DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 43 <-- 43 --> PDF |
R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154 Iz svega iznešenog moglo bi se, stoje li prednje tvrdnje, zaključiti da bi tržišne strukture, kao najpoželjnije, koje omogućuju kontinuiranu optimizaciju gospodarskih resursa, mogle biti perfektna i monopolistička konkurencija. Ako je to doista kako smo utvrdili, tada bi dio nacionalne gospodarske djelatnosi valjalo specijalizirati u smjeru podsticaja poljodjelstva u šumske industrije, i to dijelova koji je najbliži perfektnoj i monopolističkoj konkurenciji. U više od pola stoljeća iskustva vidjelo se u Hrvatskoj (i ostalim dijelovima bivše države) da neselektivno svaštarstvo može ozbiljno smanjiti gospodarski potencijal, pa bi sada, u novim okolnostima, valjalo to stalno imati na umu.14 To ne mora značiti da se u slijepom vjerovanju kako je članstvo Hrvatske u EU preduvjet da se riješimo svih zala. Podsterkači stvaranja EU čine sve to, možda i ne znajući, da bi SAD zadržale svoje vodstvo na svim područjima, smatrajući Kinu i ostale zemlje Dalekog istoka još uvijek zlom, ali bez europske pozitivne razjedinjenosti. Povijest nas uči da se tisućama godina nijedna mega država, sastavljena od heterogenih naroda, rasa i vjera, nije mogla duže vrijeme održati. Možda budućnost EU neće slijediti istu sudbinu. Zbog činjenice da tržišta poljodjelskih proizvoda približno ispunjavaju uvjete za perfektnu konkurenciju, provođenje analize ponude i tražnje čini u takvom slučaju vrijednom da bi se shvatio tržišni bitak ove tržišne strukture. Izgleda oportunim da se ovakva analiza započne, s elasticitetom ponude i tražnje poljodjelskih proizvoda. Elaticiteti tražnje. 1961. godine ekonomist G.E. Brandow, suradnik agronomske eksperimentalne stanice Držanog Pennsylvania Univerziteta načinio je opširnu studiju tražnje za poljodjelska dobra.15 Elasticitet tražnje indikator je za proizvod da li se radi o inferioirnom proizvodu (e<1), normalnom proizvodu (e 1) ili pak luksuznom proizvodu (e>1). Definicija bi se mogla izraziti kako slijedu: “Koeficijent elasticiteta tražnje u odnosu na dohodak potrošača mjeri postotne promjene potrošačeva realnog disponibilnog prihoda u jedinici vremena”. To bi značilo da za neki proizvod s koeficijentom elasticiteta tražnje <1 tražnja za tim proizvodom će porastom realnog disponibilnog prihoda stanovništva (rdp/stan) padati, tj. potrošač će povećanjem svojeg rdp/stan prelaziti na skuplje (i vjerojatno kvalitetnije) proizvode. Pri koeficijentu elasticiteta e=1 znači da će potrošač, poraste li mu rdp/stan za x %, izdavati za konkretan proizvod elasticiteta e=1, za x % više (ili manje, ako se rdp/stan smanji). U slučaju e>1 znači da će porastom rdp/stan iznadprosječno rasti tražnja za konkretnim proizvodom.16 Rezultati Brandowljevih istraživanja, koeficijenti elasticiteta tražnje poljodjelskih proizvoda prikazani su u sljedećoj tablici 2. Tablica 2. Koeficijenti elasticiteta tražnje za poljoprivrednim proizvodima Table 2 Coefficient of Demand Elasticities for agricultur al products (po G.E. Brandow-u)17 Poljodjelski proizvod Goveda Telad Svinje Ovce i janjad Purani Jaja 0,23 Mlijeko, porabljeno za tekuće mlijeko i vrhnje evaporirano i kondenzirano sir sladoled maslac ostale uporabe Ulje od soje * Ulje od pamučnih sjemenki * Ostala jestiva ulja * Životinjska mast i slanina * Bezalkoholni napici ** Voće i orasi Povrće Šećer * Krompir, slatki krompir Sušeni grah, grašak, zemni orah (kikiriki) Pšenica ** Neoljuštena riža *** Raž *** Kukuruz *** Zob *** Ječam *** * Veleprodajne količine i cijene ** Maloprodajne količine i cijene *** Bez količina namijenjenih izvozu ili za tov stoke Koeficijent elasticiteta tražnje “e”18 0,68 1,08 0,46 1,78 0,92 0,14 0,26 0,54 0,11 0,66 0,36 3,99 6,92 7,04 0,54 0,36 0,36 0.10 0,18 0,11 0,23 0,02 0,04 0,04 0,03 0.01 0,07 H 14 Hrvatska je prije Domovinskog rata i “pretvorbe” brojala manje od stotinjak većih pilana – kapaciteta preko 10 000 m3 oblovine godišnje i još oko tridesetak manjih privatnih pilana kapaciteta <5 000 m3 god. Poslije “pretvorbe” i rata broj pilana i njiho razmještaj u pot- v vv r punosti se mijenja – samo njihov broj prelazi 450! U konkurenciji s velikim mega pilanama koje se podižu i rabe u Europi, izvoz je moguć samo onda ako je jedan ili više resursa plaćen ispod tržišne cijene (sirovina? ljudski rad?) 15 G.E. Brandow, 1961., Interrelations among Demands for Farm Products and Implications for Control of Market Supply, Bulletin 680 (University Park Pa; Pennsylvania State University Agricultural Experiment Station, pp.59> 16 IZVOR: Sabadi, R., 1982., “EKONOMIKA – Osnovi gospodarske analize u šumarstvu i drvnoj industriji”, Sveučilište u Zagrebu |