DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 45 <-- 45 --> PDF |
R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154 svojim djelovanjem na tržištu ne može poremetiti osci-uvodi niz različitih mjera, kako bi se uklonile ili umanlirajuću ravnotežu koja se uspostavlja veličinom ponujile imperfekcije tog tržišta. de i tražnje. Perfektna konkurencija pretpostavlja potpuno slobodan pristup tržištu svih kupaca i proizvođača, pretpostavka je da ne postoje nikakve monopolističke ili oligopolističke prepreke ulasku na tržište. Pri tržišnoj strukturi perfektne konkurencije pretpostavka je da kapital i radna snaga stalno fluktuirajuća, tj. neprekidno se premješta iz područja marginalne proizvodnosti ka većoj. Rezultat bi bio da su tako formirane cijene uvijek u optimumu, što znači da potrošač plaća za perfektno konkurentno dobro najnižu moguću cijenu. Idealno i priželjkivano perfektno tržište ne postoji nigdje. Poljodjelska tržišta međutim su najbliža tom obliku, iako ne u potpunosti, pa je formiranje nacionalne politike u poljoprivredi zadaćom nacionalnih vlada, pri čemu se, u provođenju nacionalnih poljoprivrednih politika, stalno Američki farmeri teško su stradali tijekom Velike ekonomske krize tridesetih godina 20. stoljeća. Državna vlast učinila je niz mjera politike stabilizacije, koje su bile usmjerene na umirenje cijena, koje su ponajprije bile usmjerene na kupovinu tržnih viškova i ograničenje sjetvenih površina za kritične kulture. S tom se politikom nastavilo i u pedesetim i šezdesetim godinama, a tu je politiku djelomično preuzela u Europska Zajednica, o čemu će kasnije biti govora. Prilike su se međutim, zbog rata u Koreji, djelomično i Vijetnamu, te izdašnoj pomoći siromašnim zemljama, sedamdesetih godina velike državne zalihe nestale su, tako da dolazi i do promjena, koje se vrlo brzo mijenjaju. GOSPODARSKA KRETANJA U HRVATSKOJ 1990–2006. Economic Performances in Croatia 1990–2006 Raspad bivše države i rat koji je slijedio protiv Hrvatske, donio je temeljne promjene u gospodarskom sustavu. Osim razaranja, dolazi do tzv. “privatizacije” u kojoj nestaje velik broj poduzeća, od kojih bi mnoga doduše morala otići s tržišta zbog nerealnih uvjeta poslovanja, ali još veći je broj onih poduzeća koja su mogla opstati i uspješno nastaviti rad da nije došlo do grabeži imovine. Najgore od svega dakako da je bezumna “prodaja” nacionalno bitnih institucija, tako da je Hrvatska prodajom npr. novčarskog sustava, ostala bez obrtnih sredstava neophodnih za pokretanje i održavanje proizvodnje. Predana je tako na milost i nemilost stranom kapitalu, koji ima, što je i razumljivo, sasvim drukčije ciljeve od potrebe održanja i napretka hrvatske privrede. Slično drugim zemljama istočne Europe, izvoz vrtoglavo raste, izvoz i ptoizvodnja struktura lome se i nestaju jedan za drugim. Uvaživši činjenicu da se Hrvatska morala braniti, da su u tom ratu velike sile bile i dobrim dijelom ostale na strani agresora, razumljivo je da je ogroman dio narodnog bogatstva morao otići za plaćanje oružja za samoobranu, jer velike sile nametnule su embargo napadnutoj Hrvatskoj, samo da bi “perfidni Albion” i ostali sljedbenici mogli održati svoja nekad dana obećanja za danak u topovskoj hrani obrane vlastite svjetske dominacije.19 Zbog svega dolazi do bitnih promjena u svekolikoj strukturi hrvatske privrede. U tab. dana je klasifikacija šumsko-drvnih proizvoda po grupama proizvoda pri izvozu i uvozu. Valja napomenuti da u drugoj grupi, drvni proizvodi finalne uporabe nisu izdvojeni proizvodi koji sadrže metalne u ojastučene materijale, budući da to nije u službenoj statistici u potpunosti rasčišćeno. Na sljedećim slikama vidi se kako se mijenjala struktura izvoza i uvoza hrvatske šumske industrije. Znakovitost je u tom, što se u strukturi i količinama proizvoda kao predmeta vanjske trgovine, nema nikakvog trenda koji bi ukazivao na proces specijalizacije šumsko-drvne gospodarske grupacije, prema načelima koji su naprijed iznijeti. Na slikama koje slijede vidi se jasna tendencija da izvoz raste znatno sporije od uvoza, da je struktura izvoznih, ali i uvoznih roba, iz godine u godinu različita. Obje ove pojave potvrđuju naprijed navedenu tezu da ne postoji nikakav trend koji bi ukazivao na proces specijalizacije šumsko-drvne gospodarske grupacije. Manje drastična situacija je u poljoprivredi, djelomično zbog specifičnosti proizvoda i tehnologije, a djelomično, rekli bi, u značajnoj mjeri većoj brizi koja se pridaje duže vrijeme poljodjelstvu. Orijentacija jednog dijela šumsko-drvne privrede na povećanje domaće ponude i izvoz značila bi specijalizaciju još jednog dijela hrvatskog narodnog gospodarstva. Kako je bilo rečeno, znatne mogućnosti specijalizacije i iz nje rezultirajućeg povećanja domaće ponude i izvoza, otvara široke perspektive razvoja priobalnog i kontinentalnog turizma, povećanjem turističke industrije bio bi omogućen ogroman plasman poljo Čudno je da se rijetko ili nikada ne spominje Londonska konferencija 1915. godine, gdje su ponajprije Engleska, a potom i Francuska, obećale Srbiji ratni plijen u granicama do linije Virovitica-Karlobag, zatim sjevernu jadransku obalu Talijanima, uključivši Istru, itd. Isto tako nitko do sada nije vjerodostojno rekao kako su Englezi potakli travanjski puč 1941. godine, kojega posljedice svi znamo. Naziv perfidni Albion rabljen je najčešće od neprijatelja V. Britanije, koji su imali iste kolonijalističke ambicije, ali naziv potpuno odgovara svemu što je Engleska činila da očuva svoju svjetsku premoć, bez obzira na žrtve koje su morali za njih snositi drugi. |