušalo doći do stvarnog stanja taksacijskih elemenata kao
pokazatelja proizvodnosti, zatim se primjenom metode višestruke regresijske
analize pokušalo utvrditi korelacijsku vezu između volumena i volumnog prirasta,
kao zavisnih varijabli i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg promjera,
kao nezavisnih varijabli, te se analizom stanja prirodnog pomlatka pokušala
utvrditi mogućnost prirodnog pomlađivanja u prirodnim čistim šumama munike
na planini Čvrsnici, na površini od 20,80 ha. Istraživalo se deset odjela u
dvije gospodarske jedinice.


Rezultati do kojih se došlo pokazuju da taksacijski elementi kao pokazatelji
proizvodnosti zavise o dobi i stadiju razvoja, uvjetima staništa i sklopu sastojina,
a prosječne vrijednosti istih iznose: volumen sastojina 165,7 m3/ha sveukupne
drvne mase, volumni prirast sastojina 2,14 m3/ha sveukupne drvne mase
godišnje, temeljnica sastojina 20,0 m2/ha, broj stabala sastojina 526 kom/ha,
srednji sastojinski promjer 19,6 cm, srednja sastojinska visina 7,3 m, stupanj
sklopa sastojina 0,44, bonitet sastojina 3,5, vrijeme prijelaza stabala 24 godine
i relativna starost stabala 164 godine. Korelacijska veza između volumena sastojina,
kao zavisne varijable i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg promjera, kao
nezavisnih varijabli, pod uvjetom da su nezavisne varijable konstante i jednake
prosječnim vrijednostima, pokazuje za volumen sastojina da se smanjuje od
boljeg ka lošijem bonitetu u obliku parabole drugog reda, da se povećava od
manjeg ka većem stupnju sklopa u obliku parabole drugog reda, da se povećava
od manjeg ka većem srednjem promjeru sastojina u obliku parabole drugog
reda, dok za volumni prirast sastojina pokazuje: da se smanjuje od boljeg
ka lošijem bonitetu u obliku pravca ili parabole drugog reda, da se povećava
od manjeg ka većem stupnju sklopa u obliku pravca ili parabole drugog reda i
da se smanjuje od manjeg ka većem srednjem promjeru sastojina u obliku parabole
drugog reda.


Brojnost prirodnog pomlatka u prirodnim čistim šumama munike na planini
Čvrsnici zavisi o dobi, stadiju razvoja i stupnju sklopa sastojina, dok uspjeh
prirodnog pomlađivanja šuma munike zavisi o uvjetima visokoplaninskog staništa
i dobi sastojina. Brojnost prirodnog pomlatka munike prosječno iznosi


5.056 kom/ha. Dobivene vrijednosti volumena i volumnog prirasta kao najvažnijih
pokazatelja proizvodnosti su zadovoljavajuće s obzirom na vrlo teške i
škrte visokoplaninske stanišne uvjete, dok korelacijska veza između volumena
* Dr. sc. Augustin Meštrović, dipl. ing. šum., Hrvatske šume
d.o.o. Zagreb, UŠP Gospić, Budačka 23, P.P. 51, 53 000 Gospić


ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 19     <-- 19 -->        PDF

A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124
ČČ:uČ,čz:Č::´ tČ
Fotografija 3. Nizak stupanj
4. Na surovom visokoplaninskom gorju jedino munika


menih blokova na površini


Photo 3 Law degree of the framework is caused by frequent
appearance of the stone blocks on the earth surface


7.6. Prirodni pomladak u sastojinama munike
Natural newgrowth in the whitebark pine stands
Broj biljaka pomlatka varira u vrlo širokom intervalu
i kreće se od 2.528 do 7.584, a u prosjeku iznosi


5.056 kom./ha. Ovdje je posebno razdvojen broj pomlatka
za muniku i bukvu, dok je u grupu ostalih četinjača
i ostalih listača uključen broj ostalih nađenih
biljaka pomlatka. Rezultati broja biljaka pomlatka prosječno
po klasama uzrasta i vrstama drveća prikazani
su u tablici 18, te se može tvrditi da s tolikim, iako prosječnim,
brojem prirodnog pomlatka i uz primjenu odgovarajućeg
sustava gospodarenja, šume munike se
mogu zadovoljavajuće prirodno obnavljati.
Šume munike na planini Čvrsnici treba sačuvati na
sadašnjim površinama prirodnim pomlađivanjem i primjenom
odgovarajućeg načina gospodarenja. Postoje
neslućene mogućnosti širenja munike na površine napuštenih
visokoplaninskih pašnjaka i rudina uz rubove
postojećih šuma, što najbolje potvrđuju primjeri prirodnog
osvajanja tih površina od strane munike, a pionirska
svojstva munike upravo su jamstvo uspješnom
pošumljavanju visokih krševitih gorja. Šume munike
na planini Čvrsnici treba zaštititi i očuvati kao temeljni


može uzrasti u normalno razvijeno drvo


Photo 4
On the savage high mount only the whitebark pine
can grow into normal developed tree


.
.u— gaiaJ


Fotografija 5
55. Brojan prirodni pomladak u etira uspješnu prirodnu obnovu


Photo 5 Numerous number of the seedlings in the whitebark
pine forest guarantee natural regeneration


nukleus za reprodukciju i kao neponovljiv spomenik
prirodne rijetkosti.


Tablic 18. Broj biljaka pomlatka u šumama munike


a
aa 1
Table18 Number of seedlings in the whitebark pine forest


Vrsta drveća
Trees species


Mimika


Ostale četinjače
Bukva
Ostale listače
Ukupno – Total


Stabalca visine Stabalca visine Stabalca debljine


Ukupno


10 – 50 cm 50 – 130 cm 0 – 5 cm


Total


Tree heights Tree heights Trees diameters
Broj biljaka pomlatka po hektaru (kom.)
Number of newgrowths per ha (piece)


2477 1517 1062 5056
100 132 61 293
185 124 190 499


21
17 47


9
2783 1782 1330 5895




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 18     <-- 18 -->        PDF

A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124
Najznačajniji taksacijski elementi kao pokazatelji
proizvodnosti šuma munike su volumen i volumni prirast.
Dobiveni podatak o volumenu koji u prosjeku iznosi
165,7 m3/ha sveukupne drvne mase, dobro se slaže
s podatkom o volumenu sastojina munike u Bosni i Hercegovini,
koji u prosjeku iznosi 131 m3/ha krupnog
drva, do kojih je došao Ć ur i ć (1967). Na veličinu volumena
šuma munike od svih taksacijskih elemenata
najviše utječu bonitet, stupanj sklopa i srednji promjer.
Ispitivanjem korelacijske veze metodom višestruke regresijske
analize između volumena, kao zavisne varijable,
i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg promjera, kao
nezavisnih varijabli, utvrđeno je sljedeće:



volumen se smanjuje od vrijednosti 227 m3/ha za
prvi bonitet do vrijednosti 114 m3/ha za peti bonitet
u obliku parabole drugoga reda, pod uvjetom da su
nezavisne varijable stupanj sklopa i srednji promjer
konstante i jednake prosječnim vrijednostima tih
varijabli;

volumen se povećava od vrijednosti 146 m3/ha za
stupanj sklopa 0,3 do vrijednosti 278 m3/ha za stupanj
sklopa 0,8 u obliku parabole drugoga reda, pod
uvjetom da su nezavisne varijable bonitet i srednji
promjer konstante i jednake prosječnim vrijednostima
tih varijabli;

volumen se povećava od vrijednosti 157 m3/ha za
srednji promjer 15,0 cm do vrijednosti 201 m3/ha
za srednji promjer od 35,0 cm u obliku parabole
drugoga reda, pod uvjetom da su nezavisne varijable
bonitet i stupanj sklopa konstante i jednake
prosječnim vrijednostima tih vatrijabli.
Na veličinu volumnog prirasta od svih taksacijskih
elemenata najviše utječu bonitet, stupanj sklopa i srednji
promjer. Ispitivanjem korelacijske veze metodom
višestruke regresijske analize između volumnog prirasta
kao zavisne varijable i boniteta, stupnja sklopa i
srednjeg promjera kao nezavisnih varijabli utvrđeno je
sljedeće:



volumni prirast se smanjuje od vrijednosti 2,87
m3/god./ha za prvi bonitet do vrijednosti 1,67
m3/god./ha za peti bonitet u obliku pravca ili parabole
drugoga reda, pod uvjetom da su nezavisne varijable
stupanj sklopa i srednji promjer konstante i
jednake prosječnim vrijednostima tih varijabli;

volumni prirast povećava se od vrijednosti 1,69
m3/god./ha za stupanj sklopa 0,3 do vrijednosti 3,56
m3/god./ha za stupanj sklopa 0,8 u obliku pravca ili
parabole drugog reda, pod uvjetom da su nezavisne
varijable bonitet i srednji promjer konstante i jednake
prosječnim vrijednostima tih varijabli;

volumni prirast se smanjuje od vrijednosti 2,24
m3/god./ha za srednji promjer od 15,0 cm do vrijednosti
1,72 m3/god./ha za srednji promjer od 35,0 cm
u obliku parabole drugoga reda, pod uvjetom da su
nezavisne varijable bonitet i stupanj sklopa konstante
i jednake prosječnim vrijednostima tih varijabli.
Rezultati spomenute analize prikazani su u tablicama
15, 16. i 17.


Tablica 15. Volumen i volumni prirast šuma munike po
bonitetima


Table 15 Volume and volume increment of the whitebark
pine forest according standings


Za bonitetni razred
For site quality classes 1,0 2,0 3,0 4,0 5,0
Volumen u m3/ha
Volume in m3/ha 227 198 170 142 114
Volumni prirast u m3/god./ha


2,87 2,54 2,23 1,94 1,67


Vol. increment in m3/god./ha


Tablica 16. Volumen i volumni prirast šuma munike po
stupnjevima sklopa


Table 16 Volume and volume increment of the whitebark
pine forest according deegres of framework


Za stupanj sklopa
For degree of can. 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8
Volumen u m3/ha
Volume in m3/ha 146 172 199 225 251 278
Volumni prirast
u m3/god./ha
Vol. increment 1,69 2,05 2,43 2,80 3,18 3,56
in m3/god./ha


Tablica 17. Volumen i volumni prirast šuma munike po
srednjim promjerima


Table 17 Volume and volume increment of the whitebark
pine forest according middle diametars


Za srednji promjer


sastojina (cm)
For stands mean 15 20 25 30 35
diameter (cm)
Volumen u m3/ha
Volume in m3/ha 157 164 174 187 201
Volumni prirast
u m3/god./ha
Vol. increment 2,24 2,02 1,86 1,76 1,72
in m3/god./ha


Dobiveni rezultati višestruke korelacijske (regresijske)
analize uvjetovani su za bonitet stupnjem sklopa
od 0,44 i srednjim promjerom od 19,6 cm, za stupanj
sklopa bonitetom od 3,5 i srednjim promjerom
od 19,6 cm i za srednji promjer bonitetom od 3,5 i
stupnjem sklopa od 0,44.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 17     <-- 17 -->        PDF

A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124
nog prirasta od boniteta (x1), stupnja sklopa (x2), odnosno
srednjeg promjera (x3) kada se mijenja jedna od
ovih nezavisnih varijabli, a druge dvije nezavisne varijable
su konstante i jednake srednjim vrijednostima tih
varijabli za stvarne sastojine, riješene kao i ranije su
kako slijedi:


FČ=+3,234127-0,371393X1+0,0117096x1


(8)
F, =+0,598313-3,578941x2+0,151504x2 (9)


F +3,240388-0,084628x3+0,001178x3 (10)


Pokazatelji volumnog prirasta za odgovarajuće vrijednosti
boniteta (x1), stupnja sklopa (x2) i srednjeg
promjera (x3) izračunati po jednadžbama (8), (9) i (10)
za grupe sastojina najbližih boniteta, stupnjeva sklopa
i srednjih promjera, odnosno zavisnost tekućeg volumnog
prirasta (Ys) od boniteta (x1), stupnja sklopa (x2) i
srednjeg promjera (x3) prikazani su u tablicama 11.,


12. i 13.
Tablica 11. Volumni prirast šuma munike prema
jednadžbi (8)
Table 11 The volume increment of whitebark pine forest
according equation (8)


Za bonitetni razred


For site quality class 1,0 2,0 3,0 4,0 5,0
Volumni prirast
u m3/god./ha
Volume increment 2,87 2,54 2,23 1,94 1,67
in m3/god./ha


Tablica 12.Volumni prirast šuma munike prema
jednadžbi (9)
Table 12 The volume increment of whitebark pine forest
according equation (9)


Za stupanj sklopa


0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8


For degree of can.
Volumni prirast
u m3/god./ha


1,69 2,05 2,43 2,80 3,18 3,56


Volume increment
in m3/god./ha


Dobiveni rezultati pokazuju da se volumni prirast
gotovo ravnomjerno smanjuje od prvog boniteta pri kojemu
iznosi 2,87 m3 do petog boni


Tablica 13. Volumni prirast šuma munike prema
jednadžbi (10)
Table 13 The volume increment of whitebark pine forest
according equation (10)


Za srednji promjer


15 20 25 30 35 (cm)


For mean diameter
Volumni prirast (m3/god.


2,24 2,02 1,86 1,76 1,72


Volume increment /ha)


ru od 15 cm do 1,72 m3 pri promjeru od 35 cm. Ova se
zavisnost ne može izraziti pravcem, već samo parabolom
drugog reda. Pri promatranju svih ovih rezultata
treba imati u vidu da su dvije nezavisne varijable konstante
i jednake srednjim vrijednostima tih varijabli za
stvarne sastojine, kada se izražava utjecaj treće nezavisne
varijable na zavisnu varijablu, u ovom slučaju na
volumni prirast, ali i da jednadžba višestruke korelacije
i jednadžba neto korelacije, vrijede u intervalima variranja
obuhvaćenih nezavisnih varijabli.


7.5. Odnos između volumena i volumnog
prirasta – Relation between volume
and volume increment
Ovdje će biti razmatran prosječni odnos između volumena
i volumnog prirasta samo u pogledu njihovih
debljinskih struktura.


7.5.1. Debljinska struktura – Diameter structure
Rezultati debljinske strukture volumena i volumnog
prirasta prikazani su u tablici 14. Iz sadržaja tablice razvidna
je znatna pomjerenost debljinske strukture volumnog
prirasta na niže u odnosu na debljinsku strukturu
volumena. Debljinska struktura volumena i volumnog
prirasta pokazuje da na stabla tanja od 30 cm otpada
oko 1/4 volumena i 1/2 volumnog prirasta, dok na stabla
deblja od 50 cm otpada preko 2/5 volumena i gotovo 1/5
volumnog prirasta. Debljinska struktura volumnog prirasta
u prosjeku pokazuje da se oko 1/2 (51,6 %) volumnog
prirasta ostvaruje na stablima tanjim od 30 cm,
dok volumen ovih stabala predstavlja približno 1/4
(25,3 %) ukupnog volumena. To znači da se na 1/4 volumena,
koji otpada na stabla debljine od 5 do 30 cm,
ostvaruje 1/2 volumnog prirasta, a druga, preostala,
polovina volumnog prirasta ostvaruje se na 3/4 volumena,
koju čine sva stabla deblja od 30 cm.


teta pri kojemu iznosi 1,67 m3, te da
ziti i pravcem parabolom drugog
se ova zavisnost jednako može izrareda.
Volumni prirast povećava se si
ii
Tablica 14.Debljinska struktura volumena i volumnog prirasta
Table 14 Diametar structure of volume and volume increment
–Debljinske klas
klasklase
ee – Diameter classes
povećanjem stupnja sklopa, također
gotovo ravnomjerno, od 1,69 m3 pri
stupnju sklopa 0,3 do 3,56 m3 pri
stupnju sklopa 0,8. S povećanjem
srednjeg promjera smanjuje se volumni
prirast od 2,24 m3 pri promje-
Taksacijski element
Measuring element
Volumen sastojina (v)
Volume of stands
Volumni prirast (zv)
Volume increment
5 -30 30 50
iznad 50
above 50
Svega
Total
Postotaka (%) – Percentage
25,3
51,6
31,7
30,2
43,0
18,2
100,0
100,0
m3/ha
165,70
2,14
119




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 16     <-- 16 -->        PDF

A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124
Po istovjetnom postupku, kao i pri izračunu jednadžbe
(3), dobivena je jednadžba parabole drugog reda
koja izražava zavisnost volumena sastojine od stupnja
sklopa (x2), kada su ostale dvije nezavisne varijable
(x1 i x3) konstante i jednake prosječnim vrijednostima
tih varijabli za stvarne sastojine. Prema tome, ova jednadžba
je sljedeća:


7 =+68,05460-260,013820x + 2,697715x2 (4)


Parabola jednadžbe (4) slična je pravcu kao i prethodna
po jednadžbi (3) za odgovarajuće vrijednosti
stupnja sklopa (x2) za grupe sastojina najbližih stupnjeva
sklopa, a volumeni sastojina izračunati po jednadžbi
(4) prikazani su u tablici 9.


Tablica 9. Volumen šuma munike prema jednadžbi (4)
Table 9. Volume of the whitebark pine forest according


equation (4)


Za stupanj sklopa


0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8


For degree of canopy
Volumen u m3/ha


146 172 199 225 251 278


Volume in m3/ha


Jednadžba parabole drugog reda koja izražava zavisnost
volumena sastojine od srednjeg sastojinskog
promjera (x3), kada su druge dvije nezavisne varijable
(x1 i x2) konstante i jednake srednjim vrijednostima tih
varijabli za stvarne sastojine, dobivena istim postupkom
je sljedeća:


(5)
Volumeni sastojina izračunati po jednadžbi (5) i odgovarajuće
vrijednosti srednjih promjera (x3) po grupama
sastojina najbližih srednjim promjerima prikazani
su u tablici 10.


Tablica 10. Volumen šuma munike prema jednadžbi (5)
Table 10 The volume of whitebark pine forest according


equation ( 5)


Za srednji promjer


15 20 25 30 35 (cm)


For mean diameter
Volumeni


157 164 174 187 201 (mČ/ha)


Volumes


Dobiveni rezultati pokazuju da se volumen sastojine
smanjuje s opadanjem boniteta. Volumen na petom bonitetu
iznosi 114 m3/ha, a na prvom 227 m3/ha, te je
dvostruko manji na petom u odnosu na prvi bonitet. Stoga
se ova zavisnost može dosta dobro izraziti jednadžbom
parabole drugog reda, ali bi se ona isto tako gotovo
mogla izraziti i pravcem. Volumen sastojine se povećava
s povećanjem stupnja sklopa, tako da pri stupnju
sklopa 0,3 iznosi 146 m3/ha, a pri stupnju sklopa 0,8 iznosi
278 m3/ha, pri čemu treba naglasiti da nizak stupanj
sklopa u sastojinama munike nije rijetkost. Ova se


zavisnost može jednako dobro izraziti pravcem, kao i
parabolom drugog reda. Povećavanjem srednjeg promjera
volumen se povećava, tako da pri srednjem promjeru
od 15 cm volumen iznosi 157 m3/ha, a pri srednjem
promjeru od 35 cm volumen iznosi 201 m3/ha.


7.4.Volumni prirast sastojina munike


Volume increment of the whitebark pine stands


Rezultati tekućeg volumnog prirasta sveukupne
drvne mase prikazani su u tablici 7. Volumni prirast
sveukupne drvne mase kreće se od 0,96 do 2,97 m3
god./ha, a u prosjeku iznosi 2,14 m3 god./ha. U iznos
volumnog prirasta nije pribrojen volumni prirast ostalih
vrsta drveća, zato što je njihov udio manji od 5 %.


7.4.1. Koleracija između volumnog prirasta,
boniteta, stupnja i srednjeg promjera
Correlation between volume, site quality,
degree of canopy and mean diameter
Ispitivanje korelacijske veze između volumnog prirasta,
s jedne, i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg promjera,
s druge strane, obavljeno je na isti način kao i
ispitivanje korelacijske veze između volumena i istih
obuhvaćenih čimbenika. Korištene oznake su iste kao i
ranije, s tim što (Ys) znači volumni prirast u m3 god./ha,
prema jednadžbi regersije, a (Yzv) označava stvarni,
odnosno izmjereni volumni prirast u sastojinama munike.
Prema tomu, dobivena je sljedeća jednadžba višestruke
regresije:


7Č =+3,130810-0,371393x1 +0,0117096x2 +


+ 3,578941x2+0,151504x
0,084628x3+0,001178x3 (6)


Za varijancu višestruke regresije (vz2 ) , varijancu zavisne
varijable ( v2
y v ) varijancu regresijskih vrijednosti
( v2ys ) i koeficijent višestruke korelacije (R), dobivene
su sljedeće vrijednosti:


vz
2 = Ez2 : En = 87,74:416 = 0,2109


2 22


vyv = EYz v : En -Yzv = 2 065,07:416- 2,142 = 0,3845


2 2 v2=0,3845-0,2109 = 0,1736


V Č V


ys yv


En-1 , 0,2109 416-1


R


1 =0,666


En-m 0,3845 416-7


(7)
Dobiveni koeficijent višestruke korelacije (R) pokazuje
da je jednadžbom (6) nešto malo lošije izražen
prosječni odnos između volumnog prirasta i obuhvaćenih
nezavisnih varijabli nego što je to slučaj s volumenom,
zato što volumni prirast relativno više varira od
volumena. Jednadžbe koje pokazuju zavisnost volum




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 15     <-- 15 -->        PDF

A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124
Tablica 7. Taksacijski elementi šuma munike
Table 7 Taxation elements of the whitebark pine forest


Broj Bonitetni
probnih razred Stupanj Srednji
Odjel krugova staništa sklopa promjer
Depart(
n) (x1) (x2) (x3) (cm)
ment Number of Site Degree of Mean
sample quality canopy diameter
circles class
18 30 3,8 0,68 12,5
19 32 3,3 0,61 14,7
22 38 3,6 0,56 17,9
23 91 3,2 0,52 18,7
26 39 3,5 0,44 15,7
122 28 2,8 0,31 33,5
129 59 4,0 0,30 21,1
131 32 4,6 0,20 15,8
134 18 3,6 0,16 19,5
136 49 3,2 0,43 26,0
Č 416 3,5 0,44 19,6


Zatim su izvršeni izračuni odstupanja, odnosno rezidijuma
po formuli: z = Yv – Ys, kao i suma kvadrata
tih odstupanja koja je iznosila 830.754. Iz naprijed dobivenih
rezultata, proizlazi sljedeći izračun za:


vz
2 – varijanca višestruke regresije,


v2
yv – varijanca zavisne varijable i


– varijanca regresijskih vrijednosti
ys i to po formulama:
Ez2 : En = 830 754:416 =1977


V2
Č EYv
2 : En-Yv
2 =12 909 928:416-165,72 = 3577


y


2 2 2


V Č V V3 577-1997 = 1580


— Č
ys yv z


Mjeru odstupanja izvornih podataka od prosječnog
odnosa izraženog jednadžbom višestruke regresije (1),
određuje varijanca višestruke regresije. Ova varijanca
je pokazatelj variranja prouzrokovanih utjecajima koji
nisu obuhvaćeni jednadžbom višestruke regresije – neizravnate
varijacije. Varijanca zavisne varijable pokazuje
mjeru ukupnih variranja Yv oko Y–v , odnosno variranja
koja su prouzročena i čimbenicima obuhvaćenim
u jednadžbi višestruke regresije, a istodobno i
svim neobuhvaćenim čimbenicima – ukupne varijacije.
Varijanca regresijskih vrijednosti pokazuje onaj
dio od varijance zavisne varijable, odnosno od ukupnih
varijacija, koji se pojašnjava promjenama obuhvaćenih
nezavisnih varijabli u jednadžbi višestruke regresije
– izravnate varijacije. Koeficijent višestruke
korelacije (R) pokazuje u kojoj se mjeri stvarna variranja
izvornih podataka (Yv) približavaju prosječnom odnosu
koji proizlazi iz jednadžbe višestruke regresije
(Ys). Izračun spomenutog koeficijenta izvršen je po
Ezekielovoj formuli, koja daje približno točne rezultate:


Po hektaru – Per ha
Srednja Broj
visina stabala Prirast


Temeljnica Volumen


(m) (kom)
(m2) (Yv) (m3) (Yzv)


Mean Number (m3/god)


Basal area Volume


height of trees Increment


5,2 1131 15,0 127,2 2,49
6,4 1122 17,7 146,9 2,64
7,0 443 21,5 192,0 2,09
7,7 446 22,5 215,3 2,97
5,9 708 18,9 153,6 2,23
11,1 181 20,2 167,0 1,59
6,9 401 19,7 129,8 1,43
5,2 265 6,7 36,1 0,96
7,3 322 12,1 77,8 1,77
9,3 429 31,3 258,3 2,10
7,3 526 20,0 165,7 2,14


,2 En-1 1580 416-1


R 1-0,658


En-m 3577 416-7


V


(2)
U jednadžbi (2), m označava broj parametara u jed


nadžbi višestruke regresije (1). Dobiveni koeficijent


višestruke korelacije potvrđuje da je jednadžbom (1)


dosta dobro izražena korelacijska veza između volu


mena, s jedne, i boniteta, stupnja sklopa, te srednjeg


promjera, s druge strane. Srednje vrijednosti nezavi i


snih varijabli iznose: x1 = 3 , 5; x2 = 0 ,4 ; x3 = 19 , 6 i ako u


jednadžbi (1) za stupanj sklopa (x2) i srednji promjer


sastojine (x3) uzmemo srednje vrijednosti, dobije se


jednadžba parabole drugog reda koja izražava zavi


snost volumena sastojine od boniteta (x1), kada su osta


le dvije nezavisne varijable konstantne i jednake pro


sječnim vrijednostima tih varijabli za stvarne sastojine.


Prema tome, ova jednadžba je sljedeća:


FČ=+254,39789-28,366531X1+0,039338X1 (3)


Volumeni sastojina izračunati po jednadžbi (3) i pa


rabola ove jednadžbe za vrijednosti boniteta od 1,0 do


5,0 za grupe sastojina najbližih boniteta, koji pripada


odgovarajućoj grupi sastojina, a koja je slična pravcu,


jer je parametar uz kvadratni član jako malen, ali ipak


nije pravac, prikazani su u tablici 8.


Tablica 8. Volumen šuma munike prema jednadžbi (3)
Table 8 The volume of whitebark pine forest (3)


Za bonitetni razred


1,0 2,0 3,0 4,0 5,0


For site quality class


Volumen u m3/ha


227 198 170 142 114


Volume in m3/ha


117




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 14     <-- 14 -->        PDF

A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124
Tablica 6. Debljinski prirast, vrijeme prijelaza i relativna starost stabala munike
Table 6 Diametar increment, transiton time and relative age of the whitebark pine trees


Debljinski prirast


Prsni promjer (cm)


Diameter increment Vrijeme prijelaza Relativna starost


Breast height


Mjereni Izravnati Transition time Relative age


diameter


Measured Equalized
(mm/god. – mm/year) (godina) – year)


5,0
7,5 2,24 2,24 22
10,0 22
12,5 2,36 2,37 21
15,0 43
17,5 2,43 2,45 20
20,0 63
22,5 2,43 2,46 20
25,0 83
27,5 2,45 2,46 20
30,0 103
32,5 2,42 2,44 20
35,0 123
37,5 2,31 2,38 21
40,0 144
42,5 2,18 2,25 22
45,0 166
47,5 1,98 2,18 24
50,0 190
52,5 1,87 2,02 26
55,0 216
57,5 1,89 1,85 28
60,0 244
62,5 1,86 1,68 30
65,0 274
67,5 1,79 1,43 32
70,0 306


korelacijske veze između volumena sastojine, kao zax3
– srednji promjer sastojine u cm i
visne varijable i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg a, b, c, d, e, f i g – parametri.
promjera, kao nezavisnih varijabli, primijenjena je me


Vrijednosti: x1, x2, x3 i Ys (stvarni volumeni), prika


toda višestruke regresijske analize. Pri tome je odabran


zane su u tablici 7. Pri izboru jednadžbe višestruke re


sljedeći opći oblik jednadžbe višestruke regresije:


gresije, pretpostavljeno je da se utjecaji naznačenih ne2
zavisnih varijabli na volumen sastojine mogu dobro iz


Ys = a +bx1 + cx12 + dx2 + ex22 + fx3 + gx3


raziti parabolom drugog reda. Vrijednosti za spomenute
parametre dobivene su rješenjem sustava normalnih


u kojoj odgovarajuće oznake imaju e


značenje:


rajuće oznake i aju sljedeć
sljedećsljedeće značen


jednadžbi, nakon čega proizlazi sljedeća jednadžba


Ys – volumen


više


sastojine u m3/ha, po jednadžbi vi višestruke regresije za prosječan odnos između volu


struke regresije, a p


na s e, i


mena sastojine, s jedne, i obuhvaćenih nezavisnih vari


x1 bonitetni razred staništa sastojine,


bonitetni razred staništa jabli, s druge strane:
x2 stupanj sklopa sastojine


7, =+147,938784 -28,36653 1x1 + 0,039338x2+ 260,013820x2 + 2,697715x2
-0,129796x3+0,047235x3 (1)


Izračun volumena za svaki odjel zasebno, izvršen je vih stvarnih vrijednosti za: x1, x2 i x3.
po jednadžbi višestruke regresije (1), na temelju njego




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 13     <-- 13 -->        PDF

A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124
Grafikon 2. Debljinska struktura stabala munike (N)
Graph 2 Diametar structure of the whitebark pine (N)


7.2.1. Debljinski prirast, vrijeme prijelaza
i relativna starost stabala
Diameter increment, transition time and
relative trees age
Rezultati za debljinski prirast, vrijeme prijelaza i
relativnu starost stabala prikazani su u tablici 6. Prosječno
vrijeme prijelaza stabala po debljinskim stupnjevima
izračunato je pomoću debljinskog prirasta, a
na temelju prosječnog vremena prijelaza stabala izvršen
je izračun prosječne relativne starosti stabala munike
u pojedinim debljinskim stupnjevima. Vrijeme
koje je potrebno da stabla, uzevši u prosjeku, narastu
od taksacijske granice do gornje granice određenog
debljinskog stupnja, podrazumijeva se pod prosječnom
relativnom starošću stabala. Na temelju debljinskog
prirasta, odnosno vremena prijelaza može se vidjeti
da je potrebno 24 godine da stablo munike naraste
od prsnog promjera 0 do prsnog promjera 5 cm, a da bi
naraslo do visine 1,30 m, stablu munike potrebno je
oko 18 godina. Iz toga proizlazi da je potrebno oko
36–48 godina da stablo munike naraste do prsnog promjera
od 5 cm, pri prirodnom obnavljanju sastojina u
nepovoljnim stanišnim uvjetima, a to istovremeno
znači da su prosječne apsolutne
starosti stabala munike pri nazna


stabla neće dostići i najveće moguće dimenzije, a njihov
debljinski prirast, odnosno vrijeme prijelaza, uzeti
su u obzir pri izračunu. Stoga ne treba naglašavati da
su te starosti stabala prevelike, ali izneseni podaci,
unatoč nedostacima, mogu poslužiti kao informacija o
starosti stabala munike.


7.3. Volumen sastojina munike
The volume of whitebark pine stands
Rezultati za volumen prikazani su u tablici 7. Volumen
sveukupne drvne mase u šumama munike kreće se
od 36,1 do 258,3 m3/ha, a prosječno iznosi 165,7 m3/ha.
Ovdje volumenu šuma munike nije pribrojen volumen
ostalih vrsta drveća, zato što je njihov prosječni udio
manji od 5 %.


7.3.1. Korelacija između volumena, boniteta,
stupnja sklopa i srednjeg promjera
Correlation between volume, site quality,
degree of canopy and mean diameter
Polazeći od pretpostavke da na veličinu volumena
sastojine od taksacijskih elemenata najviše utječu bonitet,
stupanj sklopa i srednji promjer, za ispitivanje


čenim prsnim promjerima veće za
oko 36–48 godina od utvrđenih reTablica
5. Relativna starost stabala munike
Table 5 Relative age of the whitebark pine trees
lativnih starosti prikazanih u tablici
5. Poznato je da računanje starosti
Od promjera 5 cm do promjera
From 5 cm diamrer to diameter 10 30 50
stabala na izloženi način nije u potpunosti
točno, zato što sva tanka
Relativna starost stabla
Relative age of trees 22 103 190


70 (cm)
306 (god.)
115




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 12     <-- 12 -->        PDF

A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124
Navedene jednoulazne volumne tablice s bonitetnim
krivuljama za muniku, primijenjene su i u ovom radu,
te su se pokazale dobrima. Neizravnane srednje visine,
nanesene na temelju srednjih promjera po debljinskim
stupnjevima, prikazane su na grafikonu 1., a pri svakoj
krivulji visina naznačen je stvarni broj odjela.


7.2. Broj stabala munike
Number of the whitebark pine trees
Broj stabala iznad taksacijske granice od 5 cm po ha
i debljinska struktura prikazani su u tablici 4., a u tablici


Tablica 4. Debljinska struktura stabala munike
Table 4 Diametar structure of the whitebark pine trees


Odjel Debljinski stupanj (cm) – Diameter degree
De


7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5


partment
Broj stabala (%) – Number of trees


ČČ 42,2 29,3 13,0 5,1 3,6 2,9 1,8 1,0 0,7 --
19 39,8 26,9 14,8 6,2 4,0 3,2 2,4 1,4 0,6 --
22 26,7 16,6 16,9 13,0 7,2 7,0 5,9 3,1 2,0 0,7 0,6
23 34,6 21,8 11,5 6,9 5,9 4,7 4,2 3,8 2,6 2,0 1,4
26 36,3 24,5 12,1 7,2 5,9 4,7 3,5 2,7 1,8 0,8 0,3
122 14,9 9,5 8,0 10,2 7,7 9,8 8,5 10,8 5,0 3,5 2,1
129 31,3 24,6 17,7 15,6 5,8 2,5 1,2 0,5 0,2 0,3 0,2
131 31,7 19,4 13,5 8,2 7,6 5,8 2,4 2,2 2,1 2,0 1,6
134 13,2 14,0 9,3 10,4 8,9 8,7 6,7 7,7 5,4 5,0 4,1
136 19,3 20,1 11,3 8,6 8,1 6,8 5,2 5,4 2,8 3,7 3,6


Č 29,0 20,6 12,7 6,6 5,5 4,1 3,8


maju i preko 50 % površine odjela. Utjecaj naglo smanjenoga
stupnja sklopa na smanjivanje broja stabala, na
lošijim bonitetima je veći od utjecaja lošijih boniteta na
povećanje broja stabala. Na lošijim bonitetima je i srednji
promjer sastojina manji nego na boljima, pa bi i to
trebalo utjecati na povećanje broja stabala. Međutim,
naglo smanjivanje stupnja sklopa s opadanjem boniteta
više utječe na smanjivanje broja stabala na lošijim bonitetima,
nego što smanjivanje srednjeg promjera utječe
na povećanje broja stabala na istim bonitetima. Iz podataka
tablice 4. vidi se da krivulja debljinske strukture
ima kosi oblik, zato što je najveći udio stabala u prvom
debljinskom stupnju koji ima sredinu 7,5 cm, osim u
dva slučaja koji se odnose na odjele 134 i 136, gdje je
najveći udio stabala u drugom debljinskom stupnju, koji
ima sredinu od 12,5 cm. Ako se u obzir uzme to da je
broj stabalaca neposredno ispod taksacijske granice,
prsnog promjera 0–5 cm, daleko veći od broja stabala u
prvom (i drugom) debljinskom stupnju, onda se sa sigurnošću
može zaključiti da raspodjela stabala po debljinskim
stupnjevima, ima kosi oblik. Međutim, u nekim
slučajevima, kao što su odjeli 134 i 136, razvidna je
težnja nastajanja tzv. druge kulminacije u višim debljinskim
stupnjevima i to uglavnom oko debljinskih stupnjeva
čije su sredine 22,5 i 42,5 cm, ali su slabo izraže


7. prikazani su i rezultati broja stabala po ha. Broj stabala
varira u vrlo širokom intervalu i kreće se od 181 do
1.131 kom./ha, a prosječao iznosi 526 kom./ha. Tom
broju stabala nisu pribrojena stabla listača i drugih četinjača.
Iz rezultata je razvidno da se s opadanjem boniteta
ne povećava broja stabala po ha. Unatoč tomu, broj
stabala se smanjuje, a uzrok tomu je naglo smanjivanje
stupnja sklopa od boljih ka lošijim bonitetima. Stupanj
sklopa se naglo smanjuje s opadanjem boniteta zbog toga
što je na lošijim bonitetima veći relativni udio čistih
površina u obliku kamenitih blokova, koji nekad zauzi1,5


62,5 67,5 72,50,3 0,1 -
Z0,5 0,2 -
0,2 0,1 -
0,6 --
0,1 0,1 -
2,6 2,7 1,3
0,1 --
2,0 0,8 -
3,1 0,9 0,5
2,2 1,2 0,8
1,2 0,5


77,5 >80
Svega
Total
--100,0
--100,0
--100,0
--100,0
--100,0
1,4 2,0 100,0
--100,0
-0,7 100,0
0,5 1,6 100,0
-0,9 100,0
0,4 100,0


Kom.


po


(ha)


Per


(ha)


1131
1122
443
446
708
181
401
265
322
429


526


ne. Sudeći prema tome, može se zaključiti da je u tim
odjelima u tijeku međusobno visinsko razdvajanje stabala,
odnosno nastajanje dviju etaža. Dobiveni rezultati
debljinske strukture stabala postavljaju dvojbu je li kosa
debljinska struktura stabala u šumama munike očekivana
prirodna pojava. Ova pojava je očekivana, zato što se
radi o potpuno prirodnim i negospodarenim sastojinama.
Ovdje treba uzeti u obzir da su sastojine po površini
relativno velike, odnosno najmanji odjel ima površinu
18 ha, a najveći 91 ha, te su u njima stabla munike zastupljena
u većim ili manjim grupama odnosno skupinama.
U pojedinačnim grupama stabla su podjednakih dimenzija,
vrlo vjerojatno i starosti, a između grupa postoje
znatnije razlike u dimenzijama i starosti, što upućuje
na raznodobne satojine. Međutim, kada se promatra
cijela sastojina, na većoj površini ili više sastojina zajedno,
onda je posve logično što je broj tanjih stabala
znatno veći od broja debljih stabala, odnosno što krivulja
debljinske strukture stabala ima kosi oblik. Na grafikonu
2 data je prosječna debljinska struktura za sve


odjele, s tim da je broj stabala preračunat na jedinicu površine,
a kako se radi o velikoj obuhvaćenoj površini od
416 ha, očekivano je da krivulja debljinske strukture
ima kosi oblik.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 11     <-- 11 -->        PDF

A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124


Tablica 3. Jednoulazne volumne tablice za muniku (prema Drinić, Prolić 1979)
Table 3 One – entry volume tables for the whitebark pine (by Drinić, Prolić 1979)


Prsni Bonitetni razred – Site quality class
prom. (cm) I II III IV V
Breast Visina Vol. Visina Vol. Visina Vol. Visina Vol. Visina Vol.
height (m) (m3) (m) (m3) (m) (m3) (m) (m3) (m) (m3)
diameter Height Volume Height Volume Height Volume Height Volume Height Volume


5 4,3 0,0083 3,7 0,0066 3,2 0,0051 2,6 0,0035 2,1 0,0023
6 4,9 0,0147 4,3 0,0114 3,5 0,0087 2,9 0,0072 2,2 0,0049
7 5,6 0,0222 4,8 0,0200 3,8 0,0172 3,2 0,0156 2,4 0,0132
8 6,3 0,0300 5,3 0,0272 4,2 0,0240 3,5 0,0220 2,6 0,0193
9 6,9 0,0379 5,8 0,0348 4,7 0,0315 3,8 0,0288 2,8 0,0259
10 7,4 0,0461 6,3 0,0434 5,2 0,0400 4,1 0,0365 3,0 0,0330
12 8,6 0,0660 7,3 0,0607 5,9 0,0558 4,7 0,0516 3,4 0,0490
14 9,7 0,0973 8,3 0,0886 6,6 0,0796 5,3 0,0734 3,9 0,0730
16 10,7 0,1364 9,2 0,1258 7,3 0,1122 5,9 0,1036 4,4 0,1020
18 11,7 0,1819 10,0 0,1674 8,0 0,1514 6,5 0,1391 4,8 0,1310
20 12,6 0,2346 10,8 0,2150 8,8 0,1946 7,0 0,1770 5,1 0,1670
22 13,5 0,297 11,5 0,269 9,4 0,242 7,4 0,217 5,5 0,200
24 14,3 0,368 12,2 0,331 10,0 0,295 7,8 0,258 5,8 0,234
26 15,1 0,454 12,8 0,402 10,6 0,356 8,2 0,305 6,1 0,271
28 15,9 0,543 13,4 0,483 11,1 0,427 8,6 0,362 6,3 0,315
30 16,6 0,645 14,0 0,575 11,5 0,499 9,0 0,428 6,5 0,358
32 17,3 0,760 14,6 0,670 12,0 0,581 9,4 0,495 6,8 0,409
34 17,9 0,879 15,2 0,775 12,4 0,669 9,7 0,560 7,0 0,465
36 18,5 1,009 15,7 0,884 12,8 0,765 10,0 0,641 7,2 0,532
38 19,1 1,145 16,1 1,002 13,2 0,868 10,3 0,737 7,4 0,610
40 19,6 1,285 16,5 1,126 13,5 0,975 10,5 0,825 7,5 0,691
42 20,1 1,454 16,9 1,261 13,8 1,086 10,7 0,917 7,7 0,779
44 20,5 1,621 17,3 1,411 14,1 1,211 10,9 1,015 7,8 0,872
46 20,9 1,794 17,7 1,571 14,4 1,336 11,1 1,114 7,9 0,970
48 21,3 1,986 18,0 1,731 14,7 1,470 11,3 1,226 8,0 1,070
50 21,7 2,181 18,3 1,901 14,9 1,612 11,5 1,335 8,1 1,172
52 22,0 2,389 18,6 2,071 15,2 1,760 11,7 1,443 8,2 1,277
54 22,3 2,600 18,9 2,252 15,4 1,898 11,9 1,529 8,3 1,385
56 22,6 2,826 19,1 2,442 15,6 2,063 12,0 1,670 8,4 1,495
58 22,9 3,061 19,3 2,647 15,8 2,236 12,1 1,797 8,5 1,605
60 23,2 3,311 19,5 2,852 15,9 2,407 12,2 1,931 8,5 1,715
62 23,5 3,577 19,7 3,072 16,1 2,594 12,3 2,065
64 23,7 3,845 19,9 3,300 16,3 2,789 12,4 2,233
66 23,9 4,115 20,1 3,537 16,4 2,981
68 24,1 4,395 20,3 3,784 16,5 3,162
70 24,3 4,695 20,5 4,039 16,6 3,358
72 24,5 4,989 20,7 4,289
74 24,7 5,303 20,8 4,531
76 24,9 5,570
78 25,1 5,809
80 25,2 6,031


stupnjevima, i to kao aritmetičke sredine promjera stalumne
tablice za muniku i konstruirali krivulje boniteta
bala odgovarajućeg debljinskog stupnja. Ovako izra-(I–V). Dobivene rezultate nanijeli smo na već konstruičunati
srednji promjeri uvijek su manji od srednjih prorane
krivulje boniteta za muniku po Dri n i ć , P r o l i ć
mjera izračunatih pomoću temeljnice. Dobiveni rezul(
1979). Jednoulazne volumne tablice za muniku koje
tati uspoređeni su s rezultatima koje su dobili Dri n i ć , su korištene u ovom radu, prikazane su u tablici 3.
P r o l i ć (1979), pri čemu su sastavili jednoulazne vo




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 10     <-- 10 -->        PDF

A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124
jurske starosti, s naglašenim kraškim oblicima reljefa.
Na matičnoj podlozi tih stijena najčešće su zastupljena
zemljišta na vapnencu i dolomitu, od kojih su na strmijim
terenima najčešće zastupljene crnice, a na blažim
padinama s manjim nagibima smeđa vapnenasta tla, dok
su u podnožjima padina i u vrtačama zastupljena ilimerizirana
tla. Naprijed spomenuto potvrđuju istraživanja
koja je na Čvrsnici obavio M e š t r o v i ć (1998), pa
smo stoga mišljenja da ponovno ispitivanje i analiza
zemljišta nije nužno.


6.2. Obilježja klime – Climate features
Valjanu analizu klime nije bilo moguće dati zbog
nepostojanja meteoroloških podataka, jer na području
planine Čvrsnice niti u njenoj blizini nema meteoroloških
postaja. Klimatski uvjeti područja šuma munike
na Čvrsnici su vrlo heterogeni i nalaze se na granici mediteranske
i kontinentalne klime, gdje su zračna struja-


VII. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Research results
Sukladno postavljenim ciljevima, rezultati istraživanja
podijeljeni su u šest cjelina. U prvoj su izneseni rezultati
izmjerenih visina stabala i boniteta, u drugoj su
cjelini izneseni rezultati broja stabala, u trećoj su izneseni
rezultati volumena, u četvrtoj cjelini izneseni su
rezultati volumnog prirasta sastojina, sukladno prvom
cilju istraživanja. U petoj cjelini izneseni su rezultati
međuovisnosti taksacijskih elemenata metodom višestruke
regresijske analize između volumena i volumnog
prirasta, kao zavisnih varijabli, te boniteta, stupnja sklo


nja različita kako po jačini, tako i po dužini trajanja. Na
temelju dostupnih podataka munika je u vezi temperature
zraka vrlo plastična vrsta, ali nije plastična na vlagu
zraka. Stoga munika prirodno pridolazi tamo gdje je
indeks suhoće najmanje 50 ili više (M e š tr o v ić,
1998). Prema dostupnim podacima vidljiv je nepovoljan
raspored oborina po godišnjim dobima, što se nepovoljno
odražava na razvoj munike.


6.2.1. Vjetrovitost – Wind – blown area
Područje šuma munike na Čvrsnici dosta je vjetrovito,
a značajniji dominantni vjetar sjevernoga smjera
puše intenzitetom učestalosti 43 %, dok vjetrovi južnoga
smjera pušu intenzitetom učestalosti 20 % (Meš
tr o vić , 1998). Ukupan broj dana u godini bez vjetra
iznosi 25 %, a ukupan broj dana u godini s vjetrom iznosi
75 % (Meštrović, 1998). Utjecaj bure je od iznimne
važnosti za uspijevanje munike na ovom području.


I RASPRAVA O REZULTATIMA
and discussion


pa i srednjeg promjera kao nezavisnih varijabli sukladno
drugom cilju istraživanja. U šestoj cjelini izneseni su
rezultati broja prirodnog pomlatka sukladno trećem
cilju istraživanja.


7.1. Visine stabala i bonitet
Trees heights and site quality
Za svaki odjel obavljen je izračun srednje visine
stabala po debljinskim stupnjevima, a izračun srednjeg
prsnog promjera obavljen je po istim debljinskim


Grafikon 1. Visine stabala i granične krivulje boniteta za muniku
Graph 1 Trees heighs and standing limit curves for the whitebark pine




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 9     <-- 9 -->        PDF

A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124
Tablica 2. Broj i veličina elemenata uzorka i broj stabala na primjernim plohama
Table 2 Numbers and sizes of the samples and numbers of trees on sample plots


Broj mjerenih stabala


Za stabla munike


na primjernim plohama


Broj primjernih Površina primjernih For the Whitebark


Number of measured trees


Odjel ploha (n) ploha (ha) Pine trees


on sample plots


DepartNumber
of Sample plots


Munika Ostale vrste Srednji promjer Srednja visina


ment sample plots area Ukupno


Whitebark Other (cm) (m)


Total


Pine species Mean diameter Mean height
Područje krša općine Posušje – Gospodarska jedinica “Čvrsnica (dio)”


18 30 1,50 1697 116 1813 12,5 5,2
19 32 1,60 1796 -1796 14,7 6,4
22 38 1,90 842 18 860 17,9 7,0
23 91 4,55 2028 -2028 18,7 7,7
26 39 1,95 1380 92 1472 15,7 5,9
Šumskogospodarsko područje Srednje Neretvansko – Gospodarska jedinica “Čvrsnica”
122 28 1,40 253 13 266 33,5 11,1
129 59 2,95 1184 -1184 21,1 6,9
131 32 1,60 424 46 470 15,8 5,2
134 18 0,90 290 34 324 19,5 7,3
136 49 2 45 1052 83 1135 26,0 9 3
Ukupno
Total 416 ™,so 10946 402 11348 i,,6 7,3


VI. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area
Prirodno rasprostranjenje munike u Hercegovini po 1.000 do 1.900 m nadmorske visine. Područje planine
zemljopisnom položaju nalazi se između 43° 23’ 00’’ i Čvrsnice sa širom okolicom potkraj 1995. godine pro44°
00’ 00’’ sjeverne zemljopisne širine, te između 17° glašeno je parkom prirode.
00’ 00’’ i 19° 00’ 00’’ zemljopisne dužine istočno od


6.1. Geološka i opća pedološka obilježja
Griniča. U podnožju planine Čvrsnica na 1.183 m nad


Geological and general pedologic features


morske visine nalazi se glečersko Blidinjsko jezero,
površine 4,0 km2, iznad kojega se u smjeru sjevero-Područje na kojemu se nalaze šume munike na plaistok-
jugozapad prostiru čiste prirodne sastojine muni-nini Čvrsnici geološki je građeno od mlađih vapne


ke s najvećim vrhom Pločno, od 2.226 m nadmorske nastih i dolomitnih stijena kredne starosti, a u višim zovisine.
Šume munike na planini Čvrsnici nalaze se od nama od vapnenastih i dolomitnih stijena trijaske i


Fotografija 1. Pogled na planinu Čvrsnicu, sastojine munike
i Blidinjsko jezero
Photo 1 View on the mountain Čvrsnica, the whitebark pine
stands and Blidinj lake
ZČ,
Photo 2
2. Uspješno adaptiranje munike na stijenama matične
podloge bez razvijenoga zemljišta
Sucessfull adaptation of the whitebark pine tree on
the rocks whitout developed soil
111




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 7     <-- 7 -->        PDF

A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124
III. PROBLEM ISTRAŽIVANJA – Problem of research
Upravljanje šumama i uporaba šuma i šumskih tala
na način i u takvoj mjeri da se očuva njihova biološka
raznolikost, produktivnost, mogućnost obnavljanja, vitalnost
i njihov potencijal za sadašnjost i za budućnost
zahtijevaju ispravno donošenje odluka o vremenu,
mjestu, količini i načinu korištenja šumskih potencijala
(Č a v l o v ić , 1996). Danas biva sve aktualnije prirodi
podređeno gospodarenje šumama. Čiste prirodne šume


munike na planini Čvrsnici do sada su opstale ponajprije
zato što obitavaju u ekstremno specifičnim uvjetima,
i što im se nije pridavalo stvarno gospodarsko
značenje. Za očuvanje čistih prirodnih šuma munike na
planini Čvrsnici potrebno je poznavati njihove taksacijske
elemente kao pokazatelje proizvodnosti, kako bi
se točno određenim radnjama omogućilo njihovo ispravno
i složeno gospodarenje.


IV. CILJEVI ISTRAŽIVANJA – Goals of research
Sukladno naslovu rada i najnovijih spoznaja iz područja
potrajnog šumskog gospodarenja postavljen je
skup sljedećih ciljeva:


1.
Odrediti stvarno stanje svakoga od značajnijih taksacijskih
elemenata koji mogu biti tipični pokazatelji
proizvodnosti prirodnih čistih šuma munike, na
temelju prikupljenih podataka izmjerom u konkretnim
sastojinama;
2.
Utvrditi korelacijsku vezu između volumena i volumnog
prirasta kao zavisnih varijabli te boniteta
staništa, stupnja sklopa i srednjeg promjera čistih
sastojina munike, kao nezavisnih varijabli, metodom
višestruke regresijske analize za iznalaženje
međuovisnosti taksacijskih elementa kao pokazatelja
proizvodnosti šuma munike;


3.
Utvrditi stanje prirodnog pomlatka za prirodno pomlađivanje
šuma munike u ekstremno teškim uvjetima
krša planine Čvrsnice.
Ispunjenjem navedenih ciljeva, po našem mišljenju,
omogućila bi se dodatna saznanja za bolje planiranje i
izbor ispravnog načina gospodarenja šumama munike
na planini Čvrsnici i šire.


V. METODE ISTRAŽIVANJA – Methods of research
Sukladno ciljevima istraživanja, planom pokusa je
udovoljeno osnovnom preduvjetu obuhvaćanja svih
čistih prirodnih šuma munike na planini Čvrsnici. Obilazak
šuma munike obavljen je tijekom 2000. i 2001.
godine, a za rad su odabrane 2 gospodarske jedinice:
“Čvrsnica (dio)” i “Čvrsnica”. Metodom slučajnog
uzorka odabrani su odjeli šuma munike, a reprezentativnom
metodom prikupljeni su taksacijski podaci na
primjernim plohama. Metodom višestruke regresijske
analize ispitana je korelacija između volumena i vo-


Tablica 1. Položaj i veličina istraživanih sastojina munike


lumnog prirasta, kao zavisnih varijabli, i boniteta, stupnja
sklopa i srednjeg promjera, kao nezavisnih varijabli.
Analizom stanja prirodnog pomlatka utvrđena je
mogućnost prirodnog pomlađivanja.


5.1. Istraživane šume munike
Researched forests of the whitebark pine
Na planini Čvrsnici šume munike zauzimaju površinu
od 472 ha, što čini 31 % od 1.516 ha čistih šuma munike
u Hercegovini. Ovim radom obuhvaćeno je 10 od-


Table 1 Location and dimension of researched whitebark pine stands (Bosnian pine)
Odjel Veličina (ha) Nadmorska visina (m) Izloženost (ekspozicija)
Department Size Above sea level heigh Eksposition


Područje krša općine Posušje – Gospodarska jedinica “Čvrsnica (dio)”


18 30 1120 1530
Sjever
19 32 1230 1680
Sjeverozapad
22 38 1250 1570
Sjeverozapad
23 91 1240 1743
Sj ever- sj everozap ad
26 39 1210 1500
Zapad-sjeverozapad


Nagib (inklinacija)
Inclination


20°
25°
40°
35°
20°


Šumskogospodarsko područje Srednje Neretvansko – Gospodarska jedinica “Č vrsnica”
122 28 1620 - 1720 Jug-jugoistok 15°
129 59 1550 1700
Sjeveroistok 15°
131 32 1460 1680
Zapad 10°
134 18 1480 - 1600 Jug 15°
136 49 1600 1650
Nije izrazita 10°




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 6     <-- 6 -->        PDF

A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124
i volumnog prirasta, kao zavisnih varijabli, i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg
promjera, kao nezavisnih varijabli, daje dobru početnu spoznaju ovisnosti
između pojedinih taksacijskih elemenata kao pokazatelja proizvodnosti,
ali i da se, iako s prosječnim, brojem biljaka prirodnog pomlatka šume munike
mogu uspješno prirodno obnavljati. Rezultati do kojih se došlo mogu
korisno poslužiti pri gospodarenju prirodnim čistim šumama munike na planini
Čvrsnici i šire.


K l j u č n e r i j e č i : Pinus Heldreichii (Christ), taksacijski elementi, pokazatelji
proizvodnosti, višestruka regresijska analiza, korelacijska veza, prirodni
pomladak, prirodno pomlađivanje i gospodarenje.


I. UVOD – Introduction
Munika (Pinus heldreichii Christ) kao vrsta drveća,
sama po sebi, vrlo je zanimljiva, a važnost munike kao
vrlo rijetke vrste drveća ogleda se ponajprije u njezinoj
reliktnosti i endemnosti. To je tercijarni relikt očuvan
tijekom glacijacije i endem Balkanskog poluotoka
ograničenog prirodnog rasprostranjenja. Munika na
planini Čvrsnici prirodno pridolazi i tvori jedinstvene
šume. Prirodne sastojine ove vrste drveća na Čvrsnici
kao krajnjem, najzapadnijem zemljopisnom području
prirodnog rasprostranjenja, utoliko su zanimljivije
znanstvenicima i stručnjacima. Prirodne sastojine munike
i uz ograničeni, isprekidani, ispresijecani i mali
prirodni areal, vrlo su interesantne i zato što čine rijetkost
šumske vegetacije, uz vrlo izraženu zaštitnu ulogu
u zaštiti od erozije u visokom planinskom gorju. Munika
je poznata kao izrazito pionirska vrsta šumskog
drveća i utoloko je važnija njezina uloga u dinamici vegetacije,
posebice u progresivnoj sukcesiji (F u k a rek ,
1966) na kraškom području, te je sastavni i nezaobilazni
dio dendroflore planine Čvrsnice. Znanstveno utemeljena
i u praksi potvrđena visoka vrijednost njezina
drva zbog izvrsnih tehničkih svojstava, šumama munike
daje i vrlo veliku gospodarsku važnost. Gospodarsku
vrijednost prirodnih sastojina munike treba pravilno
usmjeriti i racionalno koristiti, uvažavajući biološke
i druge specifičnosti munike kao vrste i njezinih prirodnih
sastojina. Na temelju iznesenih činjenica bilo bi
potpuno opravdano da suvremena znanost ima potpuna
i opsežna saznanja o ovoj vrsti bora. No, unatoč opravdanim
očekivanjima, znanstvena saznanja o munici su


neznatna ili potpuno izostala, posebice na planini Čvrsnici,
jer su do sada vršena biljnozemljopisna istraživanja,
zatim istraživanja tala i biljnih zajednica, dok istraživanja
strukturnih elemenata i proizvodnosti šuma
munike gotovo nema. Godine 1998. nastao je prvi
znanstveni rad na istraživanju šuma munike na planini
Čvrsnici, koji je vrlo važan za upotpunjavanje saznanja
o ovoj vrsti. O munici je obznanjeno relativno dosta
znanstvenih i stručnih radova na Balkanu, ali i uz to o
njoj se malo zna. Razlog tomu, po našem mišljenju, je
što su sva dosadašnja istraživanja bila parcijalna, pa su i
saznanja o munici upravo takva budućim istraži


.
.. Zat
ZatZato
oo bu
vanjima treba prilaziti svestranije


ije, jer se samo tako
može doći do potrebnih spoznaja.


O taksacijskim elementima kao pokazateljima proizvodnosti
šuma munike postoji vrlo malo podataka, a do
sada obznanjeni radovi ne daju potpuniji uvid u proizvodnost
ove vrste. Rezultati ranijih istraživanja su ili nepouzdani,
jer se zasnivaju na malom broju podataka koji
su prikupljeni na malom broju uzoraka vrlo heterogenih
stanišnih prilika (P e j o vić , 1962), ili su samo orijentacijskog
značaja, jer prikazuju podatke prikupljene na
velikim površinama u sklopu radova utvrđivanja pojedinih
šumskih površina (Ćurić, 1967.; Radovanović,
1967). Uzevši u obzir sve rečeno, ovaj rad naslova
“Taksacijski elementi kao pokazatelji proizvodnosti
šuma munike (Pinus heldreichii Christ) na planini Čvrsnici”
je pokušaj skromnog doprinosa upotpunjavanju
saznanja o munici.


II. RASPROSTRANJENJE MUNIKE
Distribution of the whitebark pine tree
Lijepe manje sastojine munika tvori na bosanskim
planinama Hranisavi, Bjelašnici i Visočici, zatim u
Hercegovini na Čvrsnici, Čabulji, Prenju, Veležu i
Orjenu – Štirovniku. U Crnoj Gori i Kosovu dolazi na
Bijeloj Gori, Orjenu, Lovćenu, Durmitoru, Sinjajevini,
Bjelasici, Paštriku, Maganiku, Kameniku, Komovima,
Koritniku, Žlijebu i na padinama Prokletija. U Makedoniji
se javlja na Galičici, Korabu, Rudoki i na ogran


ku Šar-planine. U Bugarskoj se javlja na planini Pirinu
i Slavjanki (Ali Batuša). U Albaniji je najrasprostranjeniji
bor, koji pridolazi od sjevera do juga zemlje. U
Grčkoj se javlja na sjeveru, i to u Epiru, Makedoniji i
Tesaliji na planinama Gramosu, Tymphiju, Pindu, Vermionu,
Olimpu i donjem Olimpu (Kato – Olimpu). Na
Apeninskom poluotoku, u južnoj Italiji, dolazi u Kalabriji
i Brazilikati.