DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 40     <-- 40 -->        PDF

R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA ... Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154
Opća ekonomska načela o maksimizaciji učinaka rati trajno uravnoteženje platne bilance plaćanja s inočimbenika
proizvodnje kao osnovnog polazišta mikro- zemstvom, glavnog uvjeta gospodarskog razvoja.
ekonomske teorije očigledno ne vrijede u poljoprivre- Naprijed iznesene tvrdnje znanstveno su ispitane razdi,
što su pokaza1l0i primjeri sovjetskih kolhoza, američ- ličitim vrstama i oblicima ekonometrijskih izračuna i
kog agrobiznisa , jugoslavenskih poljoprivrednih za- prava je šteta da ti izračuni nisu uvršteni u nacionalni
druga i izraelskih kibuca. Njihovo trajanje vezano je model gospodarske optimizacije, da se ne govori o ukljuviše
uz politiku (bivši SSSR, Jugoslavija, rat u kojemu čenju tih rezultata u modele radova za pristup u EU.11
se Izrael nalazi desetljećima, ili pak krive pretpostavke
izvedene iz mikroekonomske teorije u slučaju američ- Poljoprivredna tržišta približno odgovaraju tržišnoj


strukturi perfektne konkurencije više od bilo koje od
kog agrobiznisa). ljudskih privrednih djelatnosti. Najveći dio proizvoda


Općepoznata činjenica je da je Hrvatska zemlja, s prilično je homogen, proizvodi se od velikog broja relapokrivenošću
oko 1/3 suhozemnog nacionalnog terito- tivno malih proizvodnih jedinica (poljoprivrednih gazrija
šumom prirodnih, visokovrijednih autohtonih vrsta dinstava). Iz tog razloga na poljoprivrednom tržištu poza
umjerenu eurameričku klimatsku zonu, karakteri- stoji idealna prilika za primjenu analize ponude i tražstičnih
vrsta. nje. Poljoprivredna tržišta općepoznato su nestabilna.


Hrvatska ima jednu značajnu prednost koja se sa- Nizak elasticitet tražnje i tzv. efekt paukove mreže
stoji u relativno rjeđoj naseljenosti, uslijed čega je dje- (Cobweb effect) pridonose toj nestabilnosti. Od tride


lo


lomična specijalizacija ka proizvodnji i izvozu moguća setih godina 20. stoljeća pa sve do naših dana, države su


u proizvodnjama koja zahtijeva fertilne površine za po- podupirale programe ekstenzivnih cjenovnih podsticaja,
ljodjelsku i šumarsku proizvodnju, te za kreaciju krajo- da bi osujetile fluktuacije u dohocima poljoprivrednika.


braznih područja korištenih za turiza . rva dva na- eoretski, tržišna struktura nekog proizvoda o
cionalna resursa, zemljište pod šumom i za poljodjel- đena je njegovom prirodom i brojem onih koji ga


stvo, pogodan klimat i zadovoljavajuće količine pre-izvode i troše.12
cipitacija kao dodatan resurs, mogu Hrvatskoj osigu


10
Neuspjeh kojega su velike korporacije doživjele kako bi napravile velik iskorak naprijed u poljoprivredi, nije nastao zbog toga što to one
nisu htjele i pokušavale. Kasnih šezdesetih godina 20. stoljeća neka su uvažena poduzeća jurnula u poljodjelstvo, ponukani dugoročnim
izgledima oskudice hrane, porezih olakšica i iskustvom da bi poljoprivredno gazdinstvo od 4 000 ha površine trebalo biti deset puta
djelotvotnije od farme površine samo 400 ha obradive površine. Zlatne žetve međutim nikada nije bilo.
Ponajprije u očekivanjima nije bilo ekonomije obujma. United Brands (korporacija čuvena po Chiquita banane) uznastojala je da osvoji
oko 1/4 tržišta salate u glavicama SAD, programom kupnje koji je firmu stajao 17 milijuna US$. Već 1970. poslovanje je bilo 8 milijuna


a


US$10 gubitka i u izvješću poreznoj upravi da na “razini poljoprivrednog gazdinstva veličina ne donosi nikakve značajne uštede


u


troškovima”. Još k tom u izvješću se dodaje: “Obrada zemlje ima teška ograničenja glede veličine promatrane sa stajališta ekonomije
obujma”. Do istih zaključaka došla velika bostonska firma S.S. Pierce. Ovi potonji pokušali su uzgajati jagode na blokovima površine
oko 200 ha, dok su lokalni poljodjelci< uz intenzivanu pažnju jagode uspješno uzgajali na površinama oko 10–20 ha. Pierce je vrlo brzo
zapao u teškoće, stvorivši 4,5 milijuna US$ gubitka na ukupan prihod od 10 milijuna US$.
Kronična nestabilnost cijena poljprivrednih proizvoda bila je i ostala neprijateljem agribiznisa.Bogata i značajna firma Robert di Giorgio
(koja bilježi godišnji promet šezdesetih na oko 1/2 milijarde US$ iskazuje: “… želite li redovitu zaradu tijekom razdoblja od pet do deset
godina, to je teško postići u poljodjelstvu. Baveći se poljodjelstvom, podložni ste stvarima izvan vaše kontrole – vrijeme, prevelika
ponuda, premala ponuda, te uvjeti na tržištu”. Ta je firma onda, radi diversifikacije, ostala u ukupnom poslovanju u poljodjelstvi samo s
2 %.
U ostalim gospodarskim oblastima, velike korporacije bore se protiv ovakve vrste nestabilonosti značajnom i dobro organiziranom marketinškom
vještinom, ali se po svemu čini da te vještine prema iskustvima ne pomažu u poljobiznisu. Proizvođač kućnih potrepština
PUREX namjeravao je povećati konkurenciju dodavanjem paleti svojih proizvoda pšenicu i pamuk. Već su se međutim 1974. povlačili
iz tih poslova koliko god su mogli. Isto je tako firma UNITED BRANDS pokušavala masivnom prodajnom kampanjom izgraditi s proizvodnom
markom identificiran proizvod salate, što se sve pokazalo bezuspješnim, jer nisu bili u stanju ostvariti nikakav profit.
Konačno, velike korporacije ulaskom u poljobiznis natovarile su si na leđa nevolje sa sindikatima, koje su se umjesto smirivanja, povećavale.
Npr. korporacije PUREX i TENACO zajednički su pridonijele sporu s moćnom američkom sindikalnom organizacijom Cesar
Chavez’United Farm Workers.
Neki direktori korporacija , kao npr. Robert Schramm iz SUPERIOR FARMING Co. (subsidijarna korporacija čuvene SUPERIOR OIL
Co iz Houstona, pomišljao je da ima mjesta korporaciji u poljobiznisu, pod uvjetom da uprava korporacije shvati cikličku nesigirnost
prirode poljoprivrede. Poslije je priznao da taj njegov pothvat, ne samo da nije dao profit u pet godina, već niti u petnaest.


11


Vidi: Sabadi, R., 1984., Dugoročni razvoj šumsko-prerađivačke reprodukcijske cjeline u SR Hrvatskoj, RZZR, STH, Zagreb Sabadi, R
et al., 1989., Znanstvene osnove dugoročnog razvoja šumarstva i prrerade drva u Hrvatskoj i Jugoslaviji, Sveuč. u Zagrebu, Šumarski
fakultet; Sabadi, R., 1989., Primjedbe i prijedlozi u vezi savjetovanja o šumskogospodarskim područjima i organizaciji šumarstva održanom
u Zagrebu, ŠL 113 (1989) 481–484.


12


Nizak elasticitet tražnje poljoprivrednih proizvoda pridonosi nestabilnosti dohodaka poljodjelskih kućanstava. Na slici 1. prikazana je
hipotetička krivulja tražnje dvaju poljoprivrednih dobara, A i B. Povećanje proizvodnje proizvoda A za 25% izazvat će pad cijene za
polovicu, povećanje proizvodnje dobra B za 25 %, koje ima drukčiji koeficijent elasticiteta tražnje, izazvat će pad cijene za samo 0,25
novčanih jedinica.
Nepredvidiva narav i nizak elasticitet tražnje nisu jedini izvori nestabilnosti cijena u poljoprivredi. Tridesetih godina 20. stoljeća ekonomisti
su, u nastojanju da primijene analizu ponude i tražnje na poljoprivredna tržišta, uočili fenomen koji je poslije postao poznat pod
imenom efekt paukove mreže (cobweb effect).


142