DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 46 <-- 46 --> PDF |
R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154 djelskih i ostalih proizvoda i bez prijelaza roba i usluga preko granice. Šumarstvo, industrija piljene građe i finalni drvni proizvodi bi od sadašnje intermedijarne potrošnje od 4,5 % od ukupne potrošnje porasle na oko 6–7,8 % intermedijarne potrošnje. To bi izazvalo reakciju kroz cjelokupan gospodarski sustav u povećanju bruto domaćeg proizvoda (uvaživši dakako radikalno usmjeren pad uvoza kako u potrošnji finalnih drvnih proizvoda, tako i logističkim potrebama u primarnoj i sekundarnoj potrošnji narodnog gospodarstva. Provjerom ovoga koncepta ukoliko bi se on pokazao točnim, smanjuje se uvelike zadaća države u usmjeravanju gospodarskih aktivnosti. To daje veliku mogućnost za smanjenje državne potrošnje i povećanja njezine djeltvornosti.20 Bez sumnje pilanarstvo treba u Hrvatskoj okrupniti, budući da spada po proizvodu i broju proizvođača u ka- Slika 4. Izvoz i uvoz drva i drvnih proizvoda hrvatske tegoriju strukture perfektne konkurencije. To isto valja reći za gotovo sve poluproizvode kategorizirane pod car. brojem 44. U šumarstvu pak neizbježno će biti potrebno povećanje djelotvornosti ljudskog rada.21 Pritom je logično očekivati da bi u industriji prerade drva, uslijed konkurencije, također moralo doći do ogromnog povećanja proizvodnosti rada, da bi se na tržištu, poglavito stranom, komparatvna prednost postojanja ovakvih šuma kakve imamo uopće mogla realizirati. Nema nikakvog smisla praviti se pametnim nakon što se nešto dogodilo i govoriti “ja sam to rekao”, ali je očigledno da je izgradnja velikih tvornica namještaja u bivšoj državi bila skupa zabluda. Radi se o nehomogenim proizvodima, o velikom broju proizvođača i mnogim drugim različitostima, gdje je prvi preduvjet uspjeha na tržištu dinamična, maloserijska proizvodnja proizvoda finalne uporabe uz visoku kakvoću i najveću Figure 4 Exports and imports of croatian forest products Izvor – Source: Statistika vanjske trgovine Republike Hrvatske, DSZ, Zagreb Jedan prijatelj pisca ovog rada, inače uvaženi profesor ekonomike na Sveučilišttu u Cambridge-u, na zaključke o neuništivoj i smrtonosnoj korupciji u Hrvatskoj, rekao je: “Kill the state” (Ubijte državu). 21 U Hrvatskoj se danas na svekolike silvikulturne radove i upravljanje preko 11 000 sati na 1 000 šumom obrasle površine. Ako je vjerovati podacima iz industrijski razvijenih zemalja u Europi, tak utrošak ne prelazi oko 6 000 sati na 1000 ha godišnje, šumom obraslih površina.; Vidi: Prijedlozi za poboljšanja u ustroju i organizaciji rada poduzeća “HRVATSKE ŠUME”, Komisija za poboljšanje rada HŠ p.o., Zagreb, 1998. |