DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 47 <-- 47 --> PDF |
R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154 moguću proizvodnost. Kako je već naprijed rečeno, za razliku od poljodjelskih proizvoda, proizvodi šumarstva i prerade drva, posebno proizvodi roba finalne potrošnje iz šumskoindustrijskog sektora, imaju relativno visok elasticitet tražnje u odnosu na cijene, što sobom povlači marketinške posljedice, u kojima nema mjesta za rasipanje čimbenika proizvodnje, što je uostalom svugdje slučaj. Ne treba zaboraviti da su cijene izrade masivnog namještaja, ručno rezbarenog, iz najplemenitijih egzota, iz npr. Thailanda, Indonezije, Malezije, itd. cjenovno konkurentne, upravo zbog niske cijene inputa ljudskog rada, što razvijene zemlje kao naša Hrvatska, mogu eventualno sustići samo visokom produktivnošću, počevši od mlade branjevine do finalnog proizvoda. Na slici 4. prikazan je tijek izvoza i uvoza Hrvatske proizvoda šumsko-drvne industrije. Tu se jasno vidi odraz rekli bismo pogrešne gospodarske politike, koja neopravdano dopušta i zanemaruje vlastitu industriju, a pogrešnom monetarnom politikom podstiče uvoz roba i usluga ovih gospodarskih grana koje ne samo da je moguće proizvesti u zemlji, već je to moguće, uz objektivne uvjete, povoljnije učiniti u zemlji. Iz slike 4. moguće je nadalje isčitati da su gospodarska kretanja ipak krenula, unatoč istaknutim zablu dama, u pozitivnom smjeru. Posljedice rata se, kako vrijeme teče, osjećaju sve manje. Bez obzira na to, pripreme i dodvoravanje za pristupanje u EU, otvorile su širom vrata velikim trgovačkim lancima, koji su stvorili neviđenu ponudu. Takav tijek podsjeća na prvobitnu akumulaciju i iz iskustva nam je poznato, da je ulazak u razvijen svijet na ovaj način, vrlo bolan i dosta dugotrajan, ali izgleda neizbježan, bude li domaće tržište i proizvodnja snage u zemlji u stanju izdržati ovakav pritisak. Silna konkurencija koju ti trgovački lanci proizvode pritišće sve, uključivši domaće proizvođače, na žrtve koje odnose i odnijet će u sferu potrošnje najveći dio ili sav kapital potreban za proširenu reprodukciju nacionalnog gospodarstva. Upravo je to cilj ove rasprave: krajnji je trenutak da se usredotočimo na pronalaženje optimalnog modela specijalizacije, da se odlučimo za puteve razvoja i usmjerimo onamo sva raspoloživa sredstva. Bez uravnoteženja platne bilance s inozemstvom to ne će ići. Da bi se ovoj zadaći moglo pronaći rješenje, iz velikog broja istih valja optimizirati jedno i usmjeriti mjere gospodarske politike na jedno od njih. Koliko nam je poznato, za šumsko-drvno gospodarstvo, zajedno s poljoprivredom i integralnim turizmom, Slika 5. Postotni udio izvoza i uvoza drvnih proizvoda (carinski tarifni brojevi 44 I 940) u Ukupnom hrvatskom nacionalnom izvozu/uvozu Figure 5 The percentage of exports and imports of forest-industries’producs in the overall Croatian national exports and imports (Customs Nos 44 & 940) Izvor – Source: Statistika vanjske trgovine Republike Hrvatske, DSZ, Zagreb |