DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 41 <-- 41 --> PDF |
R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154 Poduzeće, poljoprivredno gazdinstvo ili farma, jedinice su privređivanja, koje u procesu proizvodnje specifičnih dobara nabavljaju različite proizvodne čimbenike (input-e) i u procesu proizvodnje, kombinacijama tih inputa proizvode proizvode (output-e), koje prodaju na tržištu. Valja dodati da je poduzeće i poduzetništvo u poslovanju vezano uz neizvjesnost, tako da je svako poduzeće i poduzetništvo vezano uz rizik. Pod prirodom proizvoda razlikujemo homogene i diferencirane proizvode. Proizvodi su homogeni ako su identični i ne razlikuju se međusobno, npr. takvi da svi proizvođači koji proizvode homogen proizvod dolaze na tržište gdje susreću iste takve proizvode drugih proizvođača. Dobar primjer za to jest npr. pšenica, kukuruz i ostale poljodjelske sirovine, kao i šećer, brašno itd. Proizvodi su diferencirani ako ih kupci mogu razlikovati i na taj način iskazivati određene preferencije (npr. automobili, pokućstvo, odjeća, itd.). U slučaju da bezbroj proizvođača proizvodi homogen proizvod, kojeg kupuje bezbroj kupaca, tržišna struktura na kojoj se to odvija naziva se perfektna konkurencija ili perfektno konkurentno tržište koje ima sljedeće značajke: Broj kupaca i proizvođača je velik. Svaki od brojnih kupaca ili prodavača neznatan je u odnosu na tržište. Budući da nijedan kupac ili prodavač nije dovoljno velik da bi utjecao na cijene, ova se uzima kao parametar izvan njihove kontrole. Svaki proizvođač pritom nastoji svoj proizvod prodati uz najvišu cijenu, dok svaki kupac nastoji pri Tablica 1. Klasifikacijske značajke tržišnih struktura Table 1 Classification of Characteristics of Marketing Structures Broj poduzeća Priroda proizvoda – Nature of the Product No of Producers Homogen – Homogenous Diferenciran – Differenciated Perfektna konkurencija Monopolistička konkurencija Mnogo – Many Perfect Competition Monopolistic Competition Cisti oligopol Diferenciran oligopol Malo – Few Pure Olygopoly Differenciated Olygopoly Jedan – One Monopol – Monopoly - Izvor – Source: Sabadi, R., 1982., “Ekonomika“ Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet Slika 1. Efekt paukove mreže Figure 1 Cobwebb Effect Efekt paukove mreže posljedica je agrikulturne neizvjesnosti, plus dugačko razdoblje poljoprivredne proizvodnje. Potrebna je cijela godina da se uzgoji najveći dio usjeva, poljodjelci moraju sijati prije nego znaju cijene u trenutku žetve. Efekt paukove mreže drugim je izvorom nestabilnosti poljoprivrednog tržišta. Pretpostavimo da je na sl.. prikazan uzgoj pšenice. Recimo da je žetva u prvoj (1) godini donijela povećanje cijena uslijed smanjenja tražnje. U očekivanju da će se cijena održati ili porasti, zemljoradnik slijedeću godinu povećava proizvodnju. Uslijed toga cijena pada ispod ravnoteže, u točku 2. Visoke i niske cijene se nastavljaju smjenjivati, proizvodeći paukovu mrežu prikazanu na slici 2. Efekt paukove mreže kompliciran je kada se radi o više poljoprivrednih usjeva. U literaturi se to ilustrira najčešće primjerom ciklusa kukuruz-svinje, gdje buduća sjetva zavisi o cijenama živih svinja (ili svinjskog mesa). Rezultat je kompli liciran ishod fluktuacija kroz velik broj godina. |